Iz Županijskog suda navode da su, rješenjem Optužnog vijeća Odjela za suđenje u predmetima ratnih zločina, vratili optužnicu Županijskog državnog odvjetništva u Splitu koja je protiv Obradovića podignuta u novembru prošle godine.
“Naloženo je državnom odvjetniku da u roku od 15 dana od dana dostave rješenja donese rješenje o dopuni istrage, te od nadležnog pravosudnog tijela ili druge nadležne institucije zatraži podatke iz kojih će biti razvidno da je navedena dokumentacija u spisu autentična i to pribavljanjem i dostavom iste u izvorniku ili ovjerenoj preslici, te dostavom podataka o načinu pribavljanja iste od strane nadležnih pravosudnih tijela Bosne i Hecegovine”, navodi se u odgovoru Suda za Detektor.
Ukoliko Županijsko državno odvjetništvo u roku od osam mjeseci ne dostavi novu izmijenjenu optužnicu na ponovno ispitivanje, kako su objasnili, smatrat će se odustajanjem od kaznenog progona.
Iz Županijsko državno odvjetništvo u Splitu su od odgovoru Detektoru naveli da će tijekom dopune istrage putem zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć od Tužilaštva Bosne i Hercegovine zatražiti potvrdu da se u ovom kaznenom predmetu radi o autentičnoj dokumentaciji.
“Nakon udovoljenja zamolnici, Županijsko državno odvjetništvo u Splitu u ovom kaznenom predmetu pred Županijskim sudom u Splitu podignut će optužnicu”, stoji u odgovoru.
Iz DORH-a navode da su 14. jula donijeli rješenje o dopuni istrage protiv Obradovića. U telefonskom razgovoru su nam pojasnili da su advokati Obradovića problematizirali predmet koji je prebačen iz Haškog tribunala, zato što je riječ o kopiji, a da se original nalazi u ovoj instituciji. Rekli su i da je Obradović bio osumnjičen s Jadrankom Prlićem i drugima.
Obradović se tereti da je u svojstvu komandanta Prve brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Knez Domagoj, od aprila 1993. do aprila 1994., “zapovjedio provođenje raseljavanja i premještanja civilnog bošnjačkog stanovništva u dijelove pod kontrolom Armije BiH i druge zemlje, u logorima ‘Dretelj’ i ‘Gabela’ u općini Čapljina i drugim objektima koji su korišteni za zatočenje Bošnjaka“.
“Okrivljenik, imajući zapovjedne ovlasti te znajući da civili i ratni zarobljenici koji su tamo neosnovano zatočeni borave u teškim uvjetima, da ih njemu podređeni čuvari i pripadnici brigade kojom je zapovijedao svakodnevno fizički i psihički zlostavljaju, te koriste za prisilni rad, nije poduzeo ništa da se takva protuzakonita postupanja spriječe i kazne”, navedeno je u ranijem saopćenju DORH-a.
Detektor je ranije pisao kako su iz Tužilaštva BiH potvrdili da je, zbog dugogodišnje nedostupnosti, Hrvatska preuzela krivično gonjenje Obradovića i prije tri godine pokrenula istragu zbog ratnih zločina počinjenih u više gradova i mjesta u Hercegovini.
U haškoj presudi Jadranku Prliću i ostalima, koji su pravosnažno osuđeni na 111 godina zatvora, utvrđeno je da je do smrti jednog zarobljenika u Dretelju došlo jer su vojnici HVO-a lišili vode i hrane zatočenike po naređenju Obradovića.
Vijeće je zaključilo da su od jula 1993. do početka oktobra 1993. godine zatočenike u zatvoru u “Dretelju” teškim zlostavljanjima podvrgavali ne samo vojni policajci i “stražari” nego i osobe koje su u zatvor dolazile “sa strane” – stanovnici s tog područja, vojnici HVO-a i Hrvatske vojske – a ponekad, pod prinudom, čak i drugi zatočeni Bošnjaci, iako je naredbom Nedjeljka Obradovića od 3. jula 1993. bio zabranjen ulazak neovlaštenim osobama.
