U Čapljini, šetajući gradom, Jadranka Dizdar, koja tu živi 20 godina, redovno primjećuje iscrtane nacističke simbole. Jedan takav primjer sa ispisanim slovom “U”, što simbolizira ustaški pokret, na spomeniku mještanima i vojnicima koji su početkom rata zaustavili prolazak Jugoslavenske narodne armije kroz grad, prijavila je policiji.
“Ja sam lično otišla u MUP i to prijavila, i na tome je i ostalo”, rekla je Dizdar, koja smatra da ovakvi simboli razdvajaju društvo.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona nisu odgovorili na upite Detektora o broju prijava za nacističke simbole ili murale. Dok je ekipa Detektora boravila u Čapljini, naišli smo i na mural Slobodanu Praljku, presuđenom ratnom zločincu koji je u Haagu, tokom izricanja presude za zločine u više opština u BiH, popio otrov i preminuo.
Zabrana veličanja ratnih zločinaca ili negiranja ratnih zločina uvedena je izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koje je nametnuo visoki predstavnik Valentin Inzko u julu 2021. godine.
Iz Ureda gradonačelnice Čapljine odbacuju svaku insinuaciju da Grad podržava ili toleriše govor mržnje ili bilo kakav oblik diskriminacije i tvrde da uklanjaju redovno grafite s objekata i površina koje su u njihovom vlasništvu. Uklanjanje, kažu, vrše po prijavi ili po saznanju da postoje, ali ne mogu reagovati na objekte koji su u privatnom vlasništvu.
Organizovana uvreda drugih ili huliganski incidenti
Zgrada Gradske uprave u Čapljini. Foto: Detektor
Na idućoj sjednici Gradskog vijeća bit će usvojena odluka o komunalnom uredu, kojom će izričito biti zabranjeno oštećivanje, šaranje i pisanje po fasadama i drugim dijelovima zgrada bez odobrenja nadležne gradske službe, a vlasnici objekata bit će obavezni održavati vanjske dijelove zgrada, rekli su za Detektor iz Ureda gradonačelnice Čapljine.
U toku je i uspostava komunalnog redarstva koje će provoditi nadzor nad primjenom ove odluke.
“Grad Čapljina dosljedno će primjenjivati važeće propise te, u suradnji s nadležnim institucijama, nastaviti poduzimati aktivnosti usmjerene na sprečavanje vandalizma i oštećenja javnih i privatnih površina te sankcioniranje odgovornih”, navode.
Iz Grada kažu da je Čapljina otvorena i sigurna sredina, u kojoj postoji stabilna i korektna međunacionalna i međureligijska suradnja, a odnosi među građanima različitih nacionalnih i vjerskih pripadnosti temelje se na uzajamnom poštovanju i svakodnevnoj suradnji u svim područjima društvenog života.
Prema izjavama Seada Đulića, predsjednika Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) u BiH, nacistički znakovi postoje širom Hercegovine kao rezultat društva u kojem živimo.
Iz Grada kažu da su grafiti u velikoj mjeri navijačkog karaktera, kakvi, nažalost, postoje u gotovo svim gradovima u regiji, ali ne ukazuju na postojanje sustavnog problema govora mržnje u gradu. Đulić ne prihvata ovaj stav.
“To su dobro organizirane, dobro finansirane neofašističke grupe u funkciji vladajućih struktura. Često su im nalogodavci isti koje bi policija trebala sankcionirati”, smatra on.
Detektor je ranije pisao da širom Evrope broj ultradesničarskih organizacija raste, ali sve više zemalja u potpunosti zabranjuje njihovo djelovanje. U Bosni i Hercegovini, posebno Mostaru i Prijedoru, neonacistička obilježja se ističu neometano.
Fašizam je, kako Đulić vidi, dobio novi oblik kroz vrijeme.
“Fašizam je danas davati imena ulica, škola, ustanova javnih po imenima ratnih zločinaca, presuđenih ili nepresuđenih, nije bitno, ali narod pamti. Praviti murale istim takvim bilo iz onog rata, bilo iz ovog posljednjeg rata, svejedno je, sve to je nešto što ugrožava one druge”, govori.
Antifašizam je za Đulića jednakost svih sloboda u ovoj zemlji.
“Ravnopravnost, poštovanje, borba za zdravu okolinu, borba za naše vode, za naše šume, za naše planine, borba za radna mjesta. Borba da ljudi žive sretno, borba za prosperitet. To je antifašizam jer sve ono drugo što to ugrožava jeste borba protiv čovjeka”, poručuje.
Iz Grada kažu da im problem predstavljaju napušteni objekti bez jasno utvrđenih vlasničkih odnosa, te je teško utvrditi odgovornu osobu.
“Grad Čapljina redovito uklanja grafite s objekata i površina koje su u njegovom vlasništvu, po prijavi ili po saznanju da isti postoje. Stoga, ističem da se većina grafita nalazi na privatnim objektima, stambenim zgradama, haustorima i drugim površinama koje nisu u vlasništvu Grada, zbog čega Grad nema zakonsku mogućnost samostalno uklanjati grafite bez suglasnosti vlasnika objekta”, rekli su.
Odgovornost institucija
Novinari Detektora su se, boraveći u Čapljini, uvjerili da nije uklonjen mural presuđenom ratnom zločincu Slobodanu Praljku koji je oslikan 2020. godine.
Haški tribunal je u novembru 2017. osudio Praljka s petoricom drugih visokih zvaničnika takozvane Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i izrekao mu zatvorsku kaznu u trajanju 20 godina. Praljak je bio nekadašnji načelnik Glavnog štaba Hrvatskog vijeća obrane.
Tribunal je utvrdio da su optuženi učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu na čijem su čelu bile hrvatske vlasti, a sve u cilju stvaranja Herceg-Bosne, entiteta koji je trebalo pripojiti Hrvatskoj.
Dok je sudija čitao presudu, Praljak je uzviknuo: “Slobodan Praljak nije ratni zločinac. S prijezirom odbacujem vašu presudu.” Potom je popio otrov iz staklene bočice i ubrzo preminuo u obližnjoj bolnici.
Pokraj murala koji oslikava lik Praljka, ispisane su riječi koje je on tada u sudnici izgovorio.
U drugoj ulici, na objektu se može vidjeti ispis “Slobodan Praljak”.
Dženis Veledar, predsjedavajući Gradskog vijeća Grada Čapljine, podsjeća da postoji i spomenik Praljku izgrađen na mjesnom groblju Svetog Leopolda Mandića u Grabovinama, a o čemu Tužilaštvo BiH vodi istragu.
“Visoki predstavnik donio je odluku. Mislim da Tužilaštvo treba intenzivnije raditi po pitanju počinilaca koji crtaju uvredljive grafite”, kazao je.
Smatra da se organi trebaju intenzivnije uključiti i u drugim povratničkim mjestima – Stocu, Prozoru i mjestima u Republici Srpskoj.
Na sjednicama Gradskog vijeća do sada nije bilo razgovora o ovome u gradu.
“Mislim da bi trebali u narednom nekom periodu razgovarati otvoreno, baš kao i Gradsko vijeće u Mostaru, i donijeti neke odluke i smjernice za uklanjanje bilo čega što vrijeđa”, rekao je Veledar.
Izmjenama Krivičnog zakona BiH, koje je u julu 2021. nametnuo bivši visoki predstavnik, osim zabrane negiranja genocida i drugih ratnih zločina, kažnjivo – s najmanje tri godine zatvora – postalo je i dodjeljivanje priznanja, nagrada, spomenika ili bilo kakvog podsjetnika osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
Sandi Dizdarević. Foto: Hercegovina info
Profesor kriminologije i kriminalistike te stručnjak za sigurnosne studije i rad policijskih struktura Sandi Dizdarević kaže da je procesuiranje zbog nacističkih znakova identično kao za ratni zločin jer su obilježja genocida definisana međunarodnim konvencijama, a one imaju primat u zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, što je naglašeno u samom Ustavu.
“Ne postoji mogućnost ovih institucija da kažu, nemamo propisano kao takvo. Identično je i sa ratnim zločinima. Većina ratnih zločina se tretira kao krivično djelo propisano starim, preuzetim bivšim zakonom SFRJ, eventualno novim krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine, ali cjelokupni meritum i suština se zapravo temelji iz međunarodne konvencije”, rekao je Dizdarević.
Jedan od temeljnih načina saznavanja za izvršenje krivičnih djela je kroz otvoreni izvor, a to su upravo zgrade ili druge javne površine, govori, kao i da ne vidi da policija reaguje. Napominje da gradske inspekcije imaju svoju ulogu.
“Inspekcije jesu nadležne za utvrđivanje određenih nezakonitosti gdje se pojavljuju na javnim objektima, uključujući i na privatnim površinama poput zgrada. Ukoliko inspekcije ne mogu djelovati na privatne objekte, onda je to još suženiji prostor za djelovanje policijskih organa, jer ukoliko ja na svom balkonu, na svojoj zgradi, napravim određeni mural koji izaziva rasnu, vjersku ili drugu netrpeljivost, onda sam ja samim tim počinitelj tog krivičnog djela”, pojasnio je.
Prema mišljenju profesora Dizdarevića, na sasvim pogrešan način se tri decenije pokušava sa nekom vrstom prevencije i edukacijom.
“Jedini način da se reaguje i sigurnost dovede u neki društveno prihvatljiv obim u kojem je to inkriminisano, a imamo i pravni osnov za djelovanje, jeste putem represivnih organa, mislim prije svega na policiju i pravosuđe”, poručio je.
Na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije, na dnevnom redu 12. marta nije usvojen Prijedlog deklaracije o osudi fašističkih, nacističkih i antisemitskih obilježja, slogana i poruka na području entiteta. Deklaraciju je predložio Klub poslanika Naše stranke.
Njom se neprihvatljivim proglašava svako javno veličanje, opravdavanje ili relativizacija ideologija i režima zasnovanih na rasnoj, vjerskoj ili nacionalnoj mržnji, diskriminaciji i nasilju, pojašnjava Mirsad Čamdžić, predsjednik Kluba Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije.
“Posebno se osuđuje relativizacija, humanizacija, estetizacija i popularizacija četničkog i ustaškog pokreta, Handžar divizije, kao i drugih vojnih i paravojnih formacija koje su tokom Drugog svjetskog rata djelovale u okviru ili u saradnji s nacističkom Njemačkom, fašističkom Italijom, režimom Milana Nedića i Nezavisnom Državom Hrvatskom”, navodi Čamdžić.
Dodaje da se jasno naglašava da je neprihvatljivo poistovjećivanje bilo kojeg naroda s navedenim pokretima, formacijama i režimima, ali su predstavnici drugih stranaka tokom rasprave naveli da ova Deklaracija ne donosi nikakvu korist.