Kada se u februaru ove godine nije usvojio zaključak zastupnika Mirze Čelika da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) dostavi detaljnu informaciju o utrošku sredstava dobijenih po osnovu donacija od strane donatora namijenjenih za sanaciju i obnovu područja pogođenih poplavama, javnost nije mogla znati ko su zastupnici koji žele takve podatke držati tajnim.
Nakon analize Detektora o netransparentnosti Federalnog parlamenta u načinu glasanja, a koje se razlikuje u poređenju s Državnim parlamentom, Narodnom skupštinom Republike Srpske i Skupštine Brčko distrikta, zastupnici i delegati oba doma Federalnog parlamenta s kojima je Detektor razgovarao navode da se i sami protive takvoj praksi.
“Sve je ovo rezultat netransparentnog načina glasanja. Protiv sam toga. Zalažem se za promjenu sistema tog ‘tajnog’ glasanja. Mnogo puta prije samog glasanja otvoreno sam izjavljivao kako ću glasati, jer smatram da javnost treba znati što i kako rade njihovi izabrani predstavnici”, kazao je zastupnik Sanel Kajan.
U odgovoru Detektoru napisao je kako je kolegama višestruko ukazivao na problem transparentnosti i informiranosti javnosti o djelovanju zastupnika.
Informacija iz zahtjeva zastupnika Mirze Čelika je trebala sadržavati pregled ukupno primljenih donacija, spisak donatora, te iznose dodijeljenih sredstava, način raspodjele i utroška sredstava, izvještaj o realizovanim projektima i aktivnostima, planirane i preostale mjere sanacije, što je od velikog javnog interesa.
Zaključak je odbijen, uz 44 glasa podrške, 42 suzdržana i tri protiv, nakon što se izrazila sumnja u glasanje pa su se glasovi čitali naglas. U ovakvim situacijama javnost će biti informisana isključivo samo ako prati sjednicu uživo, jer u zaspisnicima nema takve evidencije.
Evidencija ne postoji zato što je oprema u Parlamentu zastarjela, a nova se ne može kupiti zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa, objašnjava predsjedavajući Predstavničkog doma Federalnog parlamenta Dragan Mioković. On dodaje da podržava svaku inicijativu za unapređenje transparentnosti, ali i efikasnijeg rada Parlamenta i da bi je podržao da je postojala do sada.
“Izuzev vas (Detektora) koji ste poslali ovaj zahtjev, niko do sada nije problematizirao, čak ni zastupnici u mom mandatu nisu slali zahtjev niti inicijativu za izmjenu ove prakse”, zaključio je Mioković.
Ipak, do pojedinačnih glasova, kaže on, može se doći i bez velikih ulaganja.
“Postoji mogućnost da nakon svake tačke tražimo da se na ekranu izlistaju pojedinačna glasanja, ali naši monitori su mali i to bi trajalo nekoliko minuta sigurno”, kazao je Mioković dodajući da postoji i mehanizam pojedinačnog glasanja nakon izražene sumnje u rezultat.
Rekao je da je, nakon zahtjeva Detektora o pojedinačnom glasanju, dobio odgovor iz službi Parlamenta da je u procesu nabavka velikog monitora koji bi omogućio takvo prikazivanje glasova.
Detektor je na zvanične parlamentarne mailove svim delegatima i zastupnicima u Federalnom parlamentu poslao upite o netransparentnom glasanju, dosadašnjim inicijativama za izmjenu te prakse i razlozima zašto se to ne dešava. Od ukupno više od 150 zastupnika i delegata, na upit je odgovorilo njih nešto više od deset iz redova vlasti i opozicije.
Admir Čavalić jedan je od zastupnika koji na sjednicama često traže pojedinačno izjašnjavanje nakon elektronskog glasanja, naročito kad su u pitanju važne društvene i ekonomske situacije.
“Dobro je za demokratiju da izabrani predstavnici javno odgovaraju za svoje glasanje. Također, par puta sam kroz zastupničke inicijative tražio da imamo potpuni prijenos sjednica sa strane FTV-a”, kazao je.
Objasnio je da inicijative o izvještajima o glasanju nije formalno poslao, ali da je u neformalnoj komunikaciji saznao da je informacijski sistem manje napredan u odnosu na onaj na državnom nivou i da trenutno ne podržava pojedinačno glasanje.
“Trenutno, uvid u rezultate tajnog glasanja imaju samo rukovodstvo Parlamenta i nadležne službe. Bilo je situacija kada su ovi podaci znali ‘procuriti’ u javnosti – poput glasanja o proračunu za 2024. godinu. To nije dobro. Informacije ovog tipa trebaju biti dostupne za sve”, zaključio je Čavalić.
Inicijativu može podnijeti bilo koji zastupnik prije sjednice, nakon čega se odlučuje da li će se uvrstiti na dnevni red, te glasati o njoj, ali se može podnijeti i tokom sjednice u redovnoj raspravi ili pitanjima.
Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Foto: Detektor.ba
Izjašnjavanje naglas zbog sumnje u elektronsko glasanje
Ukoliko zastupnici izraze sumnju u elektronsko glasanje, prema poslovniku imaju mogućnost da uz 14 ruku podrške dobiju pravo na pojedinačno izjašnjavanje. Tada se svaki zastupnik izjašnjava o tački dnevnog reda naglas.
Tu mogućnost koristio je i zastupnik Kadrija Hodžić, kojeg razlike u broju glasova znaju iznenaditi, ali i izazvati sumnju.
“Ja sam tražio pojedinačno glasanje kada moj prijedlog – radilo se o zaključcima po nekim tačkama – nije ‘redovno’ prošao a kada je dobio 36 glasova. Tražim ponovljeno, pojedinačno glasanje, na kojem moj prijedlog dobija 51 glas i prijedlog prolazi”, kazao je Hodžić.
On objašnjava da se često dešava da ponovljeno, odnosno pojedinačno glasanje dobija više glasova od elektronskog glasanja koje prikazuje samo ukupan zbir, koji svima odgovara jer prikriva pojedinačnu odgovornost.
Zastupnik Kajan objašnjava da prilikom izjašnjavanja naglas pojedinačno neki zastupnici napuštaju sjednicu.
“Svjedočio sam i situacijama kada su na dnevnom redu bile tačke protiv kojih zaista nitko ne bi mogao imati bilo što protiv, poput medicinske pomoći ili slično. Ne, tokom tog tajnog elektronskog glasanja vidjelo bi se da je, naprimjer, jedan zastupnik bio protiv. Dakako, kada bi došlo do pojedinačnog izjašnjavanja, taj glas protiv bi izostao”, objašnjava Kajan.
Glasanje u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta. Foto: Detektor
Zašto su važna pojedinačna glasanja
Delegatkinja u Domu naroda Aida Obuća za Detektor je navela da transparentnost u pojedinačnom glasanju smatra važnom, te da je ono neophodno za jačanje povjerenja građana u rad Parlamenta.
“Ovakva inicijativa bi omogućila građanima da jasno vide kako njihovi izabrani predstavnici glasaju o ključnim pitanjima, što doprinosi odgovornosti i kvalitetnijem političkom dijalogu. Stoga bih rado podržala svaku inicijativu koja ide u pravcu veće transparentnosti i otvorenosti zakonodavnog procesa”, kazala je, dodajući da joj je važno da njen rad bude vidljiv i dostupan građanima.
Ona smatra da bi izmjena tehnologija glasanja omogućila građanima da mogu procijeniti dosljednost, principijelnost i odgovornost svojih zastupnika, a da bi takva praksa osnažila kulturu političke odgovornosti i transparentnosti u našem društvu.
Zastupnica Adisa Kokić-Hinović je u odgovoru na upit navela da je Detektor jedini medij, ali i zainteresovana strana koja je problematizirala netransparentnost u pojedinačnom glasanju, na što su oni kao zastupnici redovno ukazivali.
“Prethodne dvije godine sam bila članica Komisije za informisanje i putem komisije smo tražili reakciju, unapređenje generalno informisanja javnosti – neki su pomaci se napravili u vezi web stranice i ništa više. Opravdanje ili, bolje reći, izgovor za probleme s glasanjem je uvijek bio – zastarjelost tehnologije, nedostatak tehničkih kapaciteta, neophodnost velike investicije”, kazala je.
Zastupnik Haris Silajdžić je rekao kako on lično nije tražio izvještaj o glasanju, ali da od službi Parlamenta ima informaciju da se takav podatak može dobiti na dostavljeni upit.
“No svakako podržavam sve inicijative koje idu u pravcu povećavanja transparentnosti. Moram napomenuti da sam jedini u ovom sazivu koji je u više navrata tražio da se obezbijedi prijenos sjednica uživo na FTV-u, napominjući kako se odluke u najvišem zakonodavnom tijelu većeg entiteta donose u mraku”, odgovorio je Silajdžić.
Detektoru je odbijen zahtjev za pristup podacima Federalnog parlamenta zbog nepostojanja vrste evidencije pojedinačnog glasanja.
Damir Mašić se slaže s kvalifikacijom da ni do danas Federalni parlament nije uspostavio efikasan i funkcionalan sistem rezultata pojedinačnog glasanja uprkos postojećim inicijativama za unapređenje rada Parlamenta.
“Lično sam to tražio i u prošlom i u ovom mandatu na sjednicama Kolegija, ali i samog Parlamenta. Odgovor nadležnih je uvijek bio isti ili sličan, a to je da je neophodna kompletna inovacija i promjena softvera i da to iziskuje znatna sredstva, koja nisu planirana”, kazao je.
Istog je stava i njegova kolegica iz zastupničke klupe Lana Prlić, koja kaže da je dobijala slične odgovore na inicijative da se unaprijedi tehnologija glasanja.
“Apsolutno podržavam da rad Parlamenta FBiH bude javno dostupan, transparentan, uključujući i izjašnjavanje odnosno glasanje zastupnika i delegata o svim tačkama koje se nađu na dnevnom redu”, rekla je te dodala da izvještaji o radu ne sadrže čak ni podatke o pojedinačnom izjašnjavanju naglas.
Uprkos tvrdnji Mašića da je podnosio inicijative, kao i drugi zastupnici koji su naveli da su slično predlagali na komisijama, Mioković tvrdi da niko nije predao inicijativu formalno, zvaničnim putem, na odlučivanje tokom njegovog mandata.
Tri domaće nevladine organizacije – BIRN BiH, Transparency International i “Zašto ne” – mapiraju i objedinjuju podatke o pojedinačnoj i institucionalnoj odgovornosti i radu na internet platformi odgovorno.st, koja građanima pruža podatke o integritetu i aktivnostima političara, a što može pomoći pri donošenju odluke da li da svoj glas povjere nekom od njih na općim izborima.
