Okruglom stolu u Bihaću su prisustvovale porodice nestalih osoba, predstavnici Instituta za nestale osobe BiH, Tužilaštva BiH, Tužilaštva Unsko-sanskog kantona, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) te predstavnici Grada.
Saliha Đuderija, članica Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH, predstavila je aktivnosti Instituta u proteklom periodu te mjere koje se poduzimaju u cilju unapređenja rada na pronalasku nestalih osoba. Istakla je da je, uprkos izazovima, proces potrage i identifikacije žrtava kontinuiran.
“U posljednjih pet godina identifikovani su posmrtni ostaci 741 nestale osobe. Od ovog broja, u 243 slučaja riječ je o novim identitetima, dok se 489 slučajeva odnosi na žrtve koje su ranije bile identificirane”, istakla je Đuderija.
Porodice nestalih osoba zatražile su efikasnije i intenzivnije djelovanje svih nadležnih organa uključenih u prosec tražanja nestalih osoba. Detektor je ranije pisao o neophodnosti nabavke opreme koja bi omogućila efikasniji pronalazak masovnih grobnica.
Midheta Kaloper, predsjedavajuća Savjetodavnog odbora, istakla je, iznoseći zaključke nakon diskusije, da je iz svega rečenog jasno da je od krucijalnog značaja unapređenje kapaciteta Instituta za nestale osobe, kako kadrovskih, tako i u smislu njegove opremljenosti najsavremenijim tehnologijama koje mogu pomoći u procesu traganja.
“Istovremeno, sredstva koja stoje na podračunu Instituta, a koja su predviđena za plaćanje informacija o lokacijama grobnica, moraju biti operativna i sve se mora poduzeti kako bi u tu svrhu na raspolaganju bila što prije”, kazala je Kaloper.
Nakon diskusije, izneseni su prijedlozi koji je odnose na unepređenje procesa traženja nestalih. Prvenstveno se to odnosi na hitno pokretanje postupka izmjene Pravilnika o korištenju novčanih sredstava Instituta za nestale osobe BiH, a kako bi se omogućila isplata za informacije o lokacijama grobnica.
Zatim je rečeno da je potrebna nabavka savremenih tehnoloških pomagala, aktivnije uključivanje lokalnih policijskih agencija u proces potrage te jačnje analitičkih kapaciteta, naročito obuka uposlenika za rad s dokumentacijom dostupnom nakon otvaranja arhiva Haškog tribunala, kao i pristupanje vojnim arhivama.
Zaključeno je da se nastavi insistirati da Sud BiH i Tužilaštvo BiH primjenjuju Krivični zakon prema kojem je skrivanje informacija o lokacijama grobnica kažnjivo zatvorskom kaznom.
Učesnici okruglog stola posebno su naglasili da je međuinstitucionalna saradnja, razmjena podataka i jačanje operativnih kapaciteta ključ za postizanje boljih rezultata u procesu traženja nestalih osoba, kao i za vraćanje dostojanstva porodicama koje već tri decenije tragaju za istinom.
