Konferenciju pod nazivom “Od rizika do otpornosti: Zaštita trgovine i investicija u BiH” organizovalo je Ministarstvo sigurnosti BiH, u nadi kako će ponuditi odgovore i potaknuti domaće aktere da ubrzaju procese donošenja neophodnih zakona. Međunarodni subjekti u ovom području će u narednim sedmicama dati svoju ocjenu onoga što je urađeno u BiH.
“Borba protiv pranja novca i finansiranja terorizma nije tehničko pitanje. To je pitanje kojim se direktno štiti domaća privreda, finansijski sistem, radi se na očuvanju povjerenja građana i svih međunarodnih partnera koji su zainteresovani da ulažu u ovu zemlju. Borba protiv pranja novca direktno predstavlja interes same Bosne i Hercegovine jer osigurava stabilnost, odnosno dugoročni ekonomski razvoj”, poručio je Luigi Soreca, šef Delegacije Evropske unije u BiH.
Pozvao je domaće vlasti da u narednom periodu urade sve što je potrebno kako se ponovo ne bismo našli na sivoj listi Moneyvala. Naveo je kako je Evropska unija, kroz Plan rasta, osigurala 15 miliona eura našoj zemlji za reforme u ovoj oblasti, ali da pruža tehničku i političku podršku.
“To su teme koje svakako jesu jedan od prioriteta na evropskom putu za BiH”, naglasio je Soreca.
U izvještaju Komiteta stručnjaka za procjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma (Moneyval) pri Vijeću Evrope, kako smo ranije objavili, procijenjena je umjerena efikasnost u devet od jedanaest oblasti, uključujući razumijevanje rizika, međunarodnu saradnju, korištenje obavještajnih podataka i istrage, ali je navedeno da su potrebna velika poboljšanja.
Iz Ministarstva sigurnosti tada su u odgovoru naveli da se BiH nalazi u “opservacijskom periodu” do februara 2026. godine, s obzirom da su u izvještaju “preporuke vezane za UN restriktivne mjere i finansiranje širenja oružja za masovno uništenje” ocijenjene negativno, s utvrđenim fundamentalnim nedostacima.
Ivica Bošnjak, zamjenik ministra sigurnosti BiH, novinarima je rekao da je formirano tijelo koje koordinira aktivnosti na svim nivoima vlasti, kao i deset pododbora, od kojih “četiri već aktivno djeluju na sprečavanju pranja novca, finansiranja terorističke aktivnosti i oružja za masovno uništenje”.
“Koordinacijsko tijelo u kojem sudjeluju predstavnici svih institucija koje su zadužene za realizaciju preporuka iz izvještaja Moneyvala usaglasilo je konačni tekst zakona o specijalnim transakcijama, odnosno zakon o mjerama ograničavanja raspolaganja imovinom u cilju sprečavanja terorizma, finansiranja terorizma i oružja za masovno uništenje”, kazao je Bošnjak, te podsjetio kako je naša zemlja usvojila Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma.
Mark Tervakoski, direktor Ureda za Evropu i Aziju američkog State Departmenta, naveo je kako je administracija s predsjednikom Trumpom i sekretarom Rubiom dala prioritet ovim aktivnostima u suzbijanju ilegalnih tokova novca, odnosno mreža za njihovu distribuciju.
“Sama ocjena Moneyvala i FATF-a, odnosno Radne grupe za finansijsko udruživanje, predstavlja, između ostalog, priliku za unapređenje sistema kroz koji se može osigurati zaštita integriteta finansijskog sistema ove zemlje i u konačnici osigurati prosperitet i bolje prilike za privredu i građane”, istakao je Tervakoski.
Detektor je ranije objavio kako je BiH rizikovala vraćanje na sivu listu Moneyvala nakon što nije ispunila preporuke za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, što je moglo imati finansijske, političke i ekonomske posljedice za građane. BiH najveći broj novčanih transakcija obavlja sa zemljama Evropske unije i vraćanjem na sivu listu rizikovala je otežavanje ovih transakcija, kao i zatvaranje računa u stranim bankama.
Amel Kovačević, direktor “BH Telecoma”, na konferenciji je podsjetio kako je bitno da vlasti u našoj zemlji usvoje zakone koji su spremni, te upozorio kako bi stavljanje na sivu listu Moneyvala moglo katastrofalno uticati na privredu i građane.
“Bit će siromašni pojedinci, bit će siromašne kompanije. Zašto? Zato što će na svjetskoj finansijskoj sceni BiH izgubiti svoj rejting, a kamatne stope koje će se plasirati privrednim subjektima i državi bit će skuplje. To poskupljuje sve elemente naših životnih namirnica, svih naših biznisa, naše radne snage. Znači, u suštini, ova cijela priča se svodi na to da mi nemamo izbora nego da donosimo zakone”, istakao je Kovačević.
Renaud Meyer, rezidentni predstavnik UNDP-a u BiH, upozorio je kako novac koji ostaje zarobljen u nezakonitim okvirima i tokovima “ne odlazi tamo gdje je najpotrebniji, kao što su sektori obrazovanja, zdravstva ili socijalne zaštite”.
“Potrebno je uspostaviti odgovarajuće mehanizme i tehnička rješenja kako bi se unaprijedilo stanje u ovim oblastima. To su stvari koje su mimo volje međunarodnih partnera, volja i odluka je u rukama domaćih aktera, tako da se nadam da će zaista donijeti u što skorijem roku sve potrebne političke odluke i osigurati adekvatan razvoj”, istakao je Meyer.
Dominic Le Moignan, izvršni direktor oranizacije GovRisk, uz čiju podršku je organizovana konferencija, naveo je da finansijski integritet sam po sebi podrazumijeva i ekonomsku sigurnost, što je, prema njegovim riječima, itekako relevantno za samu privredu, građane i kredibilitet BiH.
