Nakon što je ugledni američki medij The New York Times objavio dokument OFAC-a u kojem se navodi da ova mjera ne znači skidanje Dragičevića sa američke liste sankcija, nego privremeno dopuštanje ličnih transakcija Dragičevića, vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić to vidi kao popuštanje mjera nakon što je Milorad Dodik prestao biti predsjednik. Zbog njega je Dragičević i završio na listi, kaže on.
“Sam Milorad Dodik u svom slučaju, ako nije više predsjednik Republike Srpske, ako ne sudjeluje kao ni njegovi suradnici u podrivanju Daytonskog sporazuma, načelno imaju mogućost da budu skinuti s liste, ali to je proces određenog dokazivanja”, objasnio je on, dodajući da je dokument još uvijek nezvaničan i da nije upoznat sa razlozima.
Avdagić objašnjava da lobiranje može, ali i ne mora biti razlogom ovakve odlike, objašnavajući da je Dragičević morao mukotrpno dokazivati razloge za popuštanje sankcija.
“Mislim da lobiranje nije nemoguće, ali s druge strane imate proces koji se odvija. Sankcionirana osoba uzima vlastite odvjetnike i sama pristupa s određenim argumentima kada nešto traži. Skidanje s liste sankcija znači da ne postoji određena prepreka koja je navedena kao razlog sankcioniranja”, kazao je on.
Danijel Dragičević nije odgovarao na pozive i upite novinara Detektora o navodima iz objave NYT o izdavanju privremene dozvole za transakcije. On je prema podacima dostupnim na stranici Predsjednika Republike Srpske i dalje šef ureda predsjednika.
Milorad Dodik na mitingu podrške nakon izricanja presude. Foto: Nidal Šaljić, EPA
Miloradu Dodiku je odlukom Centralne izborne komisije prestao mandat predsjednika RS-a, nakon što ga je Sud BiH u augustu pravosnažno osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija. U međuvremenu mu je kazna zatvora zamijenjena novčanom, a u RS-u su raspisani izbori za predsjednika ovog entiteta za novembar. Za vršioca dužnosti ove pozicije predložena je trenutna članica predsjedništva Željka Cvijanović o čijem će imenovanju u subotu raspravljati Narodna skupština Republike Srpske.
Danijel Dragičević je na Američkoj listi sankcija od januara 2025. jer je po Dodikovoj direktivi učestvovao u organizovanju i sprovođenju obilježavanja neustavnog Dana Republike Srpske prošle godine.
Tada su osim njega sankcionisani i Goran Filipović, Marko Gujančić, Siniša Karan, Rajko Kuzmanović, Dijana Milanković, Dalibor Panić, Goran Raković i Džerard Selman.
Njemu se prema objavljenom dokumentu i dalje strogo zabranjuju sve druge transakcije koje uključuju osobe pod sankcijama, prenos blokirane imovine, uklanjanje novca s blokiranog računa, te pravljenje naloga koji bi doveo do prijenosa blokirane imovine.
Banjalučka novinarka i analitičarka Tanja Topić odluku OFAC-a vidi kao olakšavanje sankcija i pruženu ruku rukovodstvu Republike Srpske nakon velikih napora političkog vrha ovog entiteta da utiče na skidanje Dodika, njegovog sina Igora, te Žejke Cvijanović sa liste sankcija.
“S obzirom koliko je novca poreskih obveznika RS-a dato za lobiranje mislim da je ovo minimalan uspjeh koji je ekvivalentan uloženim novcima. To su privremene dozvole, ali definitivno da se moglo vidjeti jedno ‘otopljavanje’ između rukovodstva RS-a i SAD-a”, kazala je Topić.
Ona objašnjava da Dragičević nije najistaknutija politička ličnost u RS-u kod koje se očekivalo ublažavanje sankcija u odnosu na ulaganja u lobiranje, ali da je to signal popuštanja kazni zbog čega očekuje se niz nastavi i prema vrhu RS-a.
Rudy Giuliani i Milorad Dodik tokom ranije posjete. Foto: predsjednikrs.rs
NYT je u tekstu naveo da privremeno ublažavanje sankcije protiv Dragičevića otvara sličnu mogućnost i za druge Dodikove bliske saradnike i da dolazi nakon značajnog novca kojeg je Dodik potrošio na lobiranje u SAD-u.
“Odvjetnički tim je morao biti uključen, da li svojevrsno lobiranje, vrlo vjerovatno isto tako. Opet sankcioniranje nije ukinuto nego je pauzirano”, kazao je Avdičević objašnjavajući da se za više obašnjenja mora čekati zvanično saopštenje OFAC-a.
Iz Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a nisu odgovorili na upit Detektora o objavljenom dokumentu i odluci o oblažanju sankcija Dragičeviću.
Novinar Politike Boris Jakšić ne dijeli mišljenje da politički odnosi kroz susrete i lobiranje imaju veze sa ublažavanjem sankcija.
“To ima veze sa biznisom i profitom. I u Beogradu je Aleksandar Vučić i gomila čete klicala Trumpu, ali to njega nije spriječilo da uvede sankcije naftnoj industriji Srbije. On nije čovjek koji je sklon emotivnom pristupu spoljnoj politici. Ovaj gest ne treba stavljati u kontekst mogućnosti da će Dodiku biti ukinute sankcije”, kazao je on.
Jakšić objašnjava da je predsjednik Amerike sklon sklapanju dogovora, političkih i ekonomskih čime se često hvali, zbog čega je mišljenja da se lično krije i iza ovakve odluke.
“Gdje god može da napravi neke ‘deal-ove’, pošto sebe opisuje kao majstora ‘dealerstva’, onda bi to mogao da bude motiv za jednu takvu odluku”, kazao je Jakšić.
On nije upoznat kakvim poslovima Dragičević bavi kako bi pronašao ekonomsku vezu za popuštanje sankcija, ali da mu je to najširi pogled kojeg ima zbog stavova i poteza američkog vrha.
Članak NYT navodi detalje o iznosima koje je Dodik izdvojio, o čemu je ranije pisao Detektor, oslanjajući se na bivšeg gradonačelnika New Yorka i bliskog saradnika američkog predsjednika Donalda Trumpa Rudyja Giulianija te drugih ljudi bliskih sadašnjoj američkoj administracije.
Ove sankcije uvela je prethodna administracija na kraju svog mandata. Od tada Dodik ulaže značajne napore i sredstva da mu nova administracija ukloni ove sankcije.
Tanja Topić ublažavanje sankcije Dragičeviću vidi kao priliku za političku preokret koji će vrh RS-a iskoristiti kako bi se pokazao moćnim faktorom u državi, ali i u svijetu.
“Sasvim sigurno će ovo biti iskorišteno u propagandne svrhe u smislu daljeg spinovanja, koliko je bila ispravna politika entitetskog vrha i bit će predstavljeno kao veliki uspjeh jednog malog enetiteta prema velikoj sili da se plasira kao veliki uspjeh”, kazala je Topić.
Ona podsjeća na aktivnosti proslave Trampove pobjede u RS-u, plaćanje lobističkih kuća, dovođenje američkih istaknutih ličnosti koji su “prodavali diplomatske vještine”, vrh RS-a sada može iskoristiti kao argument nazivajući to razlogom pobjede.