This post is also available in: English
Na obilježavanju su se okupile porodice ubijenih i ranjeni od granate ispaljene s položaja Vojske Republike Srpske 28. avgusta 1995. te predstavnici vlasti svih nivoa, građani i druge civilne žrtve rata.
U Vijećnici je održan komemorativni skup u organizaciji Grada, Kantona Sarajevo i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
“Markale i druge lokacije sinonimi su sistematskog zločina”, rekao je gradonačelnik Samir Avdić, dodajući da ovi zločini u Sarajevu ne smiju biti zaboravljeni i ostati nekažnjeni.
Kantonalni premijer Nihad Uk kazao je da je u vrijeme kada je počinjen ovaj zločin imao šest godina i da nije znao šta je politika, ali da je znao da ljude ubijaju u redu za hljeb. Kazao je da se danas iste stvari ponavljaju u Gazi i Ukrajini.
“Naše sjećanje na Markale obavezuje nas da dignemo glas protiv svake agresije i nepravde”, poručio je Uk.
U Vijećnici je u organizaciji Instituta postavljena izložba o 1452 dana opsade Sarajeva s fokusom na dva zločina na Markalama, sa fotografijama i imenima ubijenih 5. februara 1994. i 28. avgusta 1995.
Direktor Instituta Muamer Džananović podsjetio je da je Haški tribunal osudio civilno i vojno rukovodstvo Republike Srpske za granatiranje Sarajeva. On je kazao da je Dragomir Milošević bio komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa od 10. avgusta 1995., ali da je Tribunal uvažio dokaze Obrane da on nije bio tu u vrijeme zločina kod tržnice. Prema njegovim riječima, Miloševića je mijenjao načelnik Čedomir Sladoje.
Džananović je rekao da, uprkos nesumnjivim dokazima da je granata ispaljena s položaja Sarajevsko-romanijskog korpusa, Tužilaštvo i Sud BiH ne podižu optužnice.
Za snajperisanje i granatiranje u Sarajevu na doživotne kazne su po komandnoj odgovornosti osuđeni Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Stanislav Galić, dok je Dragomir Milošević osuđen na 29 godina. Nijedan direktni počinilac nije odgovarao za ovaj, niti drugi masakr na Markalama.
On se osvrnuo i na negiranje utvrđenih činjenica o odgovornosti za zločin. Detektor je dan uoči obilježavanja godišnjice pisao o novom negiranju zločina na Markalama.
“Negiranje jeste nastavak zločina drugim sredstvima”, kazao je Džananović.
Izložba će do 15. decembra biti postavljena u Historijskom muzeju u Sarajevu.
Počast stradalim kod tržnice odao je i nekadašnji pripadnik UN koji je učestvovao u istrazi ovog zločina. Kaže da je u Sarajevo došao zbog obilježavanja godišnjice s porodicom nakon 30 godina.
Ne želeći da mu ime bude objavljeno zbog posla kojim se trenutno bavi, prisjetio se da je na lice mjesta došao 20 minuta nakon eksplozije i da je gledao francuske istražioce. Poslije se po nalogu komandanta vratio.
“Trebalo je pažljivije pogledati”, kaže ovaj Britanac, dodavši da je utvrdio smjer odakle je doletio projektil, pokazujući preko tržnice.
