Prijedlog Zakona o zaštiti prava na pravično suđenje usvojen je većinom glasova zastupnika. Ministar za pravdu u Vladi Federacije Vedran Škobić u pojašnjenju Prijedloga naveo je kako bi se usvajanjem ovog zakona poboljšala efikasnost pravosudnog sistema i skratilo vrijeme čekanja na pravdu.
“Pred Ustavnim sudom BiH u proteklih desetak godina obrađeno je, rekao bih, i desetine tisuća predmeta u kojima su razmatrane povrede prava na pravično suđenje i određivane naknade zbog povrede prava. Zbog toga se pristupilo izradi ovog zakona”, naveo je Škobić.
Prema njegovom pojašnjenju, cilj zakona je da se osigura pravo na pravično suđenje, u razumnom roku, te da se svim sudovima u Federaciji da do znanja kako nemaju neograničeno vrijeme za provođenje sudskih postupaka. Isto bi se, ukoliko zakon bude usvojen i u Domu naroda Parlamenta Federacije, odnosilo i na istrage tužilaštava, kako bi se skratilo i njihovo trajanje.
U slučaju da istraga ili suđenje traju predugo, stranke u postupku mogle bi uputiti zahtjev za zaštitu sudu ili tužilaštvu, navodi Škobić, te dodaje da bi o tim zahtjevima odlučivali predsjednici sudova, odnosno glavni tužitelji.
“Kriteriji koji su utvrđeni zakonom prije svega su složenost predmeta, u činjeničnom i pravnom smislu, aktivnost suda ili tužiteljstva, ponašanje podnositelja pravnog sredstva, značaj predmeta za podnositelja pravnog sredstva i slično”, dodaje Škobić.
Poseban dio zakona posvećen je ponašanju stranaka u postupku, te će tokom utvrđivanja opravdanosti zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku posebno provjeravati da li su stranke koje se žale na bilo koji način doprinijele odugovlačenju postupka.
Sam postupak žalbe, prema Prijedlogu koji je utvrdila Federalna Vlada, predviđa da predsjednik suda ili glavni tužitelj u roku od osam dana od prijema zahtjeva od postupajućih sudija, tužilaca ili sudskih vijeća traže izjašnjenja. Suci i tužitelji, nakon toga, imat će osam dana da odgovore na ove zahtjeve posebno pojašnjavajući razloge zbog kojih postupak nije okončan i koliko vremena je potrebno za njegov dovršetak.
“Ako predsjednik suda ili glavni tužitelj utvrdi da je zahtjev utemeljen, rješenjem će se odrediti rok u kojem se taj predmet mora okončati. Naravno, odredit će i primjerenu naknadu koja je predviđena ovim zakonom, ovisno o kriterijima”, pojašnjava Škobić.
Ukoliko zahtjev za zaštitu prava na pravično suđenje u razumnom roku bude usvoje, fizičkim licima bi bila isplaćena naknada u iznosu od 300 do 3.000 maraka, dok bi za pravna lica ili posebne predmete naknada iznosila i do 10.000 maraka. Novac bi bio obezbjeđen iz budžeta Federacije, odnosno iz kantonalnih budžeta. ukoliko povrede prava budu utvrđene u jurisdikcijama kantonalnih sudova i tužilaštava.
Odgađanja suđenja na različitim sudovima u BiH nisu novost, a takva praksa nerijetko dovodi do višegodišnjih sudskih postupaka koji stvaraju visoke troškove. Suđenje Aliji Delimustafiću i drugima, kojima se sudi za organizovani kriminal, nezakonito knjiženje i preprodaju nekretnina te drugih krivičnih djela u Kantonalnom sudu u Sarajevu traje od 2017. godine. Optužnica je pročitana šest godina nakon njenog potvrđivanja, nakon promjene predsjedavajućeg sudije. Do početka 2025. godine troškovi ovog suđenja iznosili su više od 1,2 milona maraka, o čemu je Detektor ranije izvještavao.
