CIK je na 13. sjednici polovinom februara donio tri odluke o kažnjavanju političkih subjekata zbog širenja lažnih vijesti koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformisati birače, ne navodeći detalje izjava zbog kojeg su subjekti kažnjeni, niti informacije kako su utvrdili da je riječ o dezinformacijama.
Po službenoj dužnosti pokrenuta su tri postupka protiv Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Srpske demokratske stranke (SDS) i Liste za pravu i red Nebojša Vukanović za utvrđivanje i kažnjavanje iznesenih lažnih informacija koje se odnose na predsjednika CIK-a i člana njegove uže porodice, čime se, prema odluci, dovodi u vezu njegovo djelovanje kao predsjednika. SNSD je kažnjen sa 15.000 KM, dok su SDS i Lista za pravdu i red kažnjeni sa po 12.000 KM.
Ahmet Efendić, advokat specijaliziran za postupke klevete, objašnjava da se javna kritika i preispitivanje javnih funkcionera ne smije uskraćivati kaznama.
“Članovi CIK-a, kao nosioci javnih funkcija s odgovornošću za integritet izbornog procesa, moraju biti izloženi javnoj kontroli i preispitivanju, bilo da se radi o njihovom radu, načinu odlučivanja ili vezama koje mogu utjecati na njihov profesionalni učinak, a izricanje novčanih kazni se ne bi smjelo koristiti kao sredstvo cenzure”, kazao je.
Ove odluke CIK-a predstavljaju prvo primjenjivanje odredbi izmijenjenog Izbornog zakona kojim se ovoj instituciji daju ovlasti da kažnjava dezinformacije koje mogu uticati na izborni proces, ali sagovornici Detektora se brinu da je CIK preširoko shvatio svoje ovlasti jer je kaznio izjave političkih aktera date nakon održavanja izbora, koje nisu jasnim kriterijima dovedene u sumnju.
Visoki predstavnik Christian Schmidt je u julu 2022. godine iskoristio “bonske ovlasti” te nametnuo izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kojima su CIK-u date ovlasti da kažnjava dezinformacije koje mogu dovesti u pitanje integritet izbornog procesa.
Izjave nakon izbora kažnjene kao deziformacije u izbornom procesu
Iz sektora za upravne sporove i pravno rješavanje u CIK-u su na sjednici naveli da su u ova tri postupka utvrdili odgovornost političkih subjekata “zbog širenja lažnih informacija kojima se ugrožava integritet izbornog procesa” te “dezinformišu birači u izbornom periodu za prijevremene izbore za predsjednika RS-a”.
Lista za pravdu i red Nebojša Vukanović je kažnjena zbog objave na blogu u kojem pišu da je supruga predsjednika CIK-a Jovana Kalabe radila kao savjetnica kandidatu SNSD-a Siniši Karanu dok je bio na poziciji ministra unutrašnjih poslova.
Vukanović je u tekstu izrazio sumnju u objektivno glasanje Kalabe po prijedlogu članova CIK-a za oduzimanje kandidature Karanu zbog širenja mržnje Milorada Dodika na predizbornom skupu.
“Jovo Kalaba je bio presudan da se spasi Karan, jer je rekao da nije kriv Karan zbog Dodikovih riječi”, kazao je Vukanović.
Iz CIK-a BiH nisu demantovali takav navod. Nisu odgovorili ni na upit Detektora za obrazloženje odluka i načina dokazivanja dezinformacija.
Vukanović za Detektor navodi da nije u pitanju dezinformacija u vezi s izbornim procesom, te da je sadržaj zbog kojeg je kažnjen objavljen nakon izbora za predsjednika Republike Srpske u novembru 2025. godine.
“Ja sam ovu informaciju, koja je suštinski tačna, a koju su potvrdili i iz institucija, objavio nakon izbora, a CIK kaže da sam ja to objavio prije izbora, kao da sam ja dezavuisao i dezinformisao birače”, kazao je Vukanović, dodajući da ga je Kalaba tužio privatno i za klevetu.
Milorad Dodik na predizbornom skupu u Foči. Foto: Detektor
CIK je prethodno kaznio novčanom kaznom od 30.000 KM političku stranku Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) zbog govora mržnje na centralnoj tribini stranke u Istočnom Sarajevu na kojoj je Milorad Dodik poručio da se ne smije dozvoliti dodatna islamizacija.
“Pustite vi te priče, isti smo ljudi. Nismo ista vjera. Niko ne laže gore i više od Turčina”, kazao je Dodik obraćajući se na skupu.
Informaciju o Kalabinoj supruzi podijelila je i Aleksandra Pandurević iz SDS-a. Ona za Detektor objašnjava da CIK ni na koji način nije utvrđivao da li je objavljena informacija tačna, niti joj je takve dokaze dostavio u odluci, u koju su imali uvid i novinari Detektora.
“Pa to nema veze s izbornim procesom, to se desilo nakon izbora”, rekla je objašnjavajući da se objava informacije desila nakon izbornog dana.
“U obrazloženju koje su nam dostavili, nigdje se ne navodi da ona nije radila tu, da to nije tačno, nisu dokazali da je dezinformacija“, kazala je Pandurević.
U odluci CIK-a BiH navodi se da radni angažman člana uže porodice predsjednika CIK-a ne može po automatizmu biti razlog za njegovo pristrano djelovanje pri odlučivanju, navodeći da je cilj takvih informacija degradiranje CIK-a kao institucije i stvaranje negativne javnosti o radu.
“Imenovana je dezinformisala birače plasirajući lažne informacije o predsjedniku CIK-a, čime je obmanula javnost vezano i za sam izborni proces. Plasiranje izjave ovakvog sadržaja je obmanjivanje javnosti radi sticanja političkih poena koje direktno ugrožavaju izborni proces“, navodi se u odluci protiv Pandurević.
Ona objašnjava da su CIK-u dostavili dokaze da je supruga Kalabe bila zaposlena u MUP-u RS-a u mandatu Siniše Karana, ali da nisu dobili nikakvu povratnu informaciju o dokazima koje poništavaju to.
“Ona nije savjetnik ministra, nego radi u službi ministra, nije šija nego vrat, i mi smo krivi, ovo je zastrašivanje svih ostalih da ne smijete ukazati na anomaliju u CIK-u”, kazala je Pandurević.
Iz SNSD-a, koji je kažnjen sa 15.000 KM za drugu dezinformaciju, nisu odgovorili na upit za razgovor o ovoj odluci.
Dezinformacije bez provjere i dokaza
Tijana Cvjetićanin. Foto: Detektor
Tijana Cvjetićanin, programska direktorica za fact-checking u organizaciji “Zašto ne”, koja se godinama specijalizira za provjeru činjenica, smatra da CIK u svojim odlukama nije dokazao da se radi o dezinformaciji.
“Za samu tvrdnju o angažmanu supruge predsjednika Komisije nisu izneseni dokazi kojima bi se pokazalo da li je ona netačna i u kom dijelu, niti se CIK poziva na neki drugi izvor koji je te činjenice utvrdio”, rekla je Cvjetićanin.
Utvrđivanje da je neka vijest dezinformacija mora proći provjeru od verifikacije autentičnosti izjava, vizuelnih zapisa ili dokumenata, do komplikovanih statističkih izračuna ukoliko se tvrdnja odnosi na ekonomske trendove i kretanja, objašnjava Cvjetićanin.
Ona dodaje da, bez obzira na način provjere, postoje elementi koji su zajednički svakom procesu provjere i utvrđivanja činjenica, ali da u odluci koju je donijela Centralna izborna komisija BiH nema nijednog od njih.
“Iz same odluke nije u potpunosti jasno koji se dio sankcionisanih izjava smatra dezinformacijom, to jest da li se odluka odnosi na navode o ‘radnom angažmanu užeg člana porodice predsjednika CIK-a’, na navode o njegovoj pristrasnosti i sukobu interesa, ili na oba”, kazala je Cvjetićanin.
Ona smatra se konfuzija ovom odlukom povećava spominjanjem klevete u odluci i argumetima o tome da radni angažman člana porodice predsjednika CIK-a ne može po automatizmu biti razlog za njegovo pristrasno djelovanje.
Advokat Efendić za Detektor objašnjava da kritika mora biti moguća kada je riječ o javnim institucijama i nosiocima javnih funkcija, kao i njihovim potencijalnim vezama, jer su sloboda komentara i kritike temelj demokratskog diskursa.
“Cijenim da bi u sličnim slučajevima, umjesto da se kažnjava političar ili politička stranka, logičnije i optimalnije rješenje bilo da institucije ili nosioci javnih funkcija odgovore činjenicama, demantijima ili transparentnim objašnjenjima”, rekao je Efendić.
On izrečene kazne CIK-a BiH smatra visokim i naglašava da je potrebno napraviti jasnu distinkciju između iznošenja neutemeljenih i obmanjujućih tvrdnji i legitimne kritike nosilaca javnih funkcija.
Prema Izbornom zakonu BiH, političkim subjektima je zabranjeno da putem medija iznose lažne informacije koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformisati birače. Za kršenje ove odbredbe propisana je novčana kazna u iznosu od 3.000 do 30.000 KM.
“Regulatorne norme protiv širenja lažnih informacija su legitimne, ali se moraju primjenjivati precizno i balansirano, a ne tako da restriktivno utiču na postojanje legitimne kritike”, kazao je Efendić.
Upitno sankcionisanje dezinformacija u BiH
Prema mišljenju Efendića, sankcionisanje političara zbog neodređenih tvrdnji postalo bi neproporcionalno i neodrživo u demokratskom društvu.
“Prema tome, ako političar iznosi tvrdnje koje su istinite ili ukoliko ne postoji pouzdan i jasan dokaz njihove neistinitosti – a posebno ako su tvrdnje provjerljive – onda se te tvrdnje ne bi smjele smatrati lažnim informacijama”, zaključuje Efendić.
Cvjetićanin problem vidi u zakonu koji je instituciji dao nadležnost za odlučivanje o postojanju dezinformacija, a u kojem je preskočen proces zaštite od zloupotrebe takvih ovlasti.
“U ovom slučaju se, dodatno, radi o situaciji u kojoj osoba koja potpisuje odluku ujedno je i predmet tvrdnji o kojima se odlučuje, zbog čega se opravdano može propitivati nepristrasnost i neutralnost same odluke i cijelog procesa koji je prethodio njenom donošenju”, kazala je.
Ideju o zakonskom sankcionisanju dezinformacija, Cvjetićanin smatra problematičnom, jer se netačnoj tvrdnji pristupa kao prekršaju, a u represivnim režimima kao i krivičnom djelu.
“Takva kvalifikacija se, međutim, ne povezuje sa ‘istražnim radnjama’ kakve bi svaki drugi prekršaj zahtijevao, i to se vidi i iz ove odluke, u kojoj ostaje nejasno kako je izgledao postupak utvrđivanja činjenica i šta su uopšte činjenice na osnovu kojih je ona donesena”, rekla je.
Ona podsjeća na monitoring izbornih kampanja Istinomjera i Raskrinkavanja u kojem su pokazali da je svaki izborni proces praćen različitim pokušajima uticaja na birače manipulacijom informacijama.
“Ali Centralna izborna komisija je odlučila sankcionisati samo tvrdnju koja se direktno odnosi na njenog predsjednika”, kazala je ona.
Pandurević smatra da je ovo način zataškavanja kritičkih glasova i opomena za one koji ubuduće budu namjeravali kritikovati ili preispitivati rad članova CIK-a ili bilo koje druge institucije. S njom se slaže Vukanović, koji ovakve reakcije smatra pokušajem gašenja političkih stranaka koje kritikuju vlast.
“Oni se ovim ponašaju kao da niko nema pravo da piše o njima, misli ‘mi nismo podložni kritici’, kao da nisu javni funkcioneri i da nemaju visoke plate”, kazao je Vukanović.
Kazna od 12.000 KM za njegovu stranku, koja nema finansiranja duže od osam mjeseci, može biti presudna.
Vukanović i Pandurević su uložili žalbu Sudu BiH, koji treba da odluči o potvrđivanju kazne CIK-a.
