U izvještaju se prvenstveno navodi da BiH sporo provodi reforme potrebne za unapređenje ljudskih prava u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji.
Također se ističe kako je dugogodišnji neuspjeh vlasti u BiH da riješe ustavnu diskriminaciju Jevreja i Roma ponovo izazvao pojačanu međunarodnu pažnju.
Iako su politike u oblasti borbe protiv nasilja u porodici unaprijeđene u Federaciji, Human Rights Watch je ocijenio da je ostvaren mali napredak u pogledu procesuiranja ratnih zločina ili ukupne zaštite tražilaca azila i migranata, dok su sloboda medija i pravna zaštita lezbijki, gay, biseksualnih i transrodnih (LGBT) osoba pogoršani.
U izvještaju stoji da je Milorad Dodik u februaru 2025. osuđen i smijenjen s funkcije predsjednika RS-a zbog separatističkih zakona i prijetnji secesijom i da je, kao odgovor, Narodna skupština RS-a usvojila nove zakone kojima se ograničavaju ovlasti države BiH nad RS-om, a koje je Ustavni sud BiH suspendovao u martu 2025. godine.
“Planirani referendum u oktobru, kojim su osporavane sudske odluke protiv Dodika, izazvao je zabrinutost u vezi s vladavinom prava i teritorijalnim integritetom BiH te uznemirenost među nesrpskim stanovništvom koje živi u tom entitetu”, stoji u izvještaju.
Izvještaj se kroz linkove poziva i na tekstove Detektora.
Rodno zasnovano i nasilje u porodici
Human Rights Watch smatra da rodno zasnovano nasilje predstavlja ozbiljan problem, a odgovor države i dalje je nedostatan.
U izvještaju su se osvrnuli na slučaj kada je, u novembru 2025. godine, Aldinu Jahić kroz grad Mostar progonio i ubio njen bivši partner.
“Vlasti nisu poduzele mjere iako je protiv počinioca bila podignuta optužnica na osnovu prijave iz januara, koju je podnijela druga osoba zbog ugrožavanja njene sigurnosti”, stoji u izvještaju.
Izvještaj konstatuje da nakon višemjesečnog zagovaranja organizacija s terena, BiH je u augustu 2025. usvojila zakon kojim se femicid – rodno motivisano ubistvo žena i djevojčica – priznaje kao posebno krivično djelo.
“Iako zakon jača pravnu zaštitu žena od rodno zasnovanog nasilja i približava je standardima Istanbulske konvencije, aktivisti su ukazali na potrebu za povećanim finansiranjem i dodatnom obukom pravosuđa i policije radi dosljedne primjene”, naglašeno je.
Također se ukazlo i na to da je Nacrt zakona o femicidu u Republici Srpskoj povučen 2024. godine i u vrijeme pisanja izvještaja nije ponovo upućen u proceduru.
Diskriminacija i netrpeljivost
Human Rights Watch je skrenuo pažnju da je u martu Komitet ministara Vijeća Evrope razmatrao neuspjeh BiH da provede presude Evropskog suda za ljudska prava u vezi s ustavnom diskriminacijom Jevreja, Roma i drugih, zahtijevajući od vlasti u BiH da dostave detaljan akcioni plan i vremenski okvir za provedbu.
Iako su stanovnici romskog kampa Banlozi kod Zenice u martu ostvarili pobjedu protiv vodovodnog preduzeća zbog uskraćivanja pristupa vodi, izvještaj navodi da su Romi općenito i dalje izloženi diskriminaciji i socijalnoj isključenosti. Detektor je prošle godine objavio posebnu stranicu o stradanju Roma u ratu.
Također se navodi da je između januara i jula 2025. godine, prema podacima OSCE-a, bilo 20 tekućih sudskih postupaka za zločine iz mržnje. Dva su rezultirala osuđujućim, a jedan oslobađajućom presudom u prvoj polovini 2025. godine. Svi slučajevi imali su etničku ili vjersku motivaciju.
Pravna zaštita LGBT osoba i sloboda medija
Nakon što je zaključeno da je pogoršana pravna zaštita LGBT osoba u BiH, u izvještaju se osvrnulo i na činjenicu da je u martu 2025. godine RS usvojila izmjene Krivičnog zakonika kojima je rodni identitet uklonjen kao zaštićena kategorija, uključujući odredbe o zločinima iz mržnje i govoru mržnje, kao i da je u julu Parlament FBiH izričito isključio istospolne parove iz zaštite od nasilja u porodici, što je izazvalo kritike međunarodne zajednice i organizacija za ljudska prava.
“Tokom glavnog pride događaja zabilježena su dva napada, koje su organizatori prijavili policiji, ali su vlasti kasnije navele da se incidenti nisu dogodili”, stoji u izvještaju.
Oblast za koju je Human Rights Watch konstatovao da se suočava sa ozbiljnim izazovima jeste sloboda medija, uz pojašnjenje da je BiH zauzela 86. mjesto na globalnoj ljestvici Indeksa slobode medija Reportera bez granica za 2025. godinu.
U januaru su vlasti Federacije BiH predložile izmjene Krivičnog zakona kojima bi se novinarima zaprijetila zatvorska kazna ukoliko objave bilo kakve lične podatke bez prethodne saglasnosti. U trenutku pisanja ovog izvještaja, nacrt zakona nije usvojen.
Sudnica Suda BiH. Foto: Detektor
Odgovornost za ratne zločine
U izvještaju se navodi da je 11. jula obilježena 30. godišnjica genocida u Srebrenici, što predstavlja sumorni podsjetnik da je, tri decenije kasnije, utvrđivanje odgovornosti za ratne zločine i dalje sporo i nepotpuno.
Također se podsjeća da su januaru 2024. vlasti BiH ponovo produžile rok za punu provedbu Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina do kraja 2025. godine. Kasnije je ovaj rok produžen do 2028. godine, o čemu je Detektor pisao.
Prema OSCE-u, kako se navodi, zaključno s 1. septembrom, pred svim sudovima u BiH bila su 222 neriješena predmeta ratnih zločina. U prvih osam mjeseci 2025. godine donesene su prvostepene presude u osam predmeta, pri čemu je 12 optuženih proglašeno krivima, a dva su oslobođena. U istom periodu doneseno je sedam pravosnažnih presuda, s 12 osuđenih.
Zaključno sa septembrom 2024. godine, bila su 53 aktivna predmeta koja se odnose na seksualno nasilje povezano s oružanim sukobom, od čega su u tri predmeta donesene pravosnažne presude kojima je šest optuženih proglašeno krivima za ova krivična djela.
Detektor je ranije pisao da je tokom 2025. godine Sud BiH donio 13 presuda za ratne zločine, te je pravosnažnim presudama osudio 25 osoba na 145 i po godina zatvora, dok je pet osoba oslobođeno optužbi.
Izvještaj je naglasio da gotovo dvije godine nakon stupanja na snagu Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji BiH, njegova primjena i dalje je blokirana kantonalnim propisima.
Uprkos pozivima Ujedinjenih nacija i Evropske unije da se ta praksa okonča, kako se navodi, vlasti u RS-u i dalje naplaćuju sudske troškove žrtvama ratnih zločina koje putem parničnih postupaka traže naknadu štete od počinilaca.
“Žrtve su na to primorane jer krivični sudovi odbijaju dosuđivati naknadu štete zajedno s osuđujućim presudama”, stoji u izvještaju.
Human Rights Watch je za 2025. godinu zaključio da je utvrđen ograničeni napredak u provedbi preporuka Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom, kao i neadekvatna zaštita njihovih prava. Također se navodi i da su između januara i jula 2025. godine samo četiri osobe u BiH dobile status izbjeglice.
“UNHCR već dugo izražava zabrinutost da se većini osoba koje ispunjavaju kriterije za status izbjeglice odobrava samo supsidijarna zaštita, koja ne podrazumijeva pravo na naturalizaciju, spajanje porodice ili putne isprave”, navodi se, između ostalog, u izvještaju.
