Prijava protiv Milorada Dodika za sukob interesa zaprimljena je još prije nekoliko godina ali prethodni saziv Državne komisije za sprečavanje sukoba interesa koju su činili isključivo državni parlamentarci nikada nije pokrenula zvaničnu proceduru.
Bivši predsjednik Republike Srpske, Dodik je u periodu između 2018. i 2022. godine bio član Predsjedništva BiH a prema tadašnjem važećem zakonu, on bi mogao biti u sukobu interesa. Od prijave do danas zakon je promijenjen, a on više ne obnaša državničku funkciju.
Prijava protiv Dodika se odnosila na podjelu poticaja iz državnog budžeta za kompanije koje su u vlasništvu ili suvlasništvu njegove djece ali članovi starog saziva „nisu se mogli dogovoriti“, kako je rečeno na današnjoj sjednici Komisije koju više formalno ne čine parlamentarci.
„Donijeta je odluka o nepokretanju postupka s obzirom na to da prethodna komisija nije pokrenula postupak“, rekao je Dženan Šećerbajtarević, predsjednik Komisije.
Dodiku je nakon osuđujuće presude odlukom Centralne izborne komisije prestao mandat predsjednika RS.
Osim Dodika, na dnevnom redu je razmatran i slučaj nekadašnjeg federalnog parlamentarca Muniba Jusufovića koji je bio član Saveza za bolju budućnost BiH dok je njegov sin u isto vrijeme bio član upravnog odbora javnog preduzeća što prema zakonskim propisima nije mogao.
„Bila je zabrana za bliskog srodnika da bude u upravnom odboru“, rekla je Danka Polovina Mandić iz Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK).
Komisija nije pokrenula uvođenje sankcija za Jusufovića, jer se prema procedurama ne može kazniti budući da je njegov predmet stvar prethodnog postupka iz ranijeg saziva.
„Utvrditi odgovornost a ne izreći sankcije po meni je nepostojeće“, rekla je Slavka Alagić, članica Komisije.
Komisija je razmatrala i slučaj Amela Kovačevića koji je nakon odstupanja sa pozicije savjetnika u Ministarstvu vanjskih poslova BiH postao direktor BH Telekoma. Komisija je obustavila postupak jer su zakonski propisi predviđali da šest mjeseci poslije sa funckije ne može postati funkcioner u državoj firmi. No ustanovljeno je da BH Telekom nije „preduzeće od javnog interesa“ već dioničarsko društvo te da Kovačević nije imao ograničenja.
„On nije istovremeno obavljao fukciju savjetnika i direktora. Nemamo istovremenost“, rekli su iz APIK-a.
Odgovornost nije utvrđena ni za Edhema Bičakčića, nekadašnjeg federalnog premijera, koji je u isto vrijeme bio član Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH i predsjednik udruženja koje se finansiralo iz budžeta.
Članovi komisije utvrdili da se postupak obustavlja i da se predmet arhivira.
„Nema elemenata da se pokrene postupak po novom zakonu, nije pokrenut po starom zakonu“, naveli su iz APIK-a.
Detektor je u oktobru pisao da Komisija za odlučivanje o sukobu interesa za godinu dana svog postojanja nije donijela niti jednu odluku ili izrekla sankciju protiv funkcionera. Dok organizacije civilnog društva upozoravaju na njenu neefikasnost i netransparentnost, iz Komisije tvrde – odluka nema, jer nismo imali pečat.
U novembru, dvije godine nakon prijave koju je Transparency International u BiH podnio protiv Sevlida Hurtića, Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama, utvrdila je da je državni ministar za ljudska prava i izbjeglice bio u sukobu interesa. Na sjednici održanoj u ponedjeljak 3. novembra, Hurtić je novčano kažnjen umanjenjem dijela plate u narednim mjesecima jer je njegova privatna firma dobijala milionske poslove od države. TI BIH je prijavu protiv Hurtića podnio u oktobru 2023. a stara Komisija je postupak formalno pokrenula u februaru 2024. godine.
Komisija je na današnjoj sjednici razmatrala još pet prijedloga o kršenju procedura sukoba interesa ali su postupci obustavljeni ili je ustanovljeno da se aktuelni zakon ne primjenjuje za taj period.
Članovi se nisu mogli usaglasiti kada će održati narednu decembarsku sjednicu, a Dejan Ružić, Danijela Despotović i Slavka Alagić predlagali su da se sjednica ne održi s obzirom na to da im pet mjeseci nisu uplaćene naknade za rad.
