U Sarajevu je u ponedjeljak održan šesti Forum za upravljanje internetom (Internet Governance Forum – IGF) u Bosni i Hercegovini, čije su primarne teme bili navigacija kroz internet infrastrukturu, zakonodavstvo koje našoj zemlji, ali i zemljama regije, nedostaje u procesu digitalne transformacije, kao i borba za digitalnu sigurnost.
Prilikom otvaranja Foruma, naveden je cijeli niz problema o kojima je potrebno razgovarati, jer su saradnja i multiplatformski pristup ključ pokretanja procesa digitalne transformacije. Hvale vale iz Asocijacije za progresivne komunikacije (APC) naglasila je kako su platforme poput IGF-a prijeko potrebne za kreiranje odluka za dobrobit cijelog društva.
BiH još uvijek nema centralno regulatorno tijelo za povezanost internetom, istaknuto je, ali i niz drugih strateških i zakonskih okvira potrebnih za pravilno upravljanje online prostorima.
Šef Misije OSCE-a Rick Holtzapple je podsjetio, između ostalog, i na sve veći rast rizika koji se tiču štetnih narativa, dezinformacija, ali i algoritama i moći koju posjeduju vlasnici društvenih mreža određujući ono što korisnici mogu vidjeti.
“Ovaj fenomen, kombinovan sa smanjivanjem prostora za civilno društvo i zloupotrebom pravnih okvira i mehanizama za targetiranje medija i novinara, ima poseban utjecaj na slobodu izražavanja, medija i sigurnost novinara”, dodao je Holtzapple.
Tokom panela o ulogama mrežnih operatera na Zapadnom Balkanu, izvršni direktor Serbian Open eXchange (SOX) Zoran Perović kazao je kako Srbija, sa BiH i Crnom Gorom, ima problem sa evropskim standardima.
“Kod nas u ovim zemljama još nema legalnog Starlinka. To samo znači da nismo nešto regulisali kako treba na nivou Evrope”, kaže Perović, koji također identificira da u samoj Evropi polako nastaje poseban tip zatvorenog interneta po uzoru na Rusiju, Kinu ili arapske zemlje.
Perović upozorava da naš region i dalje kaska za razvojem interneta, koji je promijenio naše živote.
Predstavljanje uloga mrežnih operatera na Zapadnom Balkanu. Foto: Detektor
Forum je iskorišten i za razgovor o zaštiti medijskih prava i prava na slobodu izražavanja, te je istaknuto kako internet, pored brojnih benefita, nerijetko postaje prostor za kreiranje i širenje negativnih utjecaja na društvo, posebno na novinare, koji su javni glas društava.
Kroz razgovor o digitalnim opasnostima za medijsku profesiju, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i Evropske federacije novinara Maja Sever pojasnila je kako postoji praznina između javnih istupa i dogovora javnih funkcionera, naspram stvarnih života ljudi koji kroz online, ali i offline prostor postaju mete.
“Novinari su postali legitimna meta. Političari na vlasti pale zeleno svjetlo da svako ko poželi te ljude može napasti. Svaka regulativa je mrtvo slovo na papiru”, rekla je Sever.
Ona napominje kako su novinarke posebno ugrožene kada je riječ o online nasilju, te da je sama svjedočila kako je policija u barem jednom slučaju stala na stranu napadača, koji je prijetio da će novinarki “razbiti glavu”.
S druge strane, tužilac Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu Darko Martinčević kaže kako postoje primjeri preventivnog djelovanja kada je riječ o prijetnjama, ali da se, nažalost, novinari ne definišu kao posebna skupina meta prijetnji.
Također, kaže kako je prijetnju potrebno klasificirati kao ozbiljnu da bi se prema njoj postupilo, odnosno da to mora biti prijetnja po život ili tijelo osobe.
Problematizirana je i potreba da mediji i novinari direktnije komuniciraju sa velikim online platformama, koje su često poligon za prijetnje, ali i kreiranje različitih problematičnih sadržaja. Azem Kurtić iz Balkanske istraživačke mreže (BIRN) naveo je kako je broj korisnika na nekim platformama jednostavno prevelik, pa je sporost reakcije garantovana i pored brojnih drugih postojećih problema.
On dodaje kako bi moralo doći do razmjene dobrih praksi i iskustava među zemljama regije, kako bi vlasti zaštitile medijske radnice i radnike, u kapacitetu u kojem je to potrebno, jer država je ključ rješenja.
“Sve se svodi na države. Ako postoji dobar primjer u Srbiji, gdje su novinari prepoznati u zakonu, onda bismo mogli i mi. Ne moramo izmišljati toplu vodu, prekopirajte dobre stvari”, kaže Kurtić.
Šef Antena kancelarije u Sarajevu, regionalne kancelarije UNESCO-a za nauku i kulturu, Siniša Šešum kazao je kako su novinari u posljednje vrijeme masovno žrtve nasilja i izloženi pritiscima.
“UNESCO je u ovom periodu pružio zaštitu za 15.000 novinara, među kojima su i novinari iz BiH, ali ostaje problem nekažnjenih počinitelja”, dodao je Šešum.
BH IGF 2025. Foto: Detektor
Govoreći o prijetnjama u online prostoru, učesnici Foruma naveli su dezinformacije kao jednu od najučestalijih anomalija s kojima se susreću.
Emir Zulejhić, urednik portala Raskrinkavanje, kazao je kako su u izvještaju o dezinformacijama zabilježili povećanje tokom 2024. godine na različitim mrežama. Detektovali su tri skupine dezinformacija, kroz narative i teme korištene na društvenim mrežama, među kojima se izdvajaju etnonacionalizam i lokalne političke teme, izborni procesi te antizapadni narativi, koji su u porastu.
“Najčešći izvori informacija bile su društvene mreže. Facebook je najdominantniji, jer je i dalje najkorištenija platforma, a zanimljiva aktuelnost je da se servis Telegram popeo na drugo mjesto izvora. Također, TikTok, koji je prije godinu dana bio ispod 50. mjesta, danas je u top deset izvora”, dodao je Zulejhić.
Slična situacija je i u zemljama regije, gdje se također prepoznaje porast dezinformacija, koje se koriste prema potrebama i političkim prilikama. Vesna Radojević iz srbijanskog KRIK-a navodi kako su se u njenoj zemlji mediji pretvorili u “organizovanu kriminalnu grupu” koja plasira narative u korist jedne partije i jednog čovjeka, dok Tatjana Broz iz hrvatskog Faktografa kaže da su dezinformacije u njenoj zemlji češće povezane sa evropskim politikama i antirodnim narativima.
Bojana Kostić, nezavisna istraživačica, zagovornica digitalnih prava i odgovornosti platformi, kaže kako je godinama primjenjivan pogrešan pristup u pokušajima reguliranja algoritama društvenih mreža, dok danas svjedočimo ispravnijoj regulaciji samog vlasništva i utjecaja vlasnika na sadržaj ovih platformi. Prema njoj, regulacija je ključ, ali je potrebno redefinisati neke pojmove u cilju efikasnijeg upravljanja.
“Opasan je pravac u kojem idemo kada razdvajamo rasprave o dezinformacijama i slobodi izražavanja”, dodaje Kostić smatrajući da su ta dva pojma prirodno povezana.
Posljednji panel bio je posvećen institucionalnim kapacitetima za reguliranje digitalnog okruženja u BiH, posebno u pogledu zakona i akata Evropske unije, kojima naše zakonodavstvo teži.
Asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Nasir Muftić kazao je kako je glavno pitanje za našu zemlju koliko zapravo postoji znanja i iskustva u institucijama za provođenje kompleksnih zakona, čiji utjecaj prevazilazi granice naše zemlje, poput Akta o digitalnim uslugama (DSA). Razlog je činjenica da su to jako kompleksni zakoni za uređivanje sadržaja na internetu, koji utječu na brojne segmente društva.
“Jednom kada revidiramo domaće propise, ima puno drugih pitanja koje moramo revidirati, od političkog oglašavanja, vlasništva nad medijima i drugog. Potrebno je omogućiti prohodnost eksperata između institucija, kako bi nadopunjavale jedne drugima kapacitete za implementaciju ovakvih zakona”, dodao je Muftić.
Crna Gora je prva zemlja regije koja je započela proces usaglašavanja vlastitih zakona sa aktima o digitalnim servisima EU, a Snežana Nikčević iz nevladine organizacije “35mm” pojasnila je kako je to opširan proces, koji donosi probleme u sve segmente društva.
“Prvi put nam se dešava da ne možemo da prepišemo, jer dosta se nekih zakona uglavnom samo prepisuje. Ovo su nadnacionalni zakonski okviri. (…) Već na nivou terminologije nam se pojavio problem, jer neki pojmovi nisu ni definirani u zakonima”, navela je Nikčević.
Zaključeno je kako je iskustvo Crne Gore važno za sve zemlje regije, te kako razmjena iskustava poput one na IGF-u nema alternativu za uređenje internet prostora u regiji, ali i svijetu.
