Letić je, kako se u tužbi Ministarstva pravde Sjedinjenih Američkih Država (SAD) navodi, prikrio i lažno prikazao svoju umiješanost u premlaćivanje, mučenje i seksualno zlostavljanje civila u ratu u Bosni i Hercegovini 1992. godine kao pripadnik Vojske bosanskih Srba.
“Letić je izveo dvije zatočenice iz logora prije nego što ih je odvezao u stan gdje ih je pretukao i silovao. Nakon što su žene puštene iz logora, Letić je kasnije pronašao jednu od njih kako hoda ulicama i ponovno je odveo u napuštenu kuću i prisilno je silovao. Letić je također upao u domove drugih civila u Bosni i Hercegovini i nanosio im teška premlaćivanja, mučenja i lažna pogubljenja”, navodi se u saopćenju u kome se dodaje da je zatočenice izvodio iz logora Luka.
U tužbi se navodi da je Letić bio pripadnik Interventnog voda policije u Brčkom te da je muškarce, između ostalog, udarao kundakom puške s drugima.
Letić je svoju umiješanost u ratne zločine sakrio pri ulasku u SAD, navodeći da je izbjeglica. On je, kako se navodi, prikrio i presude za djela povezana s korupcijom koje je počinio kao policajac.
On je 1994. godine iskoristio položaj policajca i predao krivotvorenu dokumentaciju za registraciju vozila, a potom ukrao novac i druge predmete iz stana radi vlastite koristi tokom policijske pretrage, navodi se u tužbi.
“Kao rezultat gore navedenih radnji, optuženik je bio uhapšen i zatvoren u Bijeljini”, navodi se u tužbi te dodaje da je osuđen na kaznu zatvora od osam mjeseci, uvjetno dvije godine.
Državljanstvo SAD-a Letić je stekao 22. septembra 2006. godine.
Brett A. Shumate, pomoćnik državnog odvjetnika, kazao je da Sjedinjene Američke Države nisu utočište za ratne zločince i osobe koje krše ljudska prava, navodeći da se ovim činom želi ispraviti nepravda koja je učinjena kada je Letiću dodijeljeno američko državljanstvo.
“Letić je ušao u našu zemlju predstavljajući se kao žrtva progona, dok je zapravo počinio užasna djela kao progonitelj drugih. Iskoristio je naš velikodušni sistem za prijem izbjeglica i nije mu trebalo biti dodijeljeno američko državljanstvo”, naveo je Shumat.
Tvrdnje navedene u tužbi su samo navodi i nije utvrđena odgovornost, navedeno je u saopćenju.
Srpske snage sa približno 1.000 ljudi izvele su napad na Brčko 1. maja 1992., ili približno tog datuma, i brzo preuzele kontrolu nad gradom, navodi se u Detektorovoj Bazi sudski utvrđenih činjenica.
Od 3. maja 1992. godine pa nadalje, Srbi su u općini Brčko zatočavali uglavnom bošnjačke i hrvatske civile na 14 lokacija, među kojima su zgrada Stanice javne bezbjednosti (SJB) Brčko, autobusno preduzeće “Laser”, sportska dvorana “Partizan”, restoran “Vestfalija”, fudbalski stadion, osnovna škola u Lončarima, prodavnici zemljoradničke zadruge “Pelagićevo”, džamija u Kolobarama, hotel “Posavina”, bolnica u Brčkom, vatrogasni dom, logor “Luka”.
