Svjetlana Milišić Veličkovski, članica Evropske komisije za efikasnost pravosuđa (CEPEJ) u BiH i sutkinja Vrhovnog suda Federacije, rekla je na događaju u Državnom sudu da je ovogodišnje obilježavanje posvećeno temi vještačke inteligencije koja je već prisutna u radu pravosudnih institucija.
“Pravosudne institucije umjetnu inteligenciju koriste za različit spektar aktivnosti, kako za anonimizaciju pravosudnih odluka, prevod govora u pisani tekst, za analize i sažetke velikog količina teksta, izvlačenja ključnih podataka iz predmeta, ali i za automatizovano pružanje pravnih informacija”, pojasnila je ona.
Prema njoj, upotreba umjetne inteligencije donosi korist za pravosudne institucije jer smanjuje opterećenje sudova, čime unapređuje pristup pravdi.
“Jasno nam je da je korištenje sistema zasnovanih na umjetnoj inteligenciji povezano s ogromnim izazovima i opasnostima i da mu treba pristupiti sa velikim oprezom”, navela je sutkinja.
Detektor je ranije pisao da čak 70 posto državnih službenika u Bosni i Hercegovini svakodnevno koristi umjetnu inteligenciju u svom radu, iako najveći dio nije imao nikakvu formalnu obuku o tome jer u državi nema ni protokola za njeno korištenje. Na taj način mogu ugroziti zaštićene podatke građana, ali i osjetljive informacije o radu institucija.
Milišić Veličkovski je poručila da je korištenje vještačke inteligencije moguće i opravdano koristiti isključivo pod kontrolom i nadzorom čovjeka, objašnjavajući da algoritam ne smije preuzeti pravdu.
Glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić pozdravio je izbor teme umjetne inteligencije u pravosuđu, objašnjavajući da se to naslanja na trendove Evropske unije i korištenje umjetne inteligencije u njihovim institucijama.
“Vještačka inteligencija daje dosta prilike da poboljša naš rad i Tužilaštvu BiH i učesnicima u krivičnom postupku”, rekao je Kajganić dodajući da čovjek mora vršiti nadzor nad vještačkom inteligencijom, ali i provjeru.
Transparentnost rada Tužilaštva jedan je od prioriteta rada ove institucije, tvrdi glavni tužilac, ali zbog prava osumnjičenih i optuženih postoji ograničenje i pored javnog interesa.
“Iz tog razloga se neke aktivnosti tužilaštva gledaju kao netransparentne, međutim nije moguće biti transparentan u predmetima koji su u fazi istrage, jer je istraga po svojoj prirodi tajna, za razliku od glavnog pretresa koji je javan”, dodao je on.
Kao pozitivan primjer transparentnosti naveo je objave odluka i optužnica na stranici Tužilaštva.
“Javno objavljujemo sve anonimizirane odluke Tužilaštva koje su od interesa javnosti”, istakao je Kajganić.
Odluka za transparentnost objave optužnica uslijedila je nakon što je Detektor predao peticiju s potpisima 5.000 građana Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV).
Na pitanje o razlozima malog broja procesuiranih slučajeva negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, Kajganić govori da sve negativne odluke objavljuju kako bi stručna javnost imala uvid u njih i uputila sugestiju koju su spremni uvažiti nakon analiziranja.
“U prošli petak ste imali jedan tekst gdje ste i vi edukovali javnost iz kojih razloga je Tužilaštvo u jednom predmetu donijelo naredbu o neprovođenju istrage, zato što smo od organa Sjedinjenih Američkih Država dobili odgovor po našoj zamolnici da to predstavlja slobodu govora u SAD i nije nam odgovoreno na našu zamolnicu”, podsjetio je tužilac.
Kako je naveo, Tužilaštvo je do danas podiglo šest optužnica, od kojih su dvije odbijene jer je Sud BiH smatrao da nemaju dovoljno elemenata krivičnog djela.
”Mi smo išli svjesno u taj korak da bismo isprovocirali sudsku praksu jer smo imali prigovore da ne možemo imati sudsku praksu ako nemamo optužnica, pa smo svjesno išli i na svoju štetu”, ispričao je naglašavajući kako se veliki broj prijava odnosi na društvene mreže i anonimne komentare.
“Stvara se negativna slika da imamo sto i nešto prijava, a samo šest optužnica. Nije tako zato što su te prijave uglavnom zbog svađa na društvenim mrežama”, poručio je Kajganić.
Sanin Bogunić, predsjednik VSTV-a, kazao je da nema razloga za kašnjenje u provjeri podataka iz imovinskih kartona za neke imenovane sudije i tužioce u BiH zbog manjka ljudskih resursa, kako je ranije za Detektor izjavila Vesna Pirija, šefica Odjela za provjeru.
“Bojim se da je odgovor kolegice Vesne Pirija, šefice tog odjela, u tom intervjuu malo izvučen iz konteksta. Taj odjel odnosno vijeće radi punom parom na provjeri imovine nosilaca pravosudnih funkcija”, smatra Bogunić.
Odjel za provjeru je, prema njemu, formiran u rekordnom roku u kojem su zaposlili potrebne ljude, dodajući da je blizu 99 posto nosilaca pravosudnih funkcija dostavilo podatke.
“Sada se prvo provjerava imovina nosilaca pravosudnih funkcija, koji tek stupaju na dužnost ili su napredovali, a njih je već skoro 150 i članova Vijeća. Skoro pola članova Vijeća je do danas provjereno, vrlo su strogi kriteriji i naš rad ne zavisi samo od Vijeća”, kazao je, kao i da provjera zavisi od podataka institucija s terena.
Vršiteljica dužnosti predsjednika Suda BiH Minka Kreho je novinarima kazala da pravosudne institucije primjenjuju umjetnu inteligenciju u svom radu i da je to tema kojom se nastoje aktivnije baviti.
“Današnji događaj posvećujemo temi koja simbolizira spoj tradicije i savremenosti, umjetna inteligencija i pravosuđe, kao i sve ono što nam primjena umjetne inteligencije nosi u vremenu koje je pred nama”, navela je Kreho koja nije novinarima odgovorila na pitanja zašto se Sud BiH nije oglasio dodatno, odnosno obrazložio presudu u predmetu protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske u dijelu koji se odnosi i na obavljanje funkcije predsjednika stranke, već je to učinila samo sutkinja pojedinac, Sena Uzunović.
