Obrazovni sistem u BiH se rijetko, skoro nikako, ne spominje u kontekstu vladavine prava. Taj termin ostaje rezervisan za procese borbe protiv korupcije, zaštite zviždača, reformu pravosuđa. Međutim, malo je sfera u kojima ima toliko jasnih, a i sudski presuđenih, diskriminatorskih politika kao obrazovanje u BiH, a koje lokalne vlasti iznalaze način da ignorišu.
Najpoznatija diskriminacija je praksa “dvije škole pod jednim krovom”, gdje učesnici različitih nacionalnosti bivaju razdvojeni unutar istog ili susjednog prostora kako bi učili po nacionalnim planovima i programima. Prošlo je više godina otkako su Ustavni sud, a zatim i Vrhovni sud Federacije proglasili diskriminatorskom ovu praksu i rekli da se radi o segregaciji djece.
Uprkos tome, vlasti u dva kantona u BiH – Hercegovačko-neretvanski i Srednjobosanski – nisu ispoštovale rok za otklanjanje te diskriminacije. Ove sedmice počinje će još jedna školska godina u kojoj će djeca u nekih tridesetak škola bivati razdvojeni po tome kako se zovu.
Slična situacija je s presudom bijeljinskog Okružnog suda koji je početkom prošle godine presudio u korist roditelja iz Janje i naveo da Republika Srpska i osnovna škola u Janji diskriminišu povratnike onemogućavanjem upisa bosanskog jezika u dokumentaciju. Ni ova presuda nije implementirana pred početak nove školske godine.
Naša novinarka je ove godine u Istočnom Sarajevu kupila udžbenik Historije za deveti razred u kojem se i dalje presuđeni za ratne zločine predstavljaju u pozitivnom svjetlu – uprkos odluci Ustavnog suda koji je izmjene plana i programa proglasio neustavnim.
Sve ove odluke ostaju neimplementirane i na njima se dovoljno ne insistira s ciljem uklanjanja diskriminacije i stopiranja razvoja mržnje kod mladih ljudi. U tom smislu su prošle godine u Kantonu Sarajevo uvedene matrice koje trebaju mjeriti problematična ponašanja kod mladih, a koji su naišli na značajan otpor roditelja i udruženja za mentalno zdravlje.
Ekipa Detektora je u protekle tri godine učinila napore da se uključi u procese obrazovanja i da svoju ekspertizu iskoristi kako bi unaprijedila trenutno stanje. Uz podizanje svijesti i pisanje o nekim od ključnih procesa, pokrenuli smo Bazu sudski utvrđenih činjenica koja sadrži sve ono što je utvrđeno kao zločin pred Haškim tribunalom.
Trenutno radimo na velikom projektu koji će ovu bazu da napravi jedinstvenim resursom za unapređenje izučavanja ratne historije u BiH.
Baza će sadržavati sve sudski utvrđene činjenice iz svih ikada izrečenih presuda pred Sudom BiH, entitetskim sudovima, kao i regionalnim sudovima. Uz to, bit će pripremljena detaljna priprema za čas na osnovu koje svaki nastavnik može da spremi čas i obradi bilo koju regiju i zločine počinjene u BiH.
Poseban fokus u ovom radu bit će posvećen izučavanju genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici – kao najtežeg zločina počinjenog tokom rata u BiH. Partner na projektu je Memorijalni centar u Srebrenici, čiji direktor Emir Suljagić je napisao osvrt na značaj prikupljanja činjenica iz svih presuda, koji će biti objavljen na kraju našeg Back to school serijala.
Ove sedmice vas pozivamo da dijelite ove sadržaje, da se lično involvirate i pišete svojim predstavnicima na lokalnom, entitetskom i državnom nivou, te da insistirate da naša djeca imaju kvalitetnije obrazovanje, a posebno da krenemo živjeti vladavinu prava.