Bijesan zbog odluke Centralne izborne komisije da mu zbog pravosnažne presude oduzme mandat, Dodik je ovu državnu instituciju dodao na spisak onih koje već dugi niz godina u javnim istupima naziva neustavnim. Odranije tako naziva Ustavni sud BiH, Državni sud i Tužilaštvo.
Nakon što je CIK saopštio da je donesena odluka o oduzimanju mandata, na koju se ima pravo žaliti, on je na svom X profilu napisao da se zaklinje da će se svjesno držati ustava BiH i RS-a.
“Ovdje nema nikakvog CIK-a”, napisao je, iako su na spisku koji je objavio nabrojani državni zakoni, poput Izbornog zakona BiH, u kome se detaljno definiše rad CIK-a.
U jednoj od skorijih objava na svom X profilu ponovo je Sud BiH nazvao neustavnim, kada se zahvalio i srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću na podršci nakon konačne presude.
“Zahvaljujem predsjedniku Aleksandru Vučiću i članovima Savjeta za nacionalnu bezbjednost na neprihvatanju i osudi političke presude koju je donio neustavni Sud BiH”, napisao je Dodik prije svega nekoliko dana.
Činjenica da se Državni sud i Tužilaštvo ne spominju u Ustavu BiH apsolutno ne znači da se radi o neustavnim institucijama, smatraju stručnjaci.
Profesor ustavnog prava Kasim Trnka navodi da Sud, Tužilaštvo, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i brojne druge institucije nisu navedene u Ustavu iz više razloga.
“Prvo što je koncept Ustava BiH rađen po modelu američkog Ustava, koji u principu ide na to da postavljaju samo temelje i temeljne principe ustavnog uređenja, a onda prepušta zakonodavcu da ostale stvari uređuje”, kaže on.
U jednoj odredbi Ustava Bosne i Hercegovine izričito piše da će entiteti odmah početi pregovore o prijenosu nadležnosti na državnu instituciju i da po toj osnovi mogu da uspostavljaju institucije, kaže on i ukazuje da je takav sporazum entiteta postignut, između ostalog, u vezi sa Zakonom o oružanim snagama BiH i Zakonom o odbrani BiH.
Cilj Ustava nije regulacija svega, kako kaže Filip Novaković, pravni savjetnik Kuće ljudskih prava Banja Luka, već upravo suprotno – uspostavljanje ili ustanovljavanje nekih temeljnih institucija funkcionalnosti države i društva.
“Ustav treba da bude kratak, jasan, sažet po pitanju postojanja političkih institucija, ljudskih prava i osnovnih sloboda, nekih osnovnih ekonomskih odnosa i tako dalje – ništa više od toga”, smatra on.
Kompleks pravosudnih državnih institucija. Foto: Detektor
Novaković objašnjava, da bi se propisi provodili, moraju postajati institucije koje će te propise provoditi, te dodaje da Parlamentarna skupština u sklopu svojih nadležnosti, kao najviši zakonodavni organ u BiH, donosi zakone kojima osniva institucije za provođenje nadležnosti BiH. Na taj način su doneseni, između ostalog, i zakoni o Državnom sudu, Tužilaštvu i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV).
“To što te institucije nisu predviđene u Ustavu, ne znači da su one prima facie neustavne. Ti zakoni kojima se te institucije osnivaju donesene su u skladu sa Ustavom, odnosno s nadležnostima BiH i ovlaštenjem Parlamentarne skupštine da donosi zakone”, kaže on.
Nakon što je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma održanoj 21. augusta 2001. i na sjednici Doma naroda održanoj 23. augusta 2001. usvojila Izborni zakon Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 28. septembra 2001. godine, prestala je s radom Privremena izborna komisija (PIK), a utemeljena je Izborna komisija Bosne i Hercegovine. U aprilu 2006. godine Izborna komisija BiH mijenja naziv u Centralna izborna komisija BiH.
Novaković naglašava da su entitetski ustavi specifičniji od državnog jer predviđaju sudove i tužilaštva. Također navodi da postoji niz različitih uprava, upravih organizacija, kao i ustanova osnovanih prema zakonima koje nisu predviđene ustavom.
Trnka dodaje da su entitetski ustavi na konceptu evropskog modela ustavnosti.
“Recimo, ustavi entiteta imaju po 300 članova, za razliku od državnog, koji ima svega 12 članova, i u tih 300 članova nisu nabrojane sve institucije”, objašnjava.
Dodikov narativ o neustavnosti se privremeno smanjio kada je pristupio Tužilaštvu i dao izjavu kao osumnjičeni za napad na ustavni poredak, nakon čega mu je ukinut jednomjesečni pritvor koji mu je ranije bio određen jer se nije odazvao pozivu na saslušanje. Nakon pravosnažne presude ti narativi postali su učestaliji.
Komunikolog i politički analitičar Mladen Bubonjić pojašnjava da uobičajeni narativ koji se sada može vidjeti potpada pod svojevrsnu strategiju “zavrni-odvrni”, odnosno zaoštravanja narativa i popuštanja.
On smatra da se radi o uobičajenoj pojavi, odnosno jednoj opštoj političko-narativnoj matrici koju Dodik već decenijama primjenjuje i ona je, prije svega, usmjerena ka domaćoj javnosti.
“Dodik to radi za unutrašnju upotrebu i po ko zna koji put mu je uspjelo. Ovo je, pretpostavljam, politički kraj, ali najviše je to bilo usmjereno na istjerivanje opozicije na čistac… Napadne Sud, napadne Tužilaštvo, ako ga opozicija ne podrži, izdajnici su”, kaže on.
Bubonjić smatra da se trenutni narativ Dodik izražava s manje žestine u odnosu na neke prethodne.
“S jedne strane možemo posumnjati da sve ovo što se dešava jeste s jedne strane dio jedne izlazne strategije”, kaže on.
Novaković kaže da su svi svjesni da se radi o političkoj mantri da nešto što nije predviđeno Ustavom jeste neustavno, ali da to jednostavno nije istina.
Milorad Dodik. Foto: EPA-EFE/NIDAL SALJIC
Novaković pojašnjava da ukoliko Dodik, član Predsjedništva ili bilo koji drugi nositelj javne funkcije ili građanin smatra da je nešto nestavno, postoji procedura za ocjenu ustavnosti.
“Ako, recimo, predsjednik Federacije ili predsjednik Republike Srpske smatra da je neki zakon na državnom nivou u suprotnosti s Ustavom BiH, onda u tom smislu može u Narodnoj skupštini Republike Srpske ili Parlamentu Federacije dati prijedlog da određeni broj poslanika uputi zahtjev Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti tog zakona”, kaže on.
Dodik nikada nije javno rekao da je tražio ili da će tražiti ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH.
Radovan Kovačević, portparol Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), nije odgovorio na upit Detektora da li je postojala ili se planira inicijativa za ocjenu ustavnosti Državnog suda i Tužilaštva.
Iz Ustavnog suda do trenutka pisanja teksta nisu odgovorili da li je bilo inicijativa za ocjenu ustavnosti Suda i Tužilaštva.
Ni predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić također nije htio komentarisati Dodikove izjave, ali su iz VSTV-a ukazali na odluku Ustavnog suda BiH iz 2001. godine kojom je zaključeno da Zakon o Sudu BiH nije suprotan Ustavu.
U tim okolnostima Bosna i Hercegovina, funkcionišući kao demokratska država, ovlaštena je da u oblastima iz njene nadležnosti, osim Ustavom izričito predviđenih, uspostavi i druge mehanizme i dodatne institucije koje su joj potrebne za izvršenje njenih nadležnosti, uključujući i uspostavljanje suda za jačanje pravne zaštite njenih građana i osiguranje poštovanja principa Evropske konvencije o ljudskim pravima, navodi Ustavni sud u toj odluci.
“Iako nije zadatak Ustavnog suda da izražava mišljenje o tome da li neki zakon treba biti donesen, Sud ipak zapaža da se, uspostavljanjem Suda Bosne i Hercegovine, može očekivati veći doprinos jačanju vladavine prava, što je jedan od temeljnih principa za funkcionisanje demokratske države”, navodi se u odluci.
Ova odluka donesena je uz izdvojena mišljenja četiri tadašnje sudije Ustavnog suda BiH.
“Ne može postojati Sud Bosne i Hercegovine ako ga nema u samom Ustavu Bosne i Hercegovine”, bilo je izdvojeno mišljenje sudije Zvonka Miljke.
Tada je 25 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske podnijelo zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o Sudu BiH nakon što ga je donio visoki predstavnik u novembru 2000. godine. Zakon o Sudu BiH usvojen je 2002. godine u Državnom parlamentu.
Nakon odluke o oduzimanju mandata, uslijedile su reakcije lidera iz vlasti u RS-u, koji su, između ostalog, propitivali legitimnost CIK-a.
Predsjednik Vlade RS-a Radovan Višković izjavio je za RTRS da CIK odlukom poništava demokratsku volju naroda u Republici Srpskoj.