Gotovo dvije godine nakon što je Vijeće ministara usvojilo novu odluku o kontroli tečnih naftnih goriva u BiH, koja predviđa sistem obaveznog označavanja (markiranja) goriva, pravilnik koji bi omogućio provedbu markiranja nije usvojen. Posljednji put na dnevnom redu našao se na 57. vanrednoj sjednici 24. jula, kada je glasanje odgođeno jer nije pribavljena adekvatna saglasnost Vlade Federacije BiH o ovom pitanju.
“Vijeće ministara BiH izjasnit će se o Prijedlogu pravilnika o sistemu obaveznog označavanja (markiranja) tekućih naftnih goriva –novi tekst od 30.10. 2024. godine, nakon što Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH dopuni materijal zatraženim mišljenjem Federalnog ministarstva trgovine”, naveli su iz Vijeća ministara pojašnjavajući odgađanje glasanja o pravilniku.
Ipak, Federalni ministar za trgovinu Amir Hasičević za Detektor tvrdi da njegovo ministarstvo nije dobilo zvaničan tekst pravilnika o markiranju goriva i da zbog toga nisu mogli zauzeti stav o tom pitanju.
“Federalno ministarstvo trgovine nije nadležno da se izjašnjava po tom pitanju, niti Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa ima obavezu da traži stav, odnosno mišljenje entitetskih ministarstava, jer to i nije u našoj nadležnosti”, dodao je Hasičević.
Ministar odbrane u Vijeću ministara Zukan Helez kazao je za Detektor da je ključni problem sa usvajanjem pravilnika činjenica da nisu uvažena mišljenja struke jer ministar za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH Staša Košarac, čije ministarstvo predlaže ovaj pravilnik, nije nikada primio u posjetu predstavnike udruženja prometnika naftnih derivata.
“Problem je što naši naftaši nisu zadovoljni s tim, nikada ih nije primio ministar Košarac i u tome je problem da oni s njim dogovore neke korekcije, jer ovdje se daje previše jednoj firmi iz Republike Srpske i to je baš bojazan tih ljudi”, pojašnjava Helez, koji nije precizirao o kojoj firmi iz RS-a je riječ.
Helez dodaje da je resornog ministra zamolio da primi predstavnike struke, ali se to nikada nije desilo i da je njegov cilj samo usvajanje pravilnika.
“Prema tvrdnjama naftaša, oni bi izgubili desetine miliona, to bi otišlo toj firmi, a ustvari oni bi to nadoknadili od građana. I meni su ovdje prije svega u interesu ti ljudi koji će plaćati skuplje gorivo, da to ne bude tako”, navodi Helez.
Prvi put od usvajanja odluke o kontroli tečnih naftnih goriva ministar za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH Staša Košarac za Detektor je komentirao navedenu odluku i pravilnik, potvrdivši da pravilnik nije usvojen zbog zastoja u Vladi FBiH.
“Koliko nam je poznato, u Vladi FBiH postoje različita tumačenja o tome koje federalno ministarstvo je nadležno za davanje mišljenja na ovaj dokument, odnosno da li je Ministarstvo trgovine ili Ministarstvo energije, rudarstva i industrije”, naveo je Košarac.
Dodao je da se nada da će uskoro doći do ponovnog odlučivanja o pravilniku na sjednici Vijeća ministara.
Tekst pravilnika, u koji je Detektor imao uvid, predviđa da će u budućnosti u cijeloj BiH biti markirani bezolovni motorni benzini i dizel goriva i to jedinstvenim tečnim identifikatorom koji predstavlja nevidljivu supstancu koja se dodaje u gorivo. Ta supstanca mora biti posebno kreirana za tržište BiH, ne smije povećavati toksičnost goriva, niti na bilo koji način mijenja njegova svojstva.
Navedeno je da će svi obveznici markiranja, odnosno dobavljači tečnih naftnih goriva, biti dužni obezbijediti markiranje goriva i adekvatne dokaze da je ono učinjeno. Za te svrhe bit će dužni potpisati ugovor sa organizacijom koja vrši usluge markiranja, a na osnovu kojeg će snositi troškove prema cjenovniku koji uspostavi organizacija. Pod troškovima se podrazumijevaju sam postupak markiranja i troškovi terenske kontrole, a cjenovnik usluga bit će određen uz saglasnost Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose.
Detalj sa 57. izvanredne sjednice Vijeća ministara na kojoj je trebalo biti odlučivano o Pravilniku za markiranje goriva u BiH. Foto: Vijeće ministara BiH
Milenko Bošković, predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata Federacije, za Detektor navodi da je riječ o potpuno bespotrebnom nametu za koji će cijenu određivati ministar. Dodaje da su nekoliko puta tražili sastanak s resornim ministrom o ovoj temi, ali do njega nikada nije došlo.
“Oni neće ništa da promijene u pravilniku. U njemu je navedeno da će ministar odrediti koliko će koštati markiranje, pa se spominje da će to biti nekoliko pfeninga po litru, ali to je sve neformalna procjena”, dodaje Bošković.
Pravilnik predviđa i mogućnost korigiranja cijene markiranja i to na godišnjem nivou, u skladu sa inflacijom i usklađivanjem cijena u BiH.
Organizacija koja putem javnog konkursa bude izabrana da provodi usluge markiranja, bila bi izabrana rješenjem resornog ministra, a država bi s takvom organizacijom potpisala ugovor na deset godina, uz mogućnost produženja za još pet godina.
Osim određivanja cjenovnika i učešća u izboru organizacije koja će vršiti markiranje, prema pravilniku resorni ministar imat će mogućnost i da imenuje komisiju koja će vršiti nadzor nad provedbom pravilnika. U toj komisiji nalazili bi se predstavnici resornih državnih i entitetskih ministarstava, Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).
Pored imenovanja, resorni ministar odobravat će i poslovnik o radu nadzorne komisije koja će jednom godišnje izvještavati Vijeće ministara o svom radu.
Pravilnik predviđa i kažnjavanje svih dobavljača koji ga se ne budu pridržavali, pa će tako sa 20.000 maraka biti kažnjeni svi koji ne izvrše markiranje, ne dozvole uzimanje uzoraka za analizu ili ako bude utvrđeno da njihovo gorivo ne sadrži propisanu koncentraciju markera. Osim dobavljača, kažnjeno će biti i odgovorno lice sa 5.000 maraka.
Ukoliko ovaj prekršaj bude jednom ponovljen, kazna će iznositi 40.000 maraka, a treće ponavljanje značilo bi oduzimanje dozvola za rad. Kazne od 20.000 maraka predviđene su i za organizaciju koja vrši markiranje, ukoliko izda netačan izvještaj o testiranju, ne izvrši markiranje ili izda potvrdu o markiranju bez da izvrši markiranje goriva.
U dokumentaciji koja prati pravilnik, iz resornog ministarstva navode da su razlozi za njegovo usvajanje crno tržište goriva koje predstavlja ozbiljan problem, kao i činjenica da ono nanosi štetu i trgovcima goriva, ali i gubitke državi zbog nenaplaćivanja poreza i carina. Navedeno je da će markiranje spriječiti stavljanje nekvalitetnih goriva na tržište, povećati poreske prihode, stvoriti jednake tržišne uslove, smanjiti štetne emisije gasova i povećati povjerenje potrošača u kvalitet goriva.
“Upravo kroz iskustva zemalja u regionu, kao i nekih zemalja članica EU, sistem markiranja pokazao se kao efikasan ‘kontrolor’ u suzbijanju sive ekonomije”, navodi se u obrazloženju ministarstva.
No, u obrazloženju nije navedena niti jedna zemlja EU koja koristi ovakav sistem markiranja tečnih naftnih goriva.
Detektor je u ranijem istraživanju otkrio da ovaj sistem ne postoji niti u jednoj zemlji Evropske unije te da ga trenutno jedino provodi Srbija u kojoj je testiranje sistema markiranja i njegovo uvođenje u praksu pomogao ruski “Gazprom”, što je u konačnici dovelo do poskupljenja goriva.
Ilustracija. Foto: EPA-EFE/Neil Hall
U pravilniku o kojem još uvijek nije glasano resorno ministarstvo navodi se da su za potrebe njegove izrade kontaktirali i Direkciju za evropske integracije BiH (DEI) te da je ona dala pozitivno mišljenje. Iz ovog mišljenja vidljivo je da je DEI konstatirala da je ovaj pravilnik usklađen s pravnom tekovinom EU u smislu smanjenja sadržaja sumpora u određenim tečnim gorivima, ali su navedeni samo primjeri označavanja koji se odnose na goriva na koja se primjenjuje snižena stopa akciza, to jeste gasna ulja i kerozin.
Na mišljenje DEI da bi Sekretarijat Energetske zajednice trebao biti konsultiran u vezi s izradom pravilnika, iz resornog ministarstva odgovaraju da ne preuzimaju akte Energetske zajednice niti EU, što potvrđuje da praksa markiranja dizelskih i benzinskih goriva ne postoji u EU.
“Budući da se mišljenjima DEI ocjenjuje usklađenost pravnih propisa BiH s pravnom tekovinom EU, te da se konkretnim pravilnikom ne vrši usklađivanje u tom kontekstu, ipak pravilnik stvara pretpostavke za harmonizaciju s evropskim standardima”, navode u resornom ministarstvu.
Košarac u svojoj izjavi navodi da je markiranje goriva višestruko dobro, te ponavlja navode iz samog pravilnika o ciljevima koji se nastoje postići markiranjem. Dodaje da je markiranje praksa koja postoji u EU, ali i da se nada skorom usaglašavanju stavova u Federaciji BiH i konačnom usvajanju.
“Ministri iz reda srpskog i hrvatskog naroda će podržati ovaj pravilnik jer se sistem markiranja u zemljama regiona i nekim zemljama članicama EU pokazao kao efikasan kontrolor u suzbijanju sive ekonomije”, navodi Košarac.
Milenko Bošković, s druge strane, upozorava da je markiranje samo dodatni parafiskalni namet koji je potpuno bespotreban, te upozorava da ne postoji niti u jednoj članici EU.
“Tu bi samo profitirali ti koji bi radili markiranje i koji bi prodavali marker. Taj propis postoji i pravilo postoji samo u Srbiji i nigdje drugo na svijetu”, upozorava Bošković koji kaže da Srbija na takav način štiti svoju rafineru i smanjuje uvoz.
Njegovo upozorenje odnosi se i na sigurnosni aspekt markiranja jer bi marker bio ubacivan u cisterne na graničnom prelazu, iako je otvaranje cisterni na takvim mjestima zabranjeno prema pravilima zaštite od požara i eksplozije.
“Ko smije otvoriti sada cisternu na 40 stupnjeva na Bijači ili nekom drugom graničnom prelazu? To će izazvati energetski kolaps. Tri stotine cisterni je svaki dan na Bijači, zamislite da se na svaku neko penje da markira”, navodi Bošković samo neke od primjera opasnosti u slučaju da pravilnik bude usvojen u ovom obliku.
Odluku o kontroli naftnih derivata, koja je donijela nove provjere uvoza goriva prema uzoru na Srbiju, Vijeće ministara usvojilo je još u decembru 2023. godine. Detektor je u istraživanju objavljenom prije usvajanja odluke otkrio kako ova odluka, koja je posljednji korak u pregovorima BiH za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju, predviđa markiranje goriva našoj zemlji.
Nakon ovog istraživanja, u maju 2023. godine odluka je povučena s dnevnog reda, a državni ministar odbrane Zukan Helez je potvrdio da su na sjednici kolegija i Vijeća ministara govorili o spornim dijelovima odluke koji su navedeni u istraživanju. Dodao je da je istraživanje pokazalo stvarno stanje i doprinijelo da se usvajanje odluke odgodi i da se uspostave ekspertski timovi koji će eliminirati dijelove odluke štetne i problematične za državu.
Sedam mjeseci kasnije, problematični dijelovi odluke su izmijenjeni i ona je usvojena. Tada je odlučeno da će o pravilniku, koji određuje način markiranja goriva, odlučivati cijelo Vijeće ministara, a ne samo ministar za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose Staša Košarac, kako je ranijom odlukom bilo predviđeno.
