Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije odgovorilo na upit Detektora o tome da li provjeravaju zakonitost povratka direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Darka Ćuluma na radno mjesto, na kojem je prije nekoliko mjeseci podnio ostavku.
Iz SIPA-e je za Detektor nezvanično potvrđeno da u ovoj agenciji nije pokrenut interni disciplinski postupak, već da Tužilaštvo BiH provjerava zakonitost radnji, nakon što je Darko Ćulum 18. marta podnio ostavku.
Tužilaštvo BiH je na ranije upite dostavljalo odgovor da li je u nekom konkretnom slučaju formiran predmet, kao u slučaju protiv ministra pravde Republike Srpske Miloša Bukejlovića zbog neizvršavanja odluke Ustavnog suda BiH o privremenom stavljanju van snage zakona kojim bi se formiralo paralelno entitetsko pravosudno regulatorno tijelo.
Arben Murtezić, bivši direktor federalnog Centra za edukaciju sudija i tužilaca (CEST), u razgovoru za Detektor kaže da je Tužilaštvo BiH uspostavilo standardiziranu praksu dostavljanja informacija – i u pogledu obima i dinamike. Detektor je ranije pisao da Državno tužilaštvo na upite odgovara samo petkom iza 13 sati.
“To je načelno dobro, iako znam da mnogi novinari smatraju da je to nedovoljno, posebno u pogledu dinamike koja je, čini mi se, ustanovljena jednom na sedmičnom nivou. Teško je reći da li Tužilaštvo ima neke posebne razloge da odstupi od propisanog i uobičajenog. Dešava se da do kašnjenja odgovora nekad dođe zbog nekih tehnikalija“, kaže Murtezić.
Ali odgovor na upit poslan 22. jula nije stigao iz Tužilaštva BiH.
U izjavi za Detektor, Ćulum je kratko rekao da se vratio na radno mjesto direktora SIPA-e te da posao obavlja bez smetnji.
“Na poslu sam, radim. Sve je normalno“, kazao je Ćulum, što je Detektoru potvrdio još jedan izvor iz SIPA-e.
Ćulum je 9. jula obavijestio Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da odustaje od zahtjeva za razrješenje koje im je dostavio 18. marta i da će nastavljati obavljati poslove i dužnosti direktora od 14. jula do izbora novog direktora.
Naveo je da Vijeće ministara BiH nije razmatralo njegov raniji zahtjev, što znači da nije prihvaćeno njegovo razrješenje dužnosti. Obavijestio je Odbor da se u ovom periodu nalazio u MUP-u RS-a po osnovu sporazuma i rješenja o eksternom premještanju.
Nezavisni odbor je po ovom pitanju trebao zasjedati u četvrtak, ali sjednica nije održana zbog nedostatka kvoruma.
Darko Ćulum (desno). Foto: Detektor
Stručnjak za sigurnost Sandi Dizdarević kaže da je ostalo nepoznato šta se dešavalo posljednjih nekoliko mjeseci u SIPA-i.
“Svaki policijski službenik koji ne dođe na posao i ne opravda više od tri radna dana, po sili zakona, podliježe disciplinskoj odgovornosti i gubitku posla“, kazao je Dizdarević.
Smatra da najveću odgovornost snose članovi Nezavisnog odbora Državnog parlamenta.
“Oni su ti koji pokreću disciplinsku prijavu. Nije još održana sjednica na kojoj bi bilo pokrenuto to pitanje, što nam je jasan dokaz da Nezavisni odbor nije nezavisan, nego je izuzetno politički ovisan“, kaže Dizdarević.
Prema Zakonu o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture BiH, Nezavisni odbor je zadužen za provođenje procedure odabira kandidata i predlaganje smjene rukovodilaca policijskih tijela, a u slučaju ostavke ili povrede dužnosti, Odbor razmatra situaciju, može inicirati disciplinski postupak i predložiti smjenu Vijeću ministara BiH.
Detektor je ranije pisao kako su stotine disciplinskih postupaka protiv policajaca otišle u zastaru zbog proceduralnih nedostataka.
Protiv Ćuluma, ali i predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, zastupnici u Državnom parlamentu Šemsudin Mehmedović i Jasmin Emrić podnijeli su Tužilaštvu BiH krivične prijave zbog, kako su rekli, teških kršenja zakona i pokušaja podrivanja ustavnog poretka BiH.
Na press konferenciji održanoj prošle sedmice, Emrić i Mehmedović su pojasnili da su u krivičnoj prijavi protiv Ćuluma naveli da postoji osnovana sumnja da je počinio više teških krivičnih djela, uključujući udruživanje radi činjenja krivičnih djela protiv integriteta BiH, napad na ustavni poredak, oružanu pobunu, neizvršenje odluka najviših sudskih institucija i zloupotrebu službenog položaja.
Iz Tužilaštva BiH nisu odgovorili na Detektorov upit da li su zaprimili krivične prijave i postupaju li po njima.
“Darko Ćulum je postupao s umišljajem i svjesno prestao obavljati funkciju direktora SIPA-e i time namjerno počinio krivično djelo“, rekao je Mehmedović te pojasnio da postoji osnovana sumnja da je Ćulum izvršio krivično djelo “zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja”.
Kazao je da je prijava podnesena i zbog postojanja osnovane sumnje da je Ćulum postupio po zahtjevu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je zatražio od uposlenih u SIPA-i da napuste institucije te državne agencije.
Nekoliko radnika SIPa-e u Banjoj Luci napuštaju kancelarije Regionalnog ureda na kraju radnog vremena (mart 2025). Foto: Detektor
Drugu krivičnu prijavu su podnijeli protiv Krišto, navodeći da se ona tereti za zloupotrebu službenog položaja jer, iako je bila upoznata s ostavkom i nezakonitim djelovanjem Ćuluma, nije pokrenula postupak njegovog razrješenja s pozicije direktora SIPA-e niti je, kako dalje tvrde, preduzela bilo kakve zakonske mjere da spriječi njegovu uzurpaciju državne funkcije.
Vijeće ministara imenuje direktora SIPA-e i samo Vijeće ministara ga može i razriješiti.
Borjana Krišto je u odgovoru na upit Detektora odbacila ove navode.
“Uvijek u skladu sa zakonom“, kazala je Krišto, dok iz njene stranke, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, do objave ovog teksta nismo dobili odgovor na zahtjev za komentar.
Zastupnici su od Tužilaštva BiH zatražili da hitno podnesu Sudu BiH zahtjev za određivanje mjere pritvora Ćulumu ili mjere zabrane u smislu zabrane ulaska u zgradu SIPA-e ili prilaska na udaljenosti od 50 metara, sastajanja i komunikacije sa svim službenicima i ovlaštenim službenim licima SIPA-e, te sastajanja i komunikacije sa osumnjičenim Dodikom, Nenadom Stevandićem, Radovanom Viškovićem, te Sinišom Kostreševićem i Sinišom Karanom.
Dizdarević smatra da je Tužilaštvo BiH i po službenoj dužnosti, a i po zaprimljenim prijavama, trebalo ispitati zakonitost radnji.
“Da li ima elemenata krivične odgovornosti, to bi pokazala istraga. Ne znamo da li se to dešava“, kaže Dizdarević.
Mehmedović u razgovoru za Detektor kaže da je s još nekoliko kolega zatražio hitnu sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na kojoj će raspravljati o stanju u SIPA-i i odnosu državnog pravosuđa.
“Tražili smo hitnu sjednicu da osvijetlimo potpuno taj slučaj bivšeg direktora SIPA-e, a i Borjane Krišto koja ne poštuje ni ustav ni zakone, i onda kroz zaključke možemo tražiti da vidimo zbog čega se pravosuđe ponaša tako kako se ponaša. Nećemo stati na ovome, nego ćemo ići i korak dalje i tražit ćemo odgovornost svih onih koji su nas doveli u situaciju da može da radi ko šta hoće, ne poštujući ni Ustav ni zakone BiH“, kazao je.
Problem vidi u tome što Ćulum ponovo obavlja funkciju direktora te kaže da bi drugi policijski službenici, ukoliko bi postupili kao Ćulum, već bili sankcionirani.
Hitne izmjene Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu u Predstavničkom domu BiH nisu usvojene, te su upućene na usaglašavanje zbog nedostatka entitetske većine.
Mehmedović i Emrić su kazali da trenutnim odredbama Zakona nije propisano rukovođenje SIPA-om u situacijama kada direktor nije u mogućnosti da ispunjava svoje dužnosti i odgovornosti ili ukoliko samovoljno napusti dužnost ili prestanak vršenja dužnosti nastupi iz drugih okolnosti, a da radno mjesto zamjenika direktora nije popunjeno ili da zamjenik direktora iz drugih razloga nije u mogućnosti izvršavati svoje dužnosti i odgovornosti.
Izmjenama, koje će sada uputiti u redovnu parlamentarnu proceduru, propisuje se da, u slučaju da direktor nije u mogućnosti ispunjavati svoje dužnosti i odgovornosti, samovoljno napusti dužnost ili prestanak vršenja dužnosti nastupi iz drugih okolnosti, a da radno mjesto zamjenika direktora nije popunjeno, dužnosti i odgovornosti direktora preuzima i obavlja rukovodeći policijski službenik jednog od odjela SIPA-e, onako kako zakon propisuje.
“U BiH sve što nije zabranjeno, ljudi se ponašaju kao da im je dozvoljeno. Zbog toga sve mora biti precizno napisano i tražili smo ove izmjene“, kaže Mehmedović u razgovoru za Detektor.
