Mišo Krstović, šef Sektora za pravne poslove i upravno rješavanje, tokom sjednice je kazao da je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) utvrdila niz nepravilnosti, između ostalog manipulacije i krivotvorenje potpisa, zbog kojih je potrebno ponoviti izbore.
“Utvrđeno je da su u pojedinim biračkim mjestima jednom kandidatu dodavani glasovi, drugom oduzimani. U postupku je utvrđeno da je 908 birača glasalo bez validnog identifikacionog dokumenta”, rekao je on.
Ta biračka mjesta su u izbornim jedinicama Prijedor, Laktaši, Banja Luka, Doboj, Stanari, Lopare, Ugljevik, Osmaci, Zvornik, Vlasenica, Bratunac, Nevesinje, Gacko, Rudo, Bileća i Milići.
Većina izbornih jedinica u kojima će se ponoviti izbori poznata je javnosti po kontinuiranim zloupotrebama, kazao je Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” i bivši član CIK-a, za Detektor, dodajući da su ponavljanja nastavljena zbog nekažnjavanja.
“Mi smo u svom izvještaju to naglašavali da imamo kritične jedinice u BiH, gdje se dugi niz izbornih procesa ponavljaju isti propusti u istim jedinicama jer dio nesavjesnih, neodgovornih članova biračkih odbora su sebi uzeli za pravo, a sigurno po nalogu političke stranke koja ga predložila u birački odbor”, kazao je on objašnjavajući da je neophodno predvidjeti sankciju za političke subjekte.
Vehid Šehić. Foto: Detektor
Za izborne krađe na izborima u BiH, na onim biračkim mjestima na kojima su i ove godine uočene nepravilnosti, vode se sudski postupci, ali proces zbog dugog trajanja ne utječe na prevenciju činjenja ovog djela.
Za krađu glasova na izborima u Doboju 2020. godine sudski postupci još uvijek nisu pravosnažno okončani.
Transparency International (TI) u BiH, koji prati ove postupke, u analizi iz augusta ove godine je naveo kako je, bez da su donesene pravosnažne presude, u predmetima koji se vode utvrđeno da se krađa glasova odvijala dopisivanjem glasova birača koji nisu izašli na izbore ili umrlih lica koja nisu izbrisana iz biračkog spiska.
U većini prvostepenih presuda koje je TI analizirao Sud navodi da utvrđena činjenica da je došlo do falsifikovanja izbornih rezultata ne može automatski značiti krivičnu odgovornost članova izborne administracije.
Nedostatke u ovim procesima Srđan Traljić iz TI-a vidi u osobama koje se procesuiraju i dužini trajanja postupaka.
“Ukoliko se nisu bavili nalogodavcima a procesuiraju osobe koje su i lošeg imovinskog stanja, koje nekada nisu ni svjesne šta su uradile, ne znam koliki ćemo suštinski efekat postići”, smatra Traljić navodeći da će problem izbornih krađa trajati sve dok se ne uvedu izborne tehnologije i da je potrebno da procesi budu brži.
“Ovo sve ide jako sporo i izgubljen je efekat. Izbori su značajni za legitimitet vlasti i za njih i u smislu interesa javnosti definitivno se taj efekat izgubio. I kada vi sada objavite da je neko pokrao izbore 2020. godine, to više u praksi ne znači ništa jer je cijeli mandat prošao”, naveo je Traljić.
Pilot-projekat novih izbornih tehnologija na prethodnim izborima pokazao je da bi takva praksa spriječila niz zloupotreba u izbornim procesima, objasnio je Šehić.
“Moram da kažem da će uvođenjem novih tehnologija u izborni proces to biti spriječeno jer niko neće moći glasati s tuđom ličnom kartom, jer će biti elektronske identifikacije birača, s druge strane neće biti mogućnosti zloupotrebe neiskorištenih glasačkih listića”, rekao je.
Izbori u Gruziji. Foto: Centralna izborna komisija Gruzije
Odluka o ponavljanju izbora za biračka mjesta gdje su utvrđene nepravilnosti morala je biti donesena, navodi Šehić. On pojašnjava da će se nakon ovoga sankcionirati i članovi biračkih odbora kod kojih je utvrđena zloupotreba.
“Ono što je praksa, da će ona dostaviti izvještaj i nadležnim tužilaštvima da se pokrene i eventualni postupak ako postoji osnov sumnje za počinjenja krivičnih djela, a postoji, jer u svakoj normalnoj državi ko pokuša falsifikovati izbornu volju građana, birača, on mora i krivično odgovarati”, kazao je Šehić.
Dodao je da su za eventualna krivična djela nadležna tužilaštva u Republici Srpskoj.
Krivični zakon Bosne i Hercegovine propisuje kazne zatvora za prevare tokom izbora. Tako je za prevaru pri glasanju koja podrazumijeva glasanje umjesto druge osobe propisana kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina.
Za zloupotrebu krivotvorenja rezultata izbora ili glasanja koju je CIK utvrdio na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske propisana je slična kazna.
“Ko krivotvori rezultate izbora dodavanjem, oduzimanjem ili brisanjem glasova ili potpisa, netačnim brojanjem glasova, neistinitim upisivanjem rezultata u izborne isprave ili na drugi način, ili objavi kao konačan rezultat izbora ili glasanja koji ne odgovara obavljenom glasanju, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, stoji u Krivičnom zakonu BiH.
Izborni zakon BiH sadrži detaljne odredbe o procedurama, pravima i obavezama kandidata i stranaka na izborima, ali ne definiše sve nepravilnosti kao krivične, poput govora mržnje u predizbornoj kampanji, zloupotrebu javnih resursa, preuranjene kampanje, tajnosti pri glasanju. Većinu nepravilnosti CIK rješava kao administrativne, za što su propisane novčane sankcije, opomene, ali i mogućnost oduzimanja ovjere kandidatu, odnosno učešća na izborima.
Utvrđivanje nepravilnosti CIK je proveo koristeći postupak skeniranja zapisnika o radu biračkih odbora, zapisnika o skeniranju iz izvoda Centralnog biračkog spiska, te koristeći metodu usporedbe potpisa na izborima iz biračkog spiska s potpisima koje su dobili od Agencije za identifikacione dokumente (IDDEEA).
“Da bi se zaštitio identitet izbornog procesa, potrebno je poništiti izbore na ukupno 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica”, rekao je Krstović s prijedlogom da se ponište izbori na tim mjestima.
Centralna izborna komisija BiH. Foto: Detektor
Odredbama Izbornog zakona BiH CIK će poništiti izbore u izbornoj jedinici, ili na nekom biračkom mjestu, ukoliko ustanovi da je za vrijeme glasanja, ručnog ili elektronskog brojanja glasačkih listića došlo do nepravilnosti koje mogu uticati na raspodjelu mandata ili na konačno pozicioniranje kandidata na kandidatskoj listi ili koje na drugi način mogu uticati na rezultate izbora.
Koalicija “Pod lupom” je za Opće izbore 2022. godine na izborni dan zabilježila kršenje Izbornog zakona BiH u Novom Gradu, što se odnosilo na donošenje dva bunta označenih glasačih listića na biračko mjesto u Hozićima.
O tome su obaviješteni CIK, policija i tužilaštvo i općinska izborna komisija, a Državno tužilaštvo i Tužilaštvo Prijedor su koordinirano djelovali, navodi se u analizi Koalicije.
Tada je uhapšeno pet članova biračkog odbora iz Novog Grada, a krajem decembra Državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv dvije osobe zbog postupanja suprotno Izbornom zakonu BiH.
Optužene osobe su se teretile da su, u svojstvu članova biračkog odbora, pokušale krivotvoriti rezultate izbora dodavanjem glasova unaprijed popunivši 400 glasačkih listića, čime su počinile kazneno djelo “izborna prevara”.
Postupak protiv njih završen je 2025. godine, kada je donesena osuđujuća drugostepena presuda.
Press konferencija Koalicije “Pod lupom“. Foto: Koalicija “Pod lupom”
Iz Koalicije su povodom ovog slučaja naveli da se radi o pozitivnom primjeru, ali da je i dalje potrebno da se izborne nepravilnosti sankcionišu efikasnije i blagovremeno, kako bi se vratilo povjerenje građana u izborni proces i institucije.
Analiza Koalicije pokazala je da je nakon Lokalnih izbora 2024. podneseno 178 prijava tužilaštvima.
“Podaci iz analize ukazuju na nizak nivo konkretne pravosudne reakcije i sporost u procesuiranju zaprimljenih prijava, što umanjuje preventivni efekat i povjerenje građana u pravosudne institucije”, saopćili su iz Koalicije, navodeći da su ključni izazovi za procesuiranje nedostatak kadra, dugotrajne istrage i složenost predmeta, koji često uključuju pojave poput kupovine glasova, prijetnji biračima, zloupotrebe javnih resursa i organizovanog dovoženja birača.
“Trenutni nivo procesuiranja nije zadovoljavajući. Potrebni su hitni i odlučni pomaci kako bi se osigurao integritet izbornog procesa i vratilo povjerenje građana u institucije i vladavinu prava”, naveli su iz Koalicije povodom analize.
Izborne zloupotrebe može kazniti CIK BiH u okviru svoje nadležnosti po saznanju i utvrđivanju izborne nepravilnosti, dok nadležna tužilaštva procesuiraju krivičnu odgovornost nakon što CIK dostavi prijave.
“CIK izriče dvije mjere, jedna je da ubuduće mu se zabranjuje rad u bilo kojem dijelu izborne administracije, konkretno u biračkim odborima, automatski se to odnosi da ne može biti ni član opštinske i gradske izborne komisije i može ga sankcionisati novčanom kaznom”, rekao je Šehić, dodajući da su kazne dosta niske i da imaju podatke da su političke stranke plaćale te iznose.
Međutim, ukoliko CIK izrekne sankciju za zloupotrebu, Tužilaštvo ne mora za isto djelo formirati predmet, objasnio je Šehić.
“Izuzev ako nije neka drastična povreda Krivičnog zakona, odnosno drastično krivično djelo. To je problem s kojim se suočava Centralna izborna komisija”, kazao je.