Disciplinska tužba tereti Husejnagić zbog nemara ili nepažnje u predmetu u kojem je zaključila sporazum za djelo za koje nije moguće izreći uslovnu kaznu. Na teret joj je stavljeno i kršenje principa etičkog kodeksa koji su nanijeli štetu ugledu pravosuđa, jer je s optuženim zaključila sporazum bez obavještavanja oštećene strane kao što nalaže uputstvo glavnog tužioca.
Husejnagić je objasnila da je pokrenula istragu na osnovu krivične prijave gradonačelnika Bijeljine u vezi asfaltiranja puteva i postavljanja rasvjete u kojoj, kako je istakla, nije bio podnesen imovinsko-pravni zahtjev.
“Govorilo se o potencijalnim budućim troškovima vezano za održavanje puteva i rasvjete”, kazala je tužena.
Ona je navela da provjerila sve činjenice i da je dobila stručno mišljenje da u izvedenim radovima nije bilo odstupanja, te da je saslušala oko 90 svjedoka i prikupila više od 200 materijalnih dokaza. Kazala je da je razgovarala sa revizorom u vezi njihovih zaključaka, te da je imala uvid u odluku Ustavnog suda Republike Srpske, koja je došla kad je sve bilo završeno.
Husejnagić je kazala da je Okružno tužilaštvo vodilo istragu protiv gradonačelnika (Ljubiša Petrović) zbog zloupotreba u trošenju budžetskih sredstva i da je uslijedilo njegovo hapšenje, a potom bura u javnosti i pritisci. Kako je navela, prijave protiv nje da je vodila politički postupak i da je stranački tužilac Ustavni sud je odbacio.
“Poslije toga će uslijediti prijava Ured disciplinskog tužioca za ovaj slučaj, da je gradska uprava imala status oštećenog i da nisu pozivani”, kazala je ona, ponavljajući da je istragom utvrdila da ničije imovinsko pravo nije bilo ugroženo.
Napomenula je da je u spornom predmetu podigla optužnicu protiv lica kojem je na teret bilo stavljeno da je asfaltiranjem seoskih puteva i postavljanjem rasvjete mimo propisa ostvario korist na izborima.
Na pitanja disciplinskog tužioca Asmira Baćevca, Husejnagić je potvrdila da je bila upoznata da je Ustavni sud RS zaključio da Agrofond nije nadležan za asfaltiranje puteva nego Gradska uprava, navodeći da ona nije istraživala nadležnosti već elemente krivičnog djela.
Tužilac je naveo da je revizija konstatovala da sredstva dodijeljena Agrofondu nisu u potpunosti utrošena, na šta je tužena kazala da je ona tokom istrage blokirala drugu tranšu sredstava.
“Mi ne znamo da li bi ta sredstva bila utrošena”, navela je Husejnagić.
U postupku je svjedočio Aleksandar Despenić, sudija Osnovnog suda u Bijeljini, koji je ispričao kako je prilikom potvrđivanja optužnice utvrdio da u predmetu nema štete i oštećenog. On je rekao da se sudu nakon pravosnažne presude obratio Grad, žaleći se što nisu bili uključeni u postupak kao oštećena strana, na šta im je uprava suda odgovorila da oni nisu oštećeni.
U završnom izlaganju tužilac Baćevac je zatražio da bude utvrđena odgovornost tužiteljice za obje tačke. Kazao je da već postoji praksa kažnjavanja za postizanje sporazuma kojima se izriču kazne mimo propisanih. Prema njegovim riječima, nedvosmisleno je da je su Agrofondu, koji nije bio nadležan za asfaltiranje, dodijeljena sredstva.
“Nenamjensko trošenje javnih sredstava, ne može biti da nema oštećenih”, rekao je tužilac.
Punomoćnica Senka Nožica kazala je da je Husejnagić obavijestila glavnu tužiteljicu o zaključenom sporazumu i da sa ona s njim saglasila. Nožica se pozvala na zakonske odredbe koje se odnose na izricanje kazne.
“Sudska praksa nas ne interesuje, zakon je jasan i nedvosmislen”, kazala je Nožica.
Za drugu tačku tužbe je navela da odluka Ustavnog suda u vezi nadležnosti Agrofonda nije bila relevantna i da je ona donesena kad su putevi već bili asflatirani. Navela je da gradonačelnik Bijeljini nije reagovao zato što je Grad bio oštećen već zato što je protiv njega pokrenuta istraga.
“To je motiv cijelog ovog postupka, jer se neko drznuo da ga procesuira”, ocijenila je punomoćnica.
Tužilac Baćevac je kazao da je postupak pokrenut na osnovu istrage Ureda disciplinskog tužioca.
Disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća će naknadno donijeti odluku.
