Srijeda, 29 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Prve reakcije na odluku američke administracije da ukine sankcije Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima stigle su upravo od samog Dodika. On se na društvenoj mreži X zahvalio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i njegovim saradnicima što su “ispravili veliku nepravdu nanesenu Republici Srpskoj”.

“Odluka o ukidanju sankcija nije samo pravna, već moralna rehabilitacija istine o RS-u i svima koji joj časno služe. Još jednom se pokazalo da je sve ono što je izgovoreno protiv nas bila laž i propaganda”, napisao je Dodik.

On je i ovu priliku iskoristio kako bi kritikovao visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, navodeći da je on počinio veliki nered “koji se sada mora počistiti”.

Članica Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Željka Cvijanović, koja je također skinuta sa liste sankcija, uoči sastanka sa francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u Parizu, kazala je kako su je dočekale lijepe vijesti o ukidanju sankcija.

Reagirao je i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) Nenad Stevandić, još jedan od onih koji je skinut sa liste sankcija. Stevandić je komentirao tvrdnje da su odnosi Dodika sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem narušeni, zbog navodnih ustupaka koje je Dodik napravio kako bi mu bile ukinute sankcije.

“Naše veze su velike, mi smo jedan krvotok i taj krvotok ne smije biti zapušen ni na jednom dijelu, jer taj krvotok je dio jednog organizma – Srbije i RS-a. Uvijek sa Srbijom, uvijek zajedno, nikad odvojeno i moramo da budemo svi spremni da napravimo korak nazad, da bi naše zajedništvo išlo korak naprijed”, poručio je Stevandić u video obraćanju na društvenoj mreži X.

Povodom tvrdnji u narušenim odnosima na relaciji Banja Luka – Beograd reagirao je i Vučić, navodeći kako mu je žao ako se Banja Luka osjeća ugroženo od Beograda.

“Dali smo sve od sebe da samo ćutimo, slušamo i pomažemo i nikada se nismo ni na koji način miješali ni u šta, ali šta da radite”, poručio je Vučić tokom službene posjete Uzbekistanu.

Podrška čelnicima RS-a i njihovim saradnicima stigla je i izvan Zapadnog Balkana, od Dodikovih saveznika, koji su mu pružali podršku tokom proteklog perioda. Prvi je zahvalnost Trumpu izrazio Rod Blagojevich, bivši guverner savezne američke države Illinois i osuđeni za korupciju. Sa njegovom kompanijom je Vlada RS-a potpisala ugovor za lobiranje u martu 2025. godine, o čemu je Detektor izvještavao.

Blagojevich se zahvalio na ukidanju sankcija Dodiku koje su nametnule prethodne administracije.

“Novi je dan na Balkanu, gdje srpski i hrvatski kršćani se mogu nadati istinskoj autonomiji i bližim vezama sa Sjedinjenim Američkim Državama”, dodao je Blagojevich.

Slične poruke uputio je i ministar vanjskih poslova mađarske Peter Szijjarto, nazivajući odluku o ukidanju sankcija odličnom i izražavajući nadu da će sve njegove evropske kolege shvatiti poruku ove odluke.

Glasnogovornik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Radovan Kovačević kazao je za Detektor kako ova odluka znači uklanjanje posljedica “loše politike Bidena i Obame”, te da ovo sigurno nije kraj.

“Oni koji to ne razumiju imat će naravno teškoća i u budućnosti. Mi smo rekli da smo pružili još jednu šansu BiH, ne zato što je neko zaslužuje, nego ovi ljudi sa kojima to dogovaramo zaslužuju”, dodao je Kovačević.

Nije želio komentirati navode da li je ovakva odluka posljedica lobiranja vlasti iz RS-a u SAD-u, govoreći kako bi bilo kakvo komentiranje odluke američke administracije bilo “likovanje u trenutku kada to nije potrebno”.

S druge strane Nebojša Vukanović, lider jedne od opozicionih stranaka iz RS-a, smatra da je ovakva odluka američke administracije rezultat političke trgovine i da je to nastavak ranijeg Dodikovog truda da “trguje nacionalnim resursima kako bi ostao na vlasti”.

“Sad samo treba vidjeti šta je Dodik sve izdao, šta je obećao Amerikancima. Da li će BiH ući u NATO, da li im je obećao litijum, Elektroprivredu ili neki drugi prirodni resurs i bogatstvo”, ocjenio je Vukanović za Detektor.

Dodaje da mu je nevjerovatno kako je Dodik od faktora nestabilnosti i glavnog problema za američku adminsitraciju došao do pozicije da mu budu ukinute sankcije, te kako će to sigurno biti dio kampanje u narednom periodu.

“On će sada da predstavlja da je on svjetski važan, da pregovara sa Trumpom, da ima podršku i Trumpa i (predsjednika Rusije Vladimira) Putina i cijelog svijeta. Vjerovatno će to da koristi ovu veliku izdaju, kapitulaciju i poniženje RS-a. On će tu izdaju da pretvori u pobjedu i pitanje samo koliko će to na kraju sve nas da košta”, dodao je Vukanović.

Milorad Dodik sa saradnicima na jednoj od konferencija za medije. Foto: Detektor

Slične stavove dijeli i vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić, dodajući da bez aktivnog lobiranja i komuniciranja ne bi došlo do ove odluke.

“Pokazuje se da ovdje skidanje s liste služi kao nagrada za povlačenje neustavnih zakona te za mirni silazak s funkcije i prihvaćanje presude od strane Milorada Dodika pa čak i podržavanje i zalaganje za misiju EUFOR-a, dakle takozvana diplomatska mrkva nakon batine”, naveo je Avdagić za Detektor.

Sabina Ćudić, predsjednica Naše stranke smatra kako su sankcije ukinute jer su SAD procijenije da su ispunjena tri primarna cilja američkhih pregovora.

“Povlačenje Milorada Dodika, priznavanje odluka organa države BiH o njegovom statusu, te priznavanje odluka Ustavnog suda BiH kroz donošenje odluka NSRS”, navela je Ćudić pojašnjavajući koje uslove smatra ispunjenim.

Na upite Detektora o ukidanju sankcija nisu odgovorili članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić, kao ni ministar za vanjske poslove BiH Elmedin Konaković.

Kurt Bassuener, osnivač i saradnik pri Vijeću za politiku demokratizacije kaže kako ga ovakva američka odluka ne iznenađuje, ali da ga šokira u isto vrijeme. On smatra da očito postoji sporazum i ocjenjuje da ovakve odluke nisu dobre vijesti.

“Nisam mogao ne primijetiti da se u javnim izjavama sve vrtjelo oko ‘međusobnog prosperiteta’. Pa se čovjek pita šta bi to moglo značiti, da li je riječ o ulaganjima, ili mineralima, ili drugim ustupcima koje bi Dodik mogao dati u zamjenu”, poručuje Bassuener.

Prema njegovom mišljenju ključni su dalji koraci, posebno na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, jer je Dodik tvrdio da će visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu biti ukinut mandat i da će ovaj ured biti prebačen u Brisel.

Bassuener dodaje da je važno i vidjeti posljedice ove odluke na mandat EUFOR-a, kao i da je zabrinjavajuća šutnja Evropske unije na dešavanja u BiH.

“Svi pokušavaju optimizirati postojeći Dejtonski sporazum ili ga promijeniti u svoju korist. A ako svi mogu imati jasne feudalne posjede za kontrolu, što očito Čović želi i što Dodik podržava, a što su zagovarali ljudi poput Maxa Primorantza i Roda Blagojevicha, onda je to definitivno ono što pokušavaju prodati”, navodi Bassuener.

Detektor je upit za komentar o ukidanju sankcija Dodiku i saradnicima uputio i glasnogovorniku EU, ali do objave ovog teksta odgovor nije stigao.

Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a saopćio je u srijedu kako sa liste sankcija skida bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika i njegovih 30 saradnika, kao i više od 25 kompanija povezanih sa porodicom Dodik.

Svi oni našli su se na ovoj listi uz pojašnjenje da je to odgovor na koruptivne radnje i kontinuirane prijetnje stabilnosti i teritorijalnoj cjelovitosti BiH. Sankcije su uvođene od 2022. godine, različitim pojedincima i kompanijama, zbog povezanosti i saradnje sa Miloradom Dodikom i njegovom porodicom.

Vlasti Republike Srpske su u prethodnom periodu sklopile više ugovora za lobiranje s firmama iz SAD-a za koje smatraju da su bliske administraciji Donalda Trumpa, a kako je Detektor već pisao – većina lobista je plaćena iz entitetskog budžeta.

Miloradu Dodiku je odlukom Centralne izborne komisije prestao mandat predsjednika entiteta, nakon što ga je Sud BiH u augustu pravosnažno osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija. U međuvremenu mu je kazna zatvora zamijenjena novčanom, a u RS-u su izbori za predsjednika ovog entiteta raspisani za novembar.

Od 23. oktobra, odlukom Narodne skupštine Republike Srpske, na poziciji vršiteljice dužnosti predsjednice Republike Srpske nalazi se Ana Trišić-Babić.

    Najčitanije
    Saznajte više
    Za ispravljanje pogrešnih identifikacija nakon rata potrebni novi uzorci krvi i više stručnjaka
    Svake godine u Bosni i Hercegovini neko od porodica sazna da je ranije prepoznao i ukopao pogrešne posmrtne ostatke misleći da su njihovi najmiliji, ali takvih slučajeva moglo bi biti i više ukoliko bi sve porodice pristale da daju krv za DNK identifikaciju. Potragu za preostalim nestalim osobama usporava i nepostojanje krovne državne agencije za sudsku medicinu, kao i nedostatak forenzičkih arheologa, patologa i drugih stručnjaka koji bi posao preuzeli od međunarodnih kolega.
    Kako je članica CIK-a BiH označena lažnim posmatračem izbora u Gruziji?
    Evropska platforma za demokratske izbore ocijenila je da je članica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Vanja Bjelica-Prutina u Gruziji učestvovala kao “lažni posmatrač” na izborima, zbog medijske izjave koju je dala. Ona tvrdi da navodi nisu tačni, te da je ona komentarisala samo tehničke aspekte izbora, a nikako rezultate ili demokratske procese u vezi sa izborima.