Predizborna kampanja počinje u subotu, 8. i trajat će do 22. novembra, a dan kasnije će se održati izbori za predsjednika RS-a. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) je 1. oktobra ovjerila pet političkih stranaka i dva nezavisna kandidata za prijevremene izbore za predsjednika u ovom entitetu.
Transparency International u BiH će i ove godine pratiti procjenu troškova predizborne kampanje na bilbordima, društvenim mrežama, medijima, te na predizbornim skupovima, koje je u ovom izbornom procesu drugačije s obzirom na to da je svim strankama obustavljeno finansiranje iz budžeta Republike Srpske. Svi nalazi monitoringa bit će dostupni na jedinstvenoj platformi odgovorno.st.
“Stranke nisu do sada imale legalno pokriće za ovolike troškove kampanje, prijavljuju znatno niže od onoga što mi prijavimo, samo na poslednjim izborima sve stranke u BiH prijavile su 2,6 miliona KM manje nego što smo mi utvrdili na ova četiri oblika kampanje“, kazao je Srđan Traljić iz TI BiH.
U utrci za predsjednika su Siniša Karan ispred Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Branko Blanuša ispred Srpske demokratske stranke (SDS), Dragan Đokanović ispred Saveza za novu politiku (SNP), Nikola Lazarević ispred Ekološke partije RS-a, te dvojica nezavisnih kandidata Igor Gašević i Slavko Dragičević. O njima je Detektor ranije pisao.
CIK BiH je ovjerio i političku stranku Za pravdu i red – Lista Nebojše Vukanovića, ali je Vukanović za Detektor ranije kazao da podržavaju Blanušu kao kandidata, a da se prijava odnosila za opciju ukoliko se SDS ne bude mogao kandidovati zbog blokiranih računa.
Traljić je podsjetio da su stranke uglavnom prijavljivale prihode iz budžeta i manji dio prihoda članarina i donacija istaknutijih funkcionera stranke.
“Sada imamo situaciju da više niko nema prihode iz budžeta i vidjećemo kako će pravdati troškove“, kazao je Traljić.
On je objasnio da su do sada imali indicije i svjedočenja da neke privilegovane privatne firme koje posluju sa državom plaćaju kampanje političkih stranaka, iako je to zabranjeno zakonom, što se nije prijavljivalo kroz izvještaje.
TI BiH je do sada evidentirao više zloupotreba javnih resursa koje su direktno povezali sa izborima za predsjednika RS-a, kako kroz isplate jednokranih pomoći penzionerima, tako i kroz infrastrukturne radove, otvaranje puteva, što su primjeri funkcionerske kampanje.
“Dodatno treba reći da imamo i jednu specifičnu situaciju gdje Milorad Dodik bar zvanično nema javnu funkciju i ne može biti sankcionisan kao funkcioner za zloupotrebu resursa, ali pojavljuje se na svim događajima koje organizuju institucije, drži govore, šalje političke poruke”, kazao je Traljić.
Na skupu “Srpska te zove” istaknute slike Ratka Mladića. Foto: Detektor
Detektor će tokom dvije sedmice mapirati govor mržnje, diskriminatorni govor, negiranje genocida i drugih ratnih zločina, veličanje ratnih zločinaca koje kandidati za predsjednika, predsjednici političkih stranaka i drugi zvaničnici izgovaraju, pišu u medijima, na društvenim mrežama ili na predizbornim skupovima.
Tokom ranijih predizbornih perioda, ali i kroz bazu mapiranje mržnje, Detektor je identifikovao desetine primjera zloupotrebe javnog i digitalnog prostora u svrhu širenja mržnje prema drugim narodima, LGBT zajednici, ženama ili negiranju genocida i drugih zločina, odnosno veličanju osuđenih ratnih zločinaca.
“Takve izjave često imaju negativne posljedice po povratnike ili pripadnike manjinskih zajednica u sredinama u kojima se organizuju događaji ili izbori, koje su znale rezultirati na način da su morali da se sklone u druge gradove“, kazala je Džana Brkanić, urednica Detektora.
Ona je dodala da su mapiranja takvih izjava i postupka, ali i njihovo procesuiranje važni za izgradnju mira, garanciju neponavljanja zločina devedesetih i vraćanje povjerenja povratnicima i manjinskih skupinama u institucije.
Izmjenama Izbornog zakona BiH, govor mržnje u predizbornoj kampanji nije dozvoljen kandidatima i pristalicama političkih stranaka, listi nezavisnih kandidata, nacionalnih manjina i koalicija, kao i nezavisnim kandidatima i njihovim pristalicama, te zaposlenima ili na drugi način angažovanim u izbornoj administraciji.
“Nije dozvoljeno koristiti se govorom mržnje, i/ili objaviti ili upotrijebiti slike, simbole, audio i videozapise, SMS poruke, internet komunikacije, društvene mreže i mobilne aplikacije ili druge materijale koji mogu tako djelovati”, stoji u izmjeni Izbornog zakona koji za kršenje predviđa sankcije od 3.000 do 30.000 KM.
S druge strane, izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti je krivično djelo, kako prema državnom zakonu, tako i prema entitetskim i zakonu Brčko distrikta BiH.
Izmjenama Krivičnog zakona BiH, koje je u julu 2021. nametnuo bivši visoki predstavnik, zabranjeno je negiranje genocida i drugih ratnih zločina, veličanje ili dodjeljivanje priznanja, nagrada, spomenika ili bilo kakvog podsjetnika osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
“Detektor je kroz ranija istraživanja utvrdio veliki broj negativnih tužilačkih odluka o nesprovođenju istrage po prijavama građana bez jasnih obrazloženja što umanjuje, kako povjerenje javnosti, tako i sigurnost preživjelih žrtava koje od institucija očekuju zaštitu“, kazala je Brkanić.
Opći izbori 2022. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR
Udruženje građana “Zašto ne” će tokom predizborne kampanje kroz platformu Istinomjer sistematski pratiti javne i medijske istupe kandidata za prijevremene izbore za predsjednika RS-a, uključujući TV gostovanja i priloge, predizborne skupove, tribine kao i sadržaj na profilima na društvenim mrežama kandidata i političkih stranaka koje ih podržavaju.
“Poseban fokus biće na bilježenju i analizi predizbornih obećanja te na ocjenjivanju istinitosti, tačnosti i dosljednosti njihovih tvrdnji“, kazao je Dalio Sijah, zamjenik glavnog urednika Istinomjera.
On je objasnio da će obećanja i tvrdnje koje se odnose na borbu protiv korupcije i transparentnost vlasti biti naročito važni za praćenje.
Istinomjer i Raskrinkavanje će tokom predizborne provoditi informativnu kampanju u kojoj će obrađivati i ukazivati na političke narative za koje je već ranije utvrđeno da su netačni, manipulativni ili tendenciozni.
“Na taj način građanima ćemo unaprijed predstaviti činjenice o izborima i relevantnim temama, pomažući im da lakše prepoznaju neprovjerene tvrdnje i dezinformacije“, kazao je Sijah.
On je objasnio da će kroz videosadržaje, reelove i druge formate na društvenim mrežama, kao i kroz tematske kvizove kojima ukazuju na pogrešne narative političkih aktera, nastojati da informacije učine pristupačnim, jasnim i zanimljivim široj publici.
“Za građane je izuzetno važno da predizborna kampanja bude što transparentnija, jer samo tako oni mogu donijeti odluke koje se temelje na činjenicama, a ne na obećanjima bez pokrića ili manipulativnim porukama“, poručio je on.
Tri domaće nevladine organizacije – Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Transparency International u BiH i “Zašto ne” – na platformi Odgovorno.st mapiraju i objedinjuju podatke o pojedinačnoj i institucionalnoj odgovornosti, radu javnih funkcionera i nepravilnostima. Ova platforma građanima pruža podatke o integritetu i aktivnostima političara, što može pomoći pri donošenju odluke da li da svoj glas povjere nekom od njih na izborima.
