Policija je zbog incidenta koji se dogodio na ulazu u Mostar u jutarnjim satima 24. marta, kada je više nepoznatih maskiranih osoba drvenim palicama napalo putnike Citroena, privela jednu osobu, dok za ostalima traga.
Iz Kantonalnog tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) su potvrdili da su nakon zaprimanja policijskog izvještaja podnijeli prijedlog Općinskom sudu u Mostaru da odredi pritvor P. M. (2001) zbog sumnje da je, kao saizvršilac s više nepoznatih osoba, počinio krivična djela “teške tjelesne povrede”, “oštećenje tuđe stvari”, “nasilničko ponašanje” i “krađa”.
“Pritvor je osumnjičeniku P. M. predložen iz razloga jer postoje naročite okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva, te postoji osnovana bojazan da će uništiti i sakriti tragove
važne za kazneni postupak i jer naročite okolnosti ukazuju da će ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke i supočinitelje”, saopćavaju iz Tužilaštva HNK-a i dodaju kako se utvrđuju činjenice i okolnosti pod kojima su počinjena ova djela.
Mirza Buljubašić s Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije smatra da, na osnovu onoga što smo vidjeli posljednjih dana, jasno je da Mostar ima ozbiljan problem s nasilnim incidentima i govorom mržnje koji se često vežu za navijačke skupine.
Posljednji napad, na ulazu u Mostar, u kojem je jedna osoba teže povrijeđena, pokazuje koliko ovakvi događaji mogu biti opasni i koliko brzo mogu ugroziti osjećaj sigurnosti građana, kaže Buljubašić.
“Činjenica je da policija vodi istragu, da je jedna osoba privedena, a postoje indicije o još nekoliko uključenih osoba, ali tužilaštvo i sud imaju konačnu ulogu u odlučivanju, od takve odluke ovisi kakva će percepcija javnosti biti. Studije opetovano pokazuju da je izvjesnost kazne značajnija od težine za prevenciju budućih ponašanja”, navodi Buljubašić.
Prema njegovim riječima, ponavljanje ovakvih incidenata, uz percepciju da institucije ne reagiraju dovoljno brzo i odlučno, stvara dojam nekažnjivosti, a to može ohrabriti nove počinioce.
Kako navodi, opravdano je reći da ovakvi incidenti nisu više rijetkost i da prečesto postaju dio javnog prostora, bilo kroz fizičke napade, prijetnje, skandiranja ili simboličko nasilje.
Advokatica i bivša sutkinja Azra Miletić za Detektor pojašnjava da, prema Krivičnom zakonu Federacije, zaprijećena je kazna od tri mjeseca do pet godina zatvora za onog “ko učestvuje u grupi ljudi koja zajedničkim djelovanjem usmrti neku osobu ili je teško tjelesno ozlijedi, učini paljevinu, ošteti imovinu u većem opsegu ili učini druga teška nasilja”.
“Nemamo sistem koji će to prevenirati, raditi dobru prevenciju. Imamo barem sankcionisanje. Pa ti izvoli, uradi to i drugi put, pa ćeš imati da si već osuđivan za isto djelo, pa ćeš onda dobiti veću kaznu”, smatra Miletić.
Pojašnjava da, prema ovom krivičnom djelu, sud ne mora utvrditi je li osoba nekome nanijela povrede, samo je dovoljno da je osoba došla u određenoj grupi i samim tim učestvuje u njoj. Stvar je profesionalizma tužioca, dodaje i kaže da je zakonodavac propisao ovo djelo koje se ne mora previše dokazivati, kao što je to u djelima protiv života i tijela.
Detektor je ranije pisao da, nakon utakmice u Širokom Brijegu na kojoj je zabilježen veliki broj poruka mržnje među navijačima, iz Kantonalnog tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona su naveli da se poduzimaju potrebne radnje, dok sagovornici ističu da ovakvih poruka ne bi bilo da su institucije radile svoj posao.
Federalni zastupnik Sanel Kajan uputio je zastupničku inicijativu za hitno sazivanje sjednice Komisije za sigurnost Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine povodom napada u Mostaru, Stocu i Čapljini.
Pored toga što slučajevi poput ovog u Mostaru sami po sebi koče procese pomirenja i dodatno polariziraju društvo, oni, prema Buljubašiću, proizvode strah, produbljuju nepovjerenje i vraćaju etničke i političke podjele u fokus javnosti.
“Kada nasilje i govor mržnje ostanu bez jasne i brze institucionalne reakcije, šalje se poruka da su takvi obrasci ponašanja tolerirani, a to direktno šteti svakom pokušaju izgradnje povjerenja među zajednicama”, navodi Buljubašić.
Miletić zaključuje da iz svega ovoga proizilazi mržnja koja i dalje raste.
