Tužilaštvo smatra da u ovom slučaju nisu ispunjeni elementi bića kaznenog djela “izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i
netrpeljivosti” jer se “screenshot fotografijom i propratnim tekstom, kao i dostavljenim videosnimkom, na kojem je, većim dijelom, prikazano obilježavanje pravoslavnih vjerskih običaja, javno ne podstiče na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv ġrupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost”.
“Analizom screenshot fotografije, propratnog teksta i video snimka, ni u jednom trenutku se javno ne odobrava, poriče, grubo umanjuje ili pokušava opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom”, navodi se u odluci Tužilaštva BiH.
Detektor je ranije pisao kako su mještani Kragljivode kazali da su uznemireni zbog postavljanja krstova kod mezarja, a bošnjački odbornici Skupštine općine Srebrenica i mještani podnijeli su krivičnu prijavu Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine protiv Luke Babića, igumana manastira Karno.
Ibro Mehmedović, imam džemata Osat, za Detektor je tada rekao kako je 19. januara pravoslavni sveštenik s grupom ljudi u Memorijalni centar Kragljivoda postavio tri krsta koji su bili nasumično zabodeni u zemlju.
“Nakon toga ponovno (…) isti taj pop došao je ovdje i betonirao je te krstove, što možete vidjeti na licu mjesta, urađeno je betonsko coklo, gdje su krstovi zabodeni u beton”, kazao je i dodao da čin doživljava kao provokaciju i pokušaj da se naruše međunacionalni odnosi.
U odluci Tužilaštva je navedeno da se ne radi o dužnosniku ili odgovornoj osobi ili zaposleniku u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, na osnovu čega nisu ispunjeni elementi bića predmetnog kaznenog djela.
Kadefa Muhić, predsjednica Organizacije porodica šehida i poginulih i nestalih boraca općine Srebrenica, kazala je ranije kako u mezarju Kragljivoda ima ukopanog brata, koji je poginuo 1992. godine, te oca, koji je ukopan 2018. a koji je preminuo prirodnom smrću. U razgovoru za Detektor je navela kako je razočarana zbog postavljanja krstova.
Ona je postavljanje krstova vidjela kao provokaciju i želju za izazivanje sukoba među građanima srpske i bošnjačke nacionalnosti. Kaže kako ne bi imala ništa protiv da se institucije uključe, iskopaju te provjere da li postoje posmrtni ostaci osoba srpske nacionalnosti u mezarju. Prekoputa Memorijalnog centra Kragljivoda, u toku je izgradnja pravoslavne crkve.
“Danas sam ovdje, i ljudi koji imaju djecu već su u strahu, i nije ovo prva provokacija”, rekla je.
U Srebrenici je na Forumu za sigurnost, koji je održan nakon što su povratnike uznemirili krstovi, rečeno da će biti pokrenut postupak kako bi islamska i pravoslavna vjerska zajednica dobile zemljišta za mezarja i groblja, a obje strane bi se trebale suzdržati od ekscesa, kako bi se održali stabilnost i mir te povećao nivo međusobne komunikacije.
