Bazom nestale djece BIRN BiH želi skrenuti pažnju javnosti i institucija na ovu posebno ranjivu skupinu i njihovu sudbinu, te pomoći u traženju skoro 400 maloljetnika koje porodice još uvijek traže. Prema podacima Instituta za nestale osobe, tokom rata s područja BiH nestalo je 1.297 maloljetnika.
Denis Džidić, direktor BIRN-a BiH, kazao je da ovaj projekat suština i srce onoga što radi ova organizacija – ispričati priče ljudi koji nisu dovoljno vidljivi u društvu.
“U BiH se nedovoljno priča o traumi, traganju za nestalim osobama i onima koji imaju najužasnije priče, a to su roditelji čija su djeca nestala”, kazao je Džidić, dodajući da se iskreno nada da će ovaj projekat probuditi savjest onima koji imaju informacije o grobnicama.
Za potrebe Baze snimljeno je 35 profila nestale djece, odnosno svjedočenja članova porodica o njima, njihovim željama koje nažalost nikad nisu ostvarili.
Denis Džidić, direktor BIRN-a BiH. Foto: Detektor
Aida Laković Hošo, voditeljica Sektora za učinkovitu upravu Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH, naglasila je da je Baza nestale djece svijetli primjer kako istraživačko novinarstvo, empatija i tehnologija mogu zajedno doprinijeti pravdi, sjećanju i pomirenju.
“U Bosni i Hercegovini se još uvijek traga za gotovo 400 djece nestale tokom rata. Ova baza vraća ljudsko lice brojevima. Podsjeća nas da svaka nestala osoba ima ime, porodicu, uspomene i život koji je prekinut. I poziva sve nas – institucije, medije, građane – da ne zaboravimo i da pomognemo da se istina pronađe. Svaka priča o nestalom djetetu podsjetnik je da pravda nikada ne smije biti zaboravljena, i da mir počiva na istini”, navela je Laković Hošo.
Aida Laković Hošo, voditeljica Sektora za učinkovitu upravu Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH. Foto: Detektor
U Sarajevu je danas prikazan i dokumentarni film “Rođeni, a ne postoje” koji donosi priču troje roditelja iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine koji dijele istu sudbinu – njihove tek rođene bebe nestale su bez traga, a njihova želja da ih pronađu, više od 30 godina od početka rata, traje i danas.
Autor filma, novinar Jasmin Begić, kazao je da ova priča za roditelje nikada nije završena. Zahvalio se roditeljima i članovima porodica koji su pristali da ispričaju svoju priču.
“Prekinuta je mladost, budućnost za djecu i mogućnost da roditelji uživaju i da gledaju kako im djeca rastu. Nadam se da će film uticati na nekoga i da će se javiti da se priča pomjeri naprijed”, rekao je Begić.
Osim Begića, film potpisuje montažer Elvedin Zorlak, snimatelji Mirza Mršo i Anes Asotić, urednici su Džana Brkanić i Semir Mujkić, a producent Denis Džidić i projekt menadžerica Katarina Zrinjski. Muziku za film su radili Dino Šukalo i Dado Mušanović, a pjesmu “Što te nema” izvodi Elma Selimović Tais. TV premijera filma zakazana je večeras na N1 u 20 sati.
Panel diskusija. Foto: Detektor
Na panel-diskusiji “30 godina kasnije, kako dalje?” Fikret Bačić koji između ostalih članova porodice, još uvijek traga za svoje dvoje djece, kazao je da nije zadovoljan radom pravosudnih institucija, kao ni sudskom presudom za zločine u Zecovima, ali ni potragom za nestalim.
“U BiH samo žrtve traže svoje najmilije. Prijavimo Institutu, Tužilaštvu, SIPA-i (Državna agencija za istrage i zaštitu) i po tim dojavama se radi. U Prijedoru tragamo za još oko 600 osoba i mali su izgledi da ćemo naći nešto značajnije. Nastavljam traganje i sve dok budem mogao tražit ću i prosljeđivati informacije”, zaključio je Bačić.
Adrijana Hanušić Bećirović, stručnjakinja za tranzicijsku pravdu koja je izradila studiju slučaja za ovu bazu, navela je da se boji da kod nas vlada normalizacija ljudske patnje i da smo postali indiferentni na nju.
“Oguglali smo i zaboravili smo u kakvim patnjama žive ovi roditelji. Nadam se da će ovo biti početak ubrzanog rada na ovoj temi. Apelovala bih da svako od nas razmisli šta može da uradi za ovu temu, kako bi se probudila empatija i buđenje savjesti”, dodala je Hanušić Bećirović.
Ona je istakla da su manjak finansija, tehnologije, ljudskih resursa, odnosno stručnjaka, ali i politička volja, primarni u pronalasku nestalih osoba.
Predstavljanje baze nestale djece. Foto: Detektor
Istražilac Tužilaštva BiH se trenutno nalazi u Foči gdje se traži jedna masovna grobnica, kazao je glasnogovornik ove institucije Boris Grubešić, dodavši da je to proces koji nikada ne prestaje. Pojasnio je da je Tužilaštvo BiH počelo sa pronalaskom nestalih osoba deceniju nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma.
“Najteži zločini su nad djecom, oko 1200 osoba je optuženo, a samo 40 osoba je napravilo sporazum i od njih su se mogle dobiti informacije gdje se nalaze ostaci. Teško je dobiti informaciju o mjestima gdje se nalaze posmrtne osobe jer osobe koje znaju su počinitelji ili na neki način su učestvovali. Onaj ko bi mogao dati neće jer bi sebe mogao dovesti na optuženičku klupu”, kazao je Grubešić, predloživši da se razmisli o mogućim sporazumima ili imunitetima za one koji otkriju lokacije masovnih grobnica.
Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH, navela je da su Baza i svjedočanstva jedini način za daljnju borbu za pronalazak nestalih. Istakla je da istina nema alternativu te da je naša obaveza i dužnost da se pronađu posmrtni ostaci nestale djece. Podsjetila je na ogroman dosadašnji uspjeh u pronalasku oko 80 posto nestalih na teritoriji cijele BiH, ali i istakla kao problem manjak vjerodostojnih informacija o preostalim grobnicama.
“Nismo završili našu obavezu, a to je da pronađemo posmrtne ostatke i da moramo na tome insistirati. Činjenica je da je jako teško doći do pravih informacija i zato konstantno apelujemo”, rekla je Fazlić, kao i navela da nažalost, uprkos naporima ljudi koji rade u Institutu, ni ove godine nisu odobrena sredstva za potrebno, jer nije usvojen državni budžet.
Urednica na projektu Džana Brkanić apelovala je na sve prisutne, kao i one koji će vidjeti projekat BIRN-a BiH, da dijele priče iz Baze, kako bi postale što vidljivije i ostvarile svrhu – došle do onih koji znaju gdje se kriju posmrtni ostaci najmlađih građana BiH.
Projekat je realizovan zahvaljujući “Podršci EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).
