Ponedjeljak, 20 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

U najnovijem izvještaju Evropske platforme za demokratske izbore (EPDE), asocijacije koja duže od deceniju okuplja nezavisne organizacije za građansko promatranje izbora u Evropi, ocijenjeno je kako je vladajuća gruzijska partija “Gruzijski san” na posljednje lokalne izbore u ovoj zemlji u oktobru 2025. godine dovela “politički pristrasne posmatrače”. U izvještaju je navedeno kako je ovo praksa koju “Gruzijski san” koristi već drugi put kako bi prikrila nepravilnosti koje su kredibilni promatrači iz Evrope uočili u prethodnom izbornom ciklusu 2024.

Među 29 posmatrača izbora, koje je EPDE-a ocijenila lažnim, nalazi se i ime Vanje Bjelice-Prutina, članice Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine. Iz ove organizacije tvrde da je ona, prema njihovoj metodologiji, prepoznata kao “lažni posmatrač” zbog komentara koje je uputila o samoj provedbi izbornog procesa.

Lukasz Kondraciuk, voditelj odjela za integritet izbora, pojašnjava da je Bjelica-Prutina prvi član CIK-a BiH kojeg su ocijenili “lažnim posmatračem”, prema metodologiji koju na različitim izbornim procesima primjenjuju od 2015. godine. Ova metodologija uključuje ispitivanje nedostatka transparentnih metoda posmatrača, vrlo kratkotrajnu prisutnost na izbornim mjestima i izjave koje su u suprotnosti sa kredibilnim posmatračkim misijama.

“Gospođa Bjelica-Prutina sudjelovala je u posjeti kojoj je nedostajala jasna metodologija i koja je bila povezana s pozitivnim javnim komentarima o izbornom procesu, dok ugledne domaće i međunarodne grupe nisu učestvovale kao posmatrači ili su ukazivale na velike probleme”, navodi Kondraciuk za Detektor.

Dodaje da su na temelju takve posjete i izvora koje oni arhiviraju ocijenili sudjelovanje bosanskohercegovačke posmatračice kao pristrasno i lažno posmatranje izbora.

Vanja Bjelica-Prutina za Detektor kaže da je u Gruziju otputovala na poziv Centralne izborne komisije ove zemlje, na osnovu posebnog memoranduma o saradnji koji CIK BiH ima s ovom institucijom.

Odgovarajući na izvještaj u kojem je nazvana “lažnim posmatračem”, navodi da je jedini razlog zbog kojeg je otputovala u Gruziju činjenica da je ova zemlja prvi put upotrijebila nove tehnologije na glasačkim mjestima, za što se i BiH priprema na narednim izborima. Dodaje da je samo upotrebu tehnologija i komentarisala u dvije izjave koje je dala tokom boravka u ovoj zemlji, a nikako demokratske ili političke procese.

“Apsolutno nisam davala nikakve ocjene u smislu generalne ocjene kakvi su izbori, niti vi to možete uraditi na osnovu posmatranja izbora na par biračkih mjesta. Niti je to moj zadatak, da ja kažem izbori su demokratski provedeni. Ja to apsolutno nigdje nisam rekla”, rekla je Bjelica-Prutina.

Izjavu zbog koje je ocijenjena “lažnim posmatračem”, navodi, dala je nakon što je posjetila četiri biračka mjesta, a dodaje i da se izjava odnosi samo na nove tehnologije, a ni na koji način na političke procese u Gruziji. Smatra i da je u izvještaju EPDE-a njena izjava izvučena iz konteksta.

“Nisam se bavila nikakvim odnosom prema kritikama zapadnih institucija i medija, a posebno ne narativima neke njihove vladajuće stranke. Ja nisam ni znala koja je stranka, niti znam sada, niti me zanima”, kategorična je Bjelica-Prutina.

Ona je o cijelom ovom putu sačinila i izvještaj za članove CIK-a BiH, u koji je Detektor imao uvid i u kojem se navode detalji o sastancima kojima je prisustvovala u Gruziji, tehnički detalji o organizaciji izbornog procesa uz pomoć novih tehnologija, kao i fotografije biračkih mjesta i uređaja korištenih za izborni proces.

Kondraciuk navodi da su problem u izjavi bh. predstavnice detektovali jer nije postojala transparentna metodologija njenog promatranja, niti oprez od donošenja javnih zaključaka na temelju kratkih, izolovanih uvida u proces. Dodaje da njene izjave nadilaze usku tehničku bilješku, te da se izjave o tome kako izbori teku glatko ili odziv je vrlo dobar čitaju kao opća podrška, što je za njih problematično jer nije bilo sveobuhvatnog, nezavisnog promatranja.

“Naša metodologija tretira kratke, nemetodološke, ponekad posjete organizirane od domaćina, koje rezultiraju pozitivnim izjavama za javnost kao lažno opažanje, čak i ako govornik tvrdi da je samo tehnički. Tehnički rad je sastavni dio izbornog procesa, ali javno prosuđivanje bez potpunog promatranja je zavaravanje javnosti”, napominje Kondraciuk.

Bjelica-Prutina je kazala da će od CIK-a BiH zatražiti očitovanje o ovom izvještaju i da uputi zahtjev za uklanjanje netačnih informacija iz izvještaja, jer smatra da je njima narušen i njen ugled, ali i ugled institucije koju predstavlja. O ovom zahtjevu još uvijek nije odlučeno.

Izjava Vanje Bjelica-Prutina tokom glasanja u Gruziji. Izvor: Centralna izborna komisija Gruzije

Izbori u Gruziji održani su 4. oktobra, nakon nekoliko mjeseci intenzivnog izvještavanja o pritiscima vladajuće političke partije na medije i organizacije civilnog društva. Vladajuća partija “Gruzijski san” je osvojila većinu i na parlamentarnim izborima 2024. godine, kada su također brojne međunarodne organizacije i institucije prijavljivale nepravilnosti. Ova partija je poznata i po provođenju različitih represivnih mjera, po uzoru na Rusiju, kao što je usvajanje takozvanog Zakona o stranim agentima, o čemu je Detektor ranije izvještavao.

Kondraciuk navodi da na posljednjim izborima nisu učestvovali najeminentniji internacionalni posmatrači, poput onih iz OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije (ODIHR) ili Evropske unije, ali ni posmatrači gruzijskih nevladinih organizacija koji inače provode te aktivnosti. Dodaje da su se, u toj praznini, pojavile neke ad-hoc skupine posmatrača, koje je pozvala Centralna izborna komisija Gruzije, bez da su imali jasnu metodologiju praćenja izbora.

“Upozorili smo javnost jer se ta pristrasna, lažna zapažanja često koriste kako bi se stvorio lažan dojam da su izbori zadovoljili demokratske standarde kada nema ili kada nije prisutno dovoljno vjerodostojnih posmatrača”, pojašnjava Kodraciuk.

O cijelom slučaju oglasio se i CIK Gruzije, koji je naveo da su svi posmatrači na izborima bili registrovani u skladu sa izbornim zakonom, da su pozivnice i njihovo prisustvo bazirani na međunarodnim standardima i dobrim praksama ustanovljenim tokom godina, te da ove osobe nisu provodile nikakve političke ili lobističke aktivnosti.

“Ova ocjena je lično uvredljiva, neutemeljena i usmjerena na diskreditaciju i CIK-a Gruzije i međunarodnih posmatrača koji su posmatrali izbore na službeni poziv, u potpunosti u skladu s pravilima i međunarodnim praksama koje je utvrdio gruzijski zakon”, stoji u saopćenju ove institucije.

Oni su zatražili i od EPDE-a da javno pojasni nalaze iz svog istraživanja, te su naveli neke optužbe na račun gruzijske članice ove platforme.

Gruzijska Centralna izborna komisija o međunarodnim posmatračima na izborima. Foto: Facebook

Fenomen “lažnih posmatrača” na izborima u Gruziji pratila je i lokalna Fondaciji za razvoj medija iz Tbilisija (MDF), čija izvršna direktorica Tamar Kintsurashvili navodi da su zaista na ovim izborima registrovali neke lažne posmatrače, poput Yvesa Alphea pogrebnika iz Francuske. Za ovog posmatrača izbora otkrili su da je zapravo povezan sa desničarskim grupama u svojoj domovini, te da je ranije nosio nadimak Goldofaf u vrijeme dok je, navodi MDF, bio pionir u kreiranju desničarske rap muzike.

“Mi smo detektovali nekoliko drugih slučajeva da ljudi iz različitih biznisa, povezani sa različitim desničarskim grupama, bivaju pozvani u Gruziju da promatraju izbore i vladini mediji su ih predstavljali kao međunarodne posmatrače”, navodi Kintsurashvili.

Iako Vanju Bjelicu-Prutina MDF ne navodi u svom izvještaju, Kintsurashvili smatra da je problematično da se u promatranju izbora komentira samo jedan aspekt izbornog procesa, poput upotrebljavanja tehnologije.

“Lideri opozicionih partija su u zatvoru i promatranje izbora bazirano samo na tehnologiji nije dobar pristup. Imamo zatvorene građane, zatvorene političare, nije moguće slobodno provoditi predizbornu kampanju, zato je izdvajanje tehničkog napretka na ovim izborima problem sam za sebe”, kaže Kintsurashvili.

Izbore u Gruziji kritikovale su brojne međunarodne organizacije, navodeći da su političke prilike drastično smanjile mogućnost fer izbora. Iz ODIHR-a su izrazili zabrinutost zbog narušavanja demokratskog okruženja i ljudskih prava, te naglasili da su poziv za promatranje izbora dobili manje od mjesec dana ranije, što nije dovoljno vremena za vjerodostojno i smisleno izvještavanje.

“To je lišilo građane i institucije zemlje nepristrasne, transparentne i sveobuhvatne procjene”, navedeno je u saopćenju ODIHR-a.

Slične kritike upućene su i iz Evropske unije, u kojoj članstvo već godinama očekuje najveći broj građanki i građana Gruzije.

“Odbijanje gruzijskih vlasti da pozovu međunarodne posmatrače pravovremeno, posebno OSCE/ODIHR, potkopalo je transparentnost izbornog procesa i spriječilo kredibilan međunarodni monitoring”, navele su u zajedničkom saopćenju Kaja Kallas, visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Marta Kos, komesarka za proširenje Unije.

    Najčitanije
    Saznajte više
    Ublažavanje sankcija bivšem Dodikovom šefu kabineta – rezultat lobiranja ili stvar profita i politike
    Odluku Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a o ublažavanju sankcija Danijelu Dragičeviću, šefu kabineta predsjednika Republike Srpske, stručnjaci vide ili kao dokaz uspješnog lobiranja ili rezultat planova Donalda Trumpa.
    Eksumacija posmrtnih ostataka na području Opštine Zvornik. Foto: EPA
    Novac kao preduslov za traženje nestalih u BiH i nove tehnologije na volji političara
    Dok su porodice žrtava sve očajnije kako godine odmiču a posmrtnih ostataka njihovih voljenih nema da ih dostojno ukopaju, odgovorni za pronalazak više od 7.500 nestalih osoba u Bosni i Hercegovini izrađuju nove strateške dokumente da bi se trideset godina nakon rata u traženje uključile svjetske tehnologije, za koje je prije svega potrebno osigurati novac i političku volju, jer su donatorska sredstva sve rjeđa.
    Šta trebate znati o antikoruptivnim zakonima najavljenim do kraja godine