Na samom otvaranju sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) jednoglasno je usvojena rezolucija kojom je produžen mandat multinacionalnih stabilizacijskih snaga, uokvirenih u Misiju EUFOR Althea pod vodstvom Evropske unije u BiH, na minimalno godinu dana.
Komentarišući izvještaj visokog predstavnika Christiana Schmidta o stanju u Bosni i Hercegovini, veliki broj zemalja osudile su separatističku i secesionističku retoriku, navodeći da je očuvanje mira i stabilnosti glavni ključ budućnosti BiH. Predstavnici članica Vijeća posebno su napomenuli da je 30. godišnjica Dejtonskog mirovnog sporazuma pokazatelj da prostor za pomirenje postoji jer se zemlja nije vratila na put svoje mračne prošlosti.
Predstavnica Grčke navela je da je upravo produženje mandata Misije Althea pokazatelj posvećenosti međunarodne zajednice, te da je ona od svog uspostavljanja imala nezamjenjivu ulogu u osiguranju sigurnosti i stabilnosti u BiH i regiji. Ona je pozdravila i nedavne pozitivne poteze u zemlji koji, smatra, vode do deeskalacije krize i iskrenog dijaloga među političarima.
“Napuštanje retoriku podjela i secesije je ključno za inspirisanje napora pomirenja u BiH. Sve strane moraju raditi na ojačanju vladavine prava”, navela je grčka predstavnica.
Govoreći o stanju u BiH, predstavnik Paname pozvao je sve demokratske snage da prioritiziraju nacionalne interese. Naveo je revizionističke i secesionističke retorike kao zabrinjavajuće, posebno istaknuvši da one otežavaju pomirenje i to najviše zbog revizionizma genocida u Srebrenici.
“Zabrinuti smo zbog stalne secesionističke retorike i svakog pokušaja da se oslabi ono što je uspostavljeno Dejtonskim mirovnim sporazumom”, dodao je predstavnik Paname.
Slične zabrinutosti istaknuli su predstavnici Južne Koreje, Pakistana i Alžira, navodeći da će budno pratiti razvoj situacije u BiH, posebno predstojeće izbore za predsjednika Republike Srpske, koji su zakazani za 23. novembar.
S druge strane, kineski predstavnik Geng Shuang oštro je kritikovao rad visokog predstavnika Schmidta u Bosni i Hercegovini, ističući zabrinutost zbog povišenih tenzija u BiH.
“Sudbina BiH bi trebala biti u rukama njenih naroda. Visoki predstavnik često je koristio Bonske ovlasti, što nije često izgledalo da pomaže riješiti podjele i konflikte, nego da ih je dalje stvorio”, naveo je Geng Shuang.
Predstavnica Sjedinjenih Američkih Država u Vijeću Dorothy Shea navela je da se BiH nalazi u posebno kritičnom momentu, te je pozvala sve učesnike u političkom životu da se suzdrže akcija koje bi potkopale stabilnost. Ponovila je i stav State Departmenta, o kojem je Detektor izvještavao, da su sankcije Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima uklonjene nakon što je Narodna skupština Republike Srpske stavila van snage zakone koje je Ustavni sud BiH ocijenio neustavnim.
“Ove sankcije, kao i sve američke, nisu stvorene da budu trajne. Bile su nametnute da odgovore na specifične akcije”, dodala je.
Osim pojašnjenja sankcija, govorila je i o budućnosti, pojašnjavajući kako američka politika neće više biti zasnovana na teškom miješanju u unutrašnje prilike, nego na saradnju sa svim predstavnicima u BiH.
“Vrijeme je za lokalna rješenja, predvođena lokalnim akterima, koji predstavljaju tri konstituirajuća naroda u BiH. Ove akcije idu u tom pravcu”, dodala je Shea.
Predstavnici Francuske, Gvajane, Evropske unije i Ujedinjenog Kraljevstva naveli su da se protive zatvaranju OHR-a, odnosno da je uloga visokog predstavnika ključna u održavanju mira i stabilnosti BiH.
“Pozivamo na konstruktivnu politiku uključujući i onu između dva entiteta. Politička kriza naglašava ključnu ulogu visokog predstavnika. Podržavamo odgovornost domaćih vlasti. Pozivamo sve političke lidere da ostave po strani razlike i pokažu hrabrost”, kazala je, između ostalog, predstavnica Ujedinjenog Kraljevstva.
Predstavnik Rusije Vasily Nebenzya, koji je predsjedavao ovom sjednicom, žestoko je kritikovao visokog predstavnika Christiana Schmidta, ali i rad dijelova međunarodne zajednice, za koje tvrdi da doprinose krizi u Bosni i Hercegovini i da je prisutan antisrpski sentiment. On je pozvao i na “eliminaciju OHR-a”.
“Tokom 2025. godine ovo je već peto zasjedanje o BiH, što pokazuje hroničnu, sistematsku prirodu međuetničkih problema i konflikata. Trenutna situacija u BiH je većinom posljedica aktivnosti nekih zapadnih zemalja, uključujući one koje misle da imaju obavezu da iskoriste postkonfliktne rezolucije”, dodao je ruski predstavnik.
Pojasnio je da smatra da zapadne zemlje vode opasnu politiku, koja potkopava principe uspostavljene u Dejtonskom mirovnom sporazumu. Govorio je i o tome da postoji nejednakost i za Hrvate u BiH, koji “nemaju mogućnost izabrati legitimnog predstavnika u tijelima vlade”. Kao primjer onoga što smatra zloupotrebama naveo je i genocid u Srebrenici, relativizirajući ga “tragedijom”.
“Ovo je slučaj kojim se manipulira kako bi se provodili zapadni interesi. Pokušaji, s izmišljenim kontekstom, da se krivica za sve krize u BiH prebaci na RS padaju na prvu kritiku”, dodao je Nebenzya.
Ponovio je tvrdnju da postoje antisrpski osjećaji unutar BiH, te da su “predstavnici Bošnjaka prijetili i oružanim sukobima”, dok su vlasti u RS-u, tvrdi, “pokazivale spremnost da budu konstruktivne”.
Rad Schmidta kritikovao je i predstavnik Srbije koji je prisustvovao sjednici.
Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, kazao je da su ključ svih kriza u proteklom periodu bile odluke povezane sa sudskim postupkom protiv Milorada Dodika, koje su pravni osnov imale u odlukama visokog predstavnika. Dodik je pred Sudom BiH osuđen za nepoštivanje odluka visokog predstavnika, zbog čega nije više predsjednik RS-a.
“Nametanje određenih odluka od strane Christiana Schmidta je iskorišteno kao povod za izazivanje krize, a pravi uzrok je zapravo sasvim drugi – dugoročna namjera da se izazivanjem kriza izvede secesija dijela BiH”, dodao je Komšić.
On smatra da je napad na Schmidta zapravo napad na Ured visokog predstavnika, sa ciljem eliminisanjem ovog Ureda, što bi dovelo do ugrožavanja i potencijalnog rušenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Dao je i dva prijedloga razrješenja krize, kroz izbor novog visokog predstavnika i zadržavanje institucije OHR-a ili kroz uvođenje građanske države ukidanjem koncepta “etničkog balansa i disbalansa moći”.
Uoči ove sjednice, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt ocijenio je da u BiH i dalje prevladava mir, uprkos političkim napetostima koje su uslijedile poslije napada na osnovna načela Dejtonskog mirovnog sporazuma od vladajuće koalicije u Republici Srpskoj.
On je istakao da sve strane u BiH moraju poštovati mirovni sporazum, kao i presude sudova, bilo da je riječ o presudama Državnog ili Ustavnog suda BiH, optuživši vladajuću koaliciju u RS-u da godinama radi protiv države i njenih institucija.
