Petak, 24 oktobra 2025.

This post is also available in: English

Umjetna inteligencija, pretraživači i algoritmi sve češće postaju zamjena za školske lekcije. Ali može li umjetna inteligencija pomoći da mladi bolje nauče o genocidu počinjenom u julu 95. u Srebrenici, ili nas, ako nismo pažljivi, može naučiti pogrešno?

Na 30. godišnjicu genocida u Srebrenici, sa srednjoškolcima smo razgovarali koliko često i kako koriste umjetnu inteligenciju. Provjerili smo i kakve odgovore, alati poput ChatGPT-a, nude na pitanja o genocidu, osuđenim ratnim zločincima i ratu u BiH.

Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Saznajte više
Većina državnih službenika u BiH koristi umjetnu inteligenciju na poslu. Zašto je to problem?
Čak 70 posto državnih službenika u Bosni i Hercegovini svakodnevno koristi umjetnu inteligenciju u svom radu iako najveći dio nije imao nikakvu formalnu obuku o tome. Na taj način mogu ugroziti zaštićene podatke građana, ali i osjetljive informacije o radu institucija. Zato u novoj emisiji Detektor magazina pratimo kako se državni službenici spremaju da koriste umjetnu inteligenciju, zašto u BiH nema protokola za njeno korištenje i šta vlasti planiraju uraditi da spriječe curenje informacija koje bi druge zemlje mogle zloupotrijebiti.
Kako škole učenicima kontrolišu pristup internetu?
Dok su u školi, učenicima u Republici Srpskoj ograničeno je šta na svojim telefonima mogu vidjeti, dok oni u Federaciji ostaju gotovo potpuno nezaštićeni na internetu. Vlasti žele zaštititi djecu od štetnog sadržaja, ali stručnjaci upozoravaju da previše kontrole može prerasti u ograničavanje pristupa informacijama i narušavanje prava na privatnost ili biti doživljeno kao kazna.