Stanivuković je jedan od 96 izabranih zvaničnika koji Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine (CIK BiH) nisu dostavili obrazac izjave o imovinskom stanju do jula ove godine, što su, prema odredbama Izbornog zakona, bili dužni učiniti 30 dana od prestanka ili početka mandata ili će biti sankcionisani.
Iz CIK-a BiH su za Detektor kazali da su, nakon objave liste zvaničnika koji nisu dostavili izjave o imovinskom stanju, pokrenuli postupak i zahtjev za izjašnjenje o kašnjenju.
“Nakon što smo pokrenuli postupak u skladu sa zakonom, Stanivuković je nedavno dostavio obrazloženje i izjavu o imovinskom stanju, čime je postupak obustavljen, a kazna povučena”, kazala je Maksida Pirić za Detektor, objašnjavajući da ne zna detalje razloga kašnjenja.
Srđan Traljić iz Transparency Internationala objašnjava da je objavljivanje imovinskih kartona važan alat u prevenciji korupcije.
“Cilj je da se vidi šta su funkcioneri imali na početku mandata i da li ono što su stekli u mandatu mogu opravdati svojim prihodima”, kaže on i dodaje da nedostavljanje izjave o stanju za imovinski karton predstavlja alarm, te da može izazvati sumnju.
Stanivuković nije odgovorio na pozive i upite novinara Detektora o razlozima nedostavljanja izjave o imovinskom stanju u zakonskom roku.
Prema trenutnim podacima imovinskog kartona CIK-a BiH, dostavljenim 2021., Stanivuković ima prijavljenu platu u iznosu od 2.863 marke, te kreditno zaduženje u iznosu od 9.587 KM s datumom izmirenja u 2022. godini.
U imovinski karton nije prijavio da je u posjedu imovine, stana, kuće, niti automobila, a u ličnim podacima naveo je da nije oženjen, nema djecu i da živi sam u domaćinstvu.
Pirić je kazala da će CIK BiH u narednom periodu nakon obrade zaprimljene izjave, unijeti nove podatke o njegovom imovinskom stanju.
Bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić za Detektor kaže da je problem s nedostavljanjem podataka, ali i njihove tačnosti, konstantan i da se to polje do danas nije značajno uredilo. Odgovornost, po njemu, dijele kako zvaničnici tako i CIK BiH.
“To je čista neodgovornost. Šta oni poštuju? Ne poštuju Ustav, Poslovnik o radu Parlamenta, Skupštinu, a to moraju poštivati. To je neodgovornost prema obavezama koje proističu iz Izbornog zakona BiH, ali i prema građanima”, govori Šehić.
On dodaje da propisane sankcije nisu odvraćajuće, zbog čega ne vidi razlog zašto bi one spriječile zvaničnike da kriju podatke.
Izborni zakon propisuje da će kandidati, ukoliko budu prekršili ovu odredbu, biti novačno kažnjeni iznosom od 200 KM do 3.000 KM.
Osim toga, CIK BiH, prema zakonu, može pokrenuti prekršajni postupak, donijeti rješenje o neizvršenju obaveze i proslijediti predmet nadležnom prekršajnom sudu, te može objaviti javno da zvaničnik nije dostavio izjavu.
“Krene se s najblažom kaznom, ide se na moralno, ljudski obraz, objavili su javno. Ja sam pristalica najviše kazne, odmah stavi maksimalnu kaznu, to je jedini način da ih naučimo”, kaže Šehić.
Imovinski kartoni dostupni su javno na stranici CIK-a BiH, a sadrže podatke izabranih zvaničnika o iznosu plate, dodataka na platu, podatke o imovini, rashodima, zaduženjima te informacije o mandatu, odnosno lične podatke o porodičnom stanju.
Prema Izbornom zakonu BiH, Centralna izborna komisija nije odgovorna za tačnost podataka koji se odnose na podatke sadržane u formularu.
Traljić upozorava da su u prethodnom periodu ukazivali na brojne primjere gdje su zvaničnici prikrivali imovinu, odnosno gdje se dokazalo da izjave nisu bile tačne.
“Neophodno je da uspostavimo efikasne sisteme provjere imovine političara kako bismo vidjeli šta su oni stekli u svom mandatu i kojim su izvorima prihoda to opravdali”, kaže on.
Šehić dodaje da CIK ima svoju odgovornost kako u izricanju kazni, tako i u zahtjevima da se zakon izmijeni u pogledu provjere tačnosti podataka.
“Ta oblast je dosta neuređena još uvijek. Tu ima problem u obrascu koji se potpisuje stoji da za tačnost podataka odgovara lice koje popunjava, dakle političar. Sjećam se, kad sam ja bio, da su se upisivali nepotpuni podaci i to niko nije provjeravao”, kaže Šehić.
On dodaje da trenutno u BiH ne postoji institucija niti komisija koja provjerava tačnost podataka koju dostavljaju zvaničnici.
