Nakon što je prije dva dana usvojen u Predstavničkom domu, Prijedlog zakona o zaštiti prava na pravično suđenje dobio je i potrebnu podršku u Domu naroda Parlamenta Federacije. Vedran Škobić, ministar pravde u Vladi Federacije, koja je predlagač ovog zakona, ponovio je kako se usvajanjem ovog zakona poboljšava efikasnost pravosudnog sistema i skraćuje vrijeme čekanja na pravdu.
“Pred Ustavnim sudom BiH u proteklih desetak godina obrađeno je, rekao bih, i desetine tisuća predmeta u kojima su razmatrane povrede prava na pravično suđenje i određivane naknade zbog povrede prava. Zbog toga se pristupilo izradi ovog zakona”, naveo je Škobić.
Prema njegovom pojašnjenju, cilj zakona je da se osigura pravo na pravično suđenje, u razumnom roku, te da se svim sudovima u Federaciji da do znanja kako nemaju neograničeno vrijeme za provođenje sudskih postupaka, ali i tužilačkih istraga.
U slučaju da istraga ili suđenje traju predugo, stranke u postupku mogle bi uputiti zahtjev za zaštitu sudu ili tužilaštvu, navodi Škobić, te dodaje da će o tim zahtjevima odlučivati predsjednici sudova, odnosno glavni tužioci.
“Kriteriji koji su utvrđeni zakonom prije svega su složenost predmeta, u činjeničnom i pravnom smislu, aktivnost suda ili tužiteljstva, ponašanje podnositelja pravnog sredstva, značaj predmeta za podnositelja pravnog sredstva i slično”, dodaje Škobić.
Poseban dio zakona posvećen je ponašanju stranaka u postupku, te će tokom utvrđivanja opravdanosti zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku posebno provjeravati da li su stranke koje se žale na bilo koji način doprinijele odugovlačenju postupka.
Sam postupak žalbe predviđa da predsjednik suda ili glavni tužilac, u roku od osam dana od prijema zahtjeva, od postupajućih sudija, tužilaca ili sudskih vijeća traže izjašnjenja. Suci i tužioci, nakon toga, imat će osam dana da odgovore na ove zahtjeve posebno pojašnjavajući razloge zbog kojih postupak nije okončan i koliko vremena je potrebno za njegov dovršetak.
“Ako predsjednik suda ili glavni tužitelj utvrdi da je zahtjev utemeljen, rješenjem će se odrediti rok u kojem se taj predmet mora okončati. Naravno, odredit će i primjerenu naknadu koja je predviđena ovim zakonom, ovisno o kriterijima”, pojašnjava Škobić.
Zakonom je predviđeno da fizičkim licima bude isplaćena naknada u iznosu od 300 do 3.000 maraka, dok bi za pravna lica ili posebne predmete naknada iznosila i do 10.000 maraka. Novac bi bio obezbijeđen iz budžeta Federacije, odnosno iz kantonalnih budžeta ukoliko povrede prava budu utvrđene u jurisdikcijama kantonalnih sudova i tužilaštava.
Zakon će, pošto je usvojen u oba doma Federalnog parlamenta, na snagu stupiti osam dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku ovog entiteta.
