U dvije odvojene zgrade – crvenu i bijelu – od ponedjeljka i ove školske godine ulaze učenici Osnovne škole Vitez. Jedna je za učenike koji slušaju nastavu po bosanskom planu i programu, druga po hrvatskom.
“To vam je politika, naloženo s vrha da će biti razdvojeno”, kaže jedan od roditelja, koji ne želi da mu se navodi ime jer ova tema “nije draga nikome u Vitezu, o njoj se ne priča”.
“Naša donekle bi se djeca možda i povezala i komunicirala, a kod njih je ta granica izražena. Morate i vi da se na to naviknete”, kaže ovaj roditelj.
Nije da nije želio da bude drugačije, ali njegovo dijete ove godine je pod takvim uslovima završilo osnovnu školu, jer ministarstva obrazovanja u Srednjobosanskom kantonu (SBK) i Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK), ni godinama nakon pravosnažnosti, nisu ispoštovala presude kojima im je naloženo da otklone diskriminaciju i segregaciju u školama zbog podjele nastavnih planova po etničkom principu.
Zbog toga će i ove školske godine učenici osnovnih i srednjih škola u ovim kantonima nastaviti da pohađaju nastavu u sistemu “dvije škole pod jednim krovom” – uz različite planove i programe, smjene, te odvojene ulaze za djecu.
Ali organizacija za zaštitu ljudskih prava iz Sarajeva ima plan da ove školske godine prinudnim izvršenjem natjera ministre da konačno ispoštuju presude. Takav postupak već su pokrenuli u Mostaru, a uskoro će to uraditi i u Travniku.
Ministri pokušavaju da kupe vrijeme dok se čeka izvršenje presude, kazao je Emir Prcanović iz Udruženja “Vaša prava”.
“Konačan cilj je uglavnom fizička podjela”, dodao je.
Borci za ljudska prava i međunarodne organizacije godinama smatraju štetnim odvojeno školovanje zbog podjela i mržnje kod mladih.
“Očigledno je da mi još uvijek obrazovanje nismo izvukli iz ralja politike”, smatra Prcanović, direktor Udruženja “Vaša prava”, koje je pokrenulo sporove.
“Škole su i dalje odvojene, egzistiraju kao zasebna pravna lica, praksa razdvajanja djece je nastavljena. Ovo je bacanje rukavice u lice pravosuđu s porukom: ‘Vi možete utvrditi šta hoćete, a mi i dalje nastavljamo’”, dodao je on.
Presudom Ustavnog suda BiH iz 2021. godine naloženo je Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona da otkloni diskriminaciju i segregaciju u školama zbog podjele nastavnih planova po etničkom principu, o čemu je Detektor ranije pisao.
I Vrhovni sud Federacije je prije više od deset godina zatražio od Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a i osnovnih škola Stolac i Čapljina prestanak daljnje diskriminacije djece u školama.
Nedostatak političke volje u SBK-u
Osnovna škola Vitez. Foto: Facebook stranica škole
Na upit Detektora zašto presuda nije implementirana četiri godine poslije, iz Ministarstva obrazovanja SBK-a do objave ovog teksta nisu odgovorili. Ministar obrazovanja u ovom kantonu Bojan Domić ranije je rekao da su formirali radnu grupu za provođenje presude koja će utvrđivati “koji dijelovi presude se mogu provesti”. Ovog puta nije odgovorio na pozive.
Četiri godine od njegovog ranijeg odgovora, presuda je mrtvo slovo na papiru, a o tome se nije razgovaralo ni u Skupštini SBK-a, kaže predsjedavajući Dražen Matišić.
“Ministarstvo na čelu s Domićem treba naći model, svi znamo da se presude sudova ne komentarišu i moraju provesti. Kada on nađe model, dužnost i obaveza je da ide kroz saborsku [skupštinsku] proceduru. Ono što bude sukladno Ustavu mi ćemo to napraviti. Nisam čovjek koji koči procese. Spominje se to na političkim dogovorima, ali to nije niko službeno predložio”, kaže Matišić.
Za premijera ovog kantona Tahira Lendu ovo je političko pitanje koje se ne rješava jer nema volje.
“Sud jedno predloži, ali je implementacija presude nešto drugo… Nisam optimista da će se to riješiti dok ne padne broj učenika u školama. Onda će tražiti jedni druge da održe škole”, kaže Lendo.
Podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju smanjenje broja učenika, pa je tako od oko 25.000 učenika u ovom kantonu 2012./2013., prošle godine bilo tek nešto više od 17.000 u osnovnim školama, dok je u srednjim školama broj smanjen za oko 5.000 učenika.
Nerman Ramić, predsjedavajući Općinskog vijeća u Vitezu, kaže da niko ne brani djeci da upišu jednu od dvije škole i odluči da li će učiti po hrvatskom ili bosanskom nastavnom planu i programu.
Okončanje prakse “dvije škole pod jednim krovom” predstavlja investiciju u dugoročni mir i društvenu koheziju, navode u svom odgovoru iz Misije OSCE-a u BiH, koja konstantno poziva nadležne da provode sudske presude.
“Štaviše, time bi se ojačala vladavina prava, izgradilo povjerenje javnosti u pravosudne institucije i osiguralo da sva djeca uživaju svoje pravo na obrazovanje bez diskriminacije”, navode iz Misije za Detektor.
Podsjećaju na njihov izvještaj iz 2018. u kome je zaključeno da model segregiranog obrazovanja uči djecu da postoje inherentne razlike između njih i njihovih vršnjaka, što ometa pomirenje i predstavlja dugoročnu prijetnju stabilnosti, sigurnosti i ekonomskoj dobrobiti u BiH.
Djeca Stoca se druže, ali se ne školuju skupa
Đaci Osnovne škole Stolac. Foto: stranica škole
U istu zgradu, ali na dva odvojena ulaza, i ove godine su krenuli i učenici Osnovne škole Stolac i Prve osnovne škole Stolac. U jednoj je nastava po hrvatskom, u drugoj po bosanskom nastavnom planu i programu.
“Ja vam samo mogu reći da kod nas funkcioniše sve u najboljem redu. Imamo dosta zajedničkih aktivnosti. Jedino nam je taj plan i program različit što se tiče jezika”, kaže Katarina Matić, direktorica Osnovne škole Stolac.
U zgradi je pri ovoj školi smještena i Osnovna glazbena škola Stolac, za koju Matić kaže da je pohađaju učenici svih nacionalnosti. Novinare upućuje na Pravobranilaštvo Grada Stoca, u kome Detektor nije dobio sagovornika.
Adem Haračić, direktor Prve osnovne škole u Stocu, smatra kako je ružno što djeca nisu zajedno, te da ne bi imao ništa protiv da idu u istu školu.
“Štaviše, volio bih, kao čovjek i kao humanista, neko ko čitav život provodi s djecom. Ali nije do nas, vjerujte”, kaže on.
“Vaša prava” su pred Općinskim sudom u Mostaru pokrenula postupak za izvršenje presude Vrhovnog suda Federacije prema kojoj su Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Osnovna škola Stolac i Osnovna škola Čapljina počinili diskriminaciju.
Ministarstvo je, prema presudi, trebalo ustanoviti jedinstvene integrisane multikulturne obrazovne ustanove – škole za utvrđena upisna područja s jedinstvenim nastavnim naučnim planom i programom, uz puno poštivanje prava djece na obrazovanje na maternjem jeziku. Osnovnim školama je naloženo da u istom roku integracijom stvore osnov multikulturalnosti i obrazovanja djece bez obzira na etničku pripadnost, po jedinstvenom planu i programu na maternjem jeziku.
Iz Ministarstva obrazovanja HNK-a kažu kako nisu dobili nijedan prijedlog od osnivača škola na osnovu kojih bi postupili u skladu s presudom.
“Nisam upoznat s presudama… U HNK-u Ministarstvo nije osnivač škola, nego su osnivači lokalne zajednice i, naravno, Skupština”, kaže ministar obrazovanja Adnan Velagić, dodajući da je zbog toga ovo ministarstvo nemoćno provesti presudu.
Kantonalni sud u Mostaru je 2021. godine, odlučujući po žalbi Udruženja “Vaša prava” zbog neizvršavanja presude, utvrdio kako “prvoizvršenik (Ministarstvo) odlično zna da je školstvo od predškolskog do visokog obrazovanja u njegovoj nadležnosti”.
Ministarstvo je obavijestilo Kantonalni sud da je izvršilo presudu time što je donijelo “usaglašene i na zajedničkoj jezgri zasnovane nastavne planove i programe za devetogodišnji odgoj i obrazovanje”.
Mostar. Foto: Detektor
Ovo obrazloženje je Kantonalni sud odbio, te je utvrđeno da se “segregacija učenika po etničkoj osnovi provodi i deset godina poslije”.
Srednja škola u Stocu je formirana kao jedan pravni subjekt, u kojem se nastava izvodi na dva nastavna plana i programa, kaže Huso Razić, vršilac dužnosti zamjenika direktora. Direktorica i njen zamjenik nisu iz istog naroda.
“Menadžment škole ne može uticati na politiku i obrazovanje. Nismo mi ti koji će odlučiti hoće li biti dva nastavna plana i na koliko jezika”, kaže Razić i dodaje kako nema “međunacionalnih tenzija kao što je bilo ranije”.
Ipak, ujutro u školu idu djeca koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku, a poslijepodne djeca koja pohađaju nastavu na bosanskom jeziku. Razić ističe kako imaju širok spektar saradnje s nevladinim organizacijama i Pedagoškim zavodom HNK-a, gdje učenici skupa učestvuju na raznim seminarima i programima.
Edim Šator, predsjedavajući Općinskog vijeća Stolac, kaže da je ukidanje segregacije i diskriminacije u školama “otvorena tema” u ovome gradu.
“Za početak se to može uraditi formalno-pravno, da škola bude jedan pravni subjekt”, govori Šator, kao i da škole nisu te koje donose planove i programe.
Prema ministru Velagiću, u HNK-u je jedan nastavni plan i program, ali se provodi na dva jezika. Za njega je ustavno pravo da djeca slušaju nastavu na svome jeziku.
“Svako čačkanje ovog pitanja bi zakomplikovalo do uvođenja u fazu nestabilnosti. To je političko pitanje”, kaže ministar obrazovanja u HNK-u, tvrdeći da se djeca međusobno lijepo druže.
Aida Bećirović, direktorica organizacije “Schüler Helfen Leben” (SHL), smatra da nema osnova da se provodi nastava samo na jednom jeziku i samo na jednom pismu.
“Jer ako kažemo da imamo tri ravnopravna naroda, etničke skupine, onda isto imamo tako tri jezika i dva službena pisma. Po mome shvatanju stvari, onda bi svako dijete u BiH trebalo da poznaje tri jezika i dva pisma kako bi bilo funkcionalan građanin”, poručuje Bećirović.