Samo pet narodnih poslanika dozvolilo je da se podaci o njihovim platama i naknadama dostave novinarima Detektora, dok je većina drugih od ukupno 30 odbila takav zahtjev, a njihovu odluku podržali su organi Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS).
Detektor je zahtjevom za pristup informacijama tražio od Narodne skupštine da dostavi podatke o platama i naknadama za 30 skupštinskih poslanika koji nisu prisustvovali na više od četiri sjednice na kojima se glasalo o važnim antikoruptivnim ili zakonima upitne ustavne vrijednosti.
U svom odgovoru u kojem odbijaju dostaviti većinu podataka objasnili su da zahtjev za pristup informacijama uključuje povjerljive komercijalne interese poslanika pa su morali tražiti njihovu saglasnost.
U konačnici je 13 njih odbilo da se podaci o njihovim primanjima dostave novinarima.
Rukovoditeljica Centra za pružanje pravne pomoći Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini Ena Kljajić Grgić objašnjava da se postupak nije smio tako završiti, posebno zbog okolnosti da se dio poslanika nije izjasnio.
“Bez obzira na to što su pojedini poslanici odbili da daju saglasnost za objavu informacija o iznosu plate, postupak se tu nije smio završiti. Postojala je obaveza da se sprovede test javnog interesa u kojem bi ovlašteni službenik, a ne narodni poslanik, utvrđivao da li je objavljivanje informacija o iznosima plata u javnom interesu”, objasnila je ona.
U rješenju po zahtjevu Detektora nije navedeno ko su poslanici koji su odbili da se njihovi podaci dostave, a ko se nije izjasnio.
“Ukoliko se izjasne u međuvremenu, podatke ćemo vam naknadno dostaviti”, naveli su iz Narodne skupštine, ali dodatne odgovore nikada nisu poslali.
Maja Dragojević Stojić. Foto: Facebook
Među poslanicima čije podatke je Detektor tražio zahtjevom od Narodne skupštine RS-a jeste i poslanica Maja Dragojević Stojić, članica Partije demokratskog progresa. Iako njeni podaci o primanjima u Skupštini nisu dostavljeni, ona u razgovoru za Detektor objašnjava da takav zahtjev nije ni dobila.
“Ja iskreno smatram da ne trebaju da budu povjerljiviji, treba da se zna kolika su primanja i da to bude transparentno, ali i da ta primanja trebaju da budu u granicama normale, kao i kod naših građana”, kazala je Dragojević Stojić.
Ona kao poslanica ima primanja u iznosu od 2.600 maraka, kazala je za Detektor, objašnjavajući da se 2.300 odnosi na platu, dok je iznos od 300 maraka za učešće u komisijama.
Kljajić Grgić objašnjava da poslanici, po zakonu, imaju pravo da izraze svoje mišljenje u zahtjevima za pristup njihovim podacima.
“Međutim, službenici koji postupaju po zahtjevima za pristup informacijama dužni su da postupke sprovedu do kraja i donesu konačnu odluku. To je u ovom slučaju izostalo, a javnosti je poslata poruka da su pojedinačni interesi iznad javnog interesa”, rekla je.
Detektoru su dostavljeni podaci o primanjima poslanika Milana Milakovića iz Socijalističke partije Srpske – Goran Selak, Željka Dubravca i Radislava Dončića iz Narodnog fronta, Amira Hurtića ispred BH Zelenih te Ramiza Salkića, poslanika Stranke demokratske akcije.
Prema dostavljenim podacima, Milaković, Salkić i Hurtić su tokom prošle i ove godine primali prosječnu mjesečnu platu u iznosima od 3.210 do 3.590 maraka. Dončićeva mjesečna primanja bila su nekoliko stotina maraka veća, dok je Dubravac primao platu između 2.063 i 2.270 maraka.
Ramiz Salkić. Foto: Detektor
Salkić za Detektor objašnjava da je odobrio dostavljanje podataka zato što to smatra jedinim ispravnim odgovorom, jer nema šta skrivati.
“Ja sam, što je bilo do mene, rekao – dajte im, nek imaju, nek se objavi, ne ostvarujem ništa što svaki drugi poslanik već ne ostvaruje, a vrlo vjerovatno i manje nego mnogi drugi jer nisam dio sistema, jer nisam dio procesa”, kazao je.
On nije želio ulaziti u razloge zbog čega drugi poslanici nisu odobrili dostavljanje podatka, odnosno što su takve podatke označili povjerljivim.
“Ja sam potpisao dokument da se ne može stvarati vrsta špekulacije, jednostavno želim da se javnost može upoznati s primanjima javnog sektora, s druge strane vjerovatno postoje druga pravila da neko ne želi da zna koliko primaju novca”, rekao je.
Dragojević Stojić je odsustvovala sa sedam sjednica na kojima se glasalo o važnim zakonskim rješenjima. Za Detektor objašnjava da su razlozi uglavnom to što su sjednice zakazivane iznenada.
“A kada nisam prisutna, to je zbog toga što imam dosta dežurstava kao kardiolog, a da sam bila prisutna, glasala bih protiv, a taj glas ne važi mnogo jer nas je malo u opoziciji, pa onda gledam gdje sam korisnija”, kazala je.
Na sjednicama se, između ostalog, odlučivalo o Nacrtu i prijedlogu izbornog zakona, Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, Prijedlogu zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, Prijedlogu zakona o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, Prijedlogu zakona o zaštiti ustavnog uređenja Republike Srpske, Prijedlogu zakona o finansiranju političkih organizacija.
Narodna skupština Republike Srpske. Foto: Detektor
Takve zakone Dragojević Stojić ne vidi kao pozitivan rad Skupštine u 2025. godini.
“Ne možemo biti zadovljni onim što je iza nas, prvo što smo mnoge stvari izglasali koje nisu ispoštovane, drugo što smo uglavnom imali vanredne sjednice Skupštine, veoma mali broj redovnih, što se vrlo često zakazuje bez nekog reda, na brzinu i ne znam šta su razlozi za to”, zaključila je Dragojević Stojić.
Poslanica Partije demokratskog progresa (PDP) Tanja Vukomanović, čiji podaci o iznosu plate također nisu dostavljeni Detektoru, rekla je da zahtjev nikada nije ni dobila od NSRS-a.
“Ja prvi put sada čujem da ste to tražili, nisam ništa vidjela, a ne smatram takve podatke povjerljivim”, kazala je ona u odgovoru za Detektor pred sjednicu Narodne skupštine.
Dodala je da će provjeriti zašto joj nije uručen takav zahtjev nakon provjere s klubom, te da će se javiti novinarima Detektora, nakon čega nije odgovarala na poziv. Njene kolege iz istog kluba Mirna Savić-Banjac i Slaviša Marković također nisu odgovorili na pozive.
Tri domaće nevladine organizacije – BIRN BiH, Transparency International i “Zašto ne” – mapiraju i objedinjuju podatke o pojedinačnoj i institucionalnoj odgovornosti i radu na internet platformi Odgovorno.st, koja građanima pruža podatke o integritetu i aktivnostima političara, a što može pomoći pri donošenju odluke da li da svoj glas povjere nekom od njih na Općim izborima 2026. godine.
Detektor od januara 2024. prati sjednice parlamenata i evidentira aktivnosti zastupnika i delegata za važne antikoruptivne zakone za platformu Odgovorno.st. U ranijim analizama Detektor je pisao o propalim pokušajima da se usvoje neki od najvažnijih antikoruptivnih zakona važnih za evropski put, te o zastupnicima koji nisu prisustvovali sjednicama na kojima se glasalo o važnim antikoruptivnim zakonima uz naknade koje primaju uprkos neprisustvu.
Salkić je mišljenja da je mandat Narodne skupštine Republike Srpske obilježen posebnim i vanrednim sjednicama koje su za posljedicu donosile zakone kojima se ne mogu ponositi kao poslanici, a koje je Ustavni sud BiH poništio.
“Potpuna zloupotreba Narodne skupštine Republike Srpske, ona ove godine nije radila ono što je njen zadatak – donošenje zakona i propisa koji će olakšavati život građana i učiniti sistem funkcionalnijim – oni su radili suprotno od toga”, poručio je.
Nakon što su početkom godine usvojili zakone, u oktobru je NSRS usvojila i prijedlog kojim prestaju važiti Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Izborni zakon RS-a, Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Zakon o dopuni Krivičnog zakonika RS-a i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS-a.
Ove zakone je Ustavni sud BiH u maju stavio van snage nakon presude Miloradu Dodiku kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političke funkcije.
