This post is also available in: English
Maxim Rosca bio je sa suprugom kada su se sreli s njenim poslovnim saradnikom koji je rekao da će za nekoliko nedjelja biti regrutacija za kampove u Evropi.
“Zar ne želiš da ideš? Da naučiš da se braniš?”, rekao mu je do tada nepoznati biznismen Anatolii Prizenko, prisjeća se Rosca.
Razgovor je odveo ovog zainteresovanog Moldavca na putovanje po Balkanu i učešće u paravojnim kampovima s ruskim instruktorima.
Novinari Detektora su u saradnji s moldavskim istraživačkim medijem CU SENS istraživali detalje o ruskim trening lokacijama u Bosni i Hercegovini i Srbiji, kao i o osobama koje se dovode u vezu s njima.
U jedinom intervjuu koji je rađen u dva navrata za ovo istraživanje, 41-godišnjak Rosca, koji je prisustvovao nekim od treninga i vozio grupu Moldavaca kojima se sudi u prijestolnici te zemlje, otkriva do sada nepoznate detalje unutar kampova. Detektor otkriva da je predmet o kampovima otvoren i u BiH.
Vlasti u Moldaviji imenovale su više od deset ljudi kao dio grupe, a među njima su i Rusi koji se dovode u vezu sa zloglasnom paravojnom jedinicom Wagner, koju kontroliše Kremlj.
Rosca je, nakon poziva da se priključi kampovima, putovao avionom ili autom kroz Srbiju i BiH.
Prema detaljima koje je tužilac iznio na jednom od ročišta za određivanje mjera optuženima, regrutovani državljani te zemlje su najmanje dva puta boravili na lokacijama za trening u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Prvi boravak desio se između 1. i 16. augusta 2024. godine, a drugi između 22. augusta i 11. oktobra 2024. godine, naveo je tužilac na ročištu u aprilu 2025.
Dok su se ljudi koji su putovali mijenjali, Rosca je prisustvovao oba puta, iako se, prema njegovim riječima, drugi put nije zadržavao u BiH.
Prvi put, nakon što je preko Turske stigao u Banje Luku, Rosca se okupao, jeo i nastavio put do kampa u šumi.
Na saslušanju pred Sudom, Rosca je kazao da je s još tri nepoznate osobe i dva neimenovana državljana Bugarske bio smješten u hostel u okolini Banje Luke u koju su došli autobusom i gdje su im se pridružila petorica neimenovanih državljana Rusije.
Na pitanje koliko je šatora i ljudi bilo u kampu u šumi, Rosca je odgovorio da je u njemu bilo oko 12 “učenika”, od čega devet Moldavaca, dok su ostali bili Rusi. Na pitanje čega se sjeća u okolini, a po čemu bi kamp mogao da se detaljnije locira, Rosca je odgovorio: “Drveće i drveće”.
Učesnicima su uzeti telefoni i pasoši, koje su privremeno dobili nazad samo kada su im bili dozvoljeni jedan ili dva odlaska do grada.
Tokom jednog od ročišta pred sudom u Moldaviji, kao okvirna lokacija treninga u Bosni i Hercegovini navode se Glamočani, selo smješteno sjeverno od Banje Luke, nadomak bivšeg vojnog aerodroma Zalužani.
Drugi put Rosca je iz Moldavije, kako je kazao novinarima, s još dvoje Moldavaca doputovao u Srbiju autom, odakle su se autobusom prebacili u BiH, u isti kamp kao i prvi put. Rosca ih je ostavio u kampu i vratio se nakon nedjelju dana, kada im je rečeno da će se, zajedno s putnicima koje je ostavio i s još jednim učesnikom iz Moldavije i opremom, morati prebaciti u Srbiju. Rosca je novinarima potvrdio da je lokacija kampa bila Radenka, selo u Srbiji blizu granice s Rumunijom.
Maxim Rosca je bio u kampu za obuku u šumi pokraj Banje Luke. Foto: CU SENS
Radenku su, prema riječima Rosca, morali da napuste u oktobru. Rosca se požalio da je u šatorima već bilo hladno, a preko Telegrama su dobili i upozorenje od člana grupe da će biti uhapšeni.
Rosca je rekao da mu je bilo čudno što im je rečeno da će sa sobom morati da ponesu i dronove.
“To je nekako čudno. Traženi ste, a trebalo bi da ponesete i dron sa sobom”, rekao je on.
Na pitanje da li se sjeća imena instruktora, Rosca je odgovorio: “Alexander, Georgy, Vladimir” i dodao još jedno ime “Mircho”.
Poduke su podrazumijevale upravljanje dronovima i učešće u borbama, a Rosca dodaje da su ih obučavali “stvarima poput sporta i psihologije”.
Upitan kako im je pojašnjen razlog za takve obuke, Rosca kaže da u početku instruktori nisu pružali objašnjenja.
“Onda su rekli da ‘vas treniramo da biste’… kako da ovo kažem? ‘Da ne biste imali rat, morali ste da završite te i te zadatke’”, kaže on.
Za deset dana u kampu, prema Roscinim riječima, učesnicima je rečeno da će biti plaćeni između 300 i 500 dolara. On je naveo da je bio isplaćen u kripto valuti.
Hapšenje
U kasno ljeto 2024. godine moldavski Tužilački ured za borbu protiv organizovanog kriminala i specijalne slučajeve (PCCOCS) dobio je od Obavještajne-sigurnosne službe (SIS) informaciju da nekoliko građana Moldavije putuje u inostranstvo i pohađa paravojne kampove za obuku.
Cilj je da se znanje koristi tokom izbora za predsjednika države, s fokusom na izborni proces.
Već 11. septembra moldavski tužilac pokreće krivični postupak, a sredinom oktobra glavna vijest u Bosni i Hercegovini je identifikacija više od 100 osoba u Moldaviji. Pored toga, četvero je uhapšeno i ima veze s treninzima upravo u BiH i Srbiji.
Detektor sada može potvrditi da je ukupan broj uhapšenih osoba koje su imale veze sa BiH i Srbijom zapravo osam, a sudski proces se vodi protiv najmanje četvoro.
Rosca je 11. oktobra 2024. godine zaustavljen na granici Moldavije i Rumunije zbog sumnje da je bio u kampu u BiH. S njim su u autu tada bili moldavski državljani Vladimir Harcevnicov, Aliona Gotco, Ludmila Costenco i Iulia Ivanova.
Aliona Gotco, Vladimir Harcevnicov i Ludmila Costenco u sudnici. Foto: CU SENS
U vozilu su, prema navodima tužioca, pronađeni rastavljeni dronovi, VR naočale, baterije i prijenosne radiostanice. Također, pronađene su instrukcije za pripremu eksploziva i lako zapaljivih supstanci.
Nakon inicijalnih izvještavanja bh. i moldavskih medija, uključujući i negiranje postojanja trening kampova u BiH tadašnjeg ministra sigurnosti Nenada Nešića, objave u medijima o toj temi su opale.
U međuvremenu, osobe koje su na tlu BiH i Srbije obučavane za stvaranje nereda u Moldaviji su se u proljeće 2025. prvi put pojavile na sudu u prijestolnici te zemlje.
Suđenje grupi se vodi pred Okružnim sudom u Kišinjevu.
Većina njih su pred sudijom šutjeli ili negirali učešće u kampovima, a putovanja u BiH i Srbiju objašnjavali turističkim razlozima.
Gotco, u svojim 30-im iz separatističkog moldavskog regiona Transnistrija koja ima i rusko državljanstvo, optužena je i da je pripremala krivično djelo vandalizma. Tokom ročišta novinarima CU SENS-a je poslala pismo na nekoliko strana na kojem je tvrdila da je slučaj protiv nje politički motivisan i zasnovan na pretpostavkama.
Detektor nije uspio kontaktirati Gotco.
Optuženi Hercevnicov, 37-godišnjak ranije osuđen za ubistvo, na pitanja novinara pred sudnicom u Kišnjevu odlučio je šutjeti, uključujući i tišinu nakon pitanja o tome šta je naučio tokom boravka u BiH.
Treća optužena, Ludmila Costenco, 53-godišnjakinja rođena u Ruskoj Federaciji, većinu života provela je u Moldaviji. Za razliku od Hercevnicova, Gotco je krajem juna 2025. puštena iz pritvora uz mjere zabrane, a Costenco je zbog zdravstvenih razloga premještena u kućni pritvor, nakon čega su joj doznačene mjere zabrane.
“Nema dokaza da sam učestvovala u nemirima ili organizovala proteste. (…) Išla sam na odmor s maloljetnim sinom. Nemam veze s onim što se spominje u vijestima“, rekla je Costenco za novinare prije ulaska u sudnicu.
U razgovoru Costenco s novinarima, optužena je potvrdila da su fotografije koje novinari imaju autentične i da se jedna odnosi na vodopad Kravice u BiH, te srbijansku obalu Dunava, na granici s Rumunijom. Rekla je da je u BiH i Srbiji bila “na odmoru”, te da je u Banjoj Luci bila nekoliko dana.
Jedna od fotografija prikazuje manastir nedaleko od srbijanskog sela Radenka.
Srbijanski kamp
Lokacija kampa u Srbiji. Foto: Detektor
U zabačenom selu Radenka, u februaru 2025. ekipa Detektora je pronašla spaljene komade papira, ostatke plastične cerade i garež na zemlji na lokaciji, gdje su u kasno ljeto 2024. godine bili postavljeni šatori vidljivi na videozapisu moldavske policije i na fotografiji Bezbednosno-informativne agencije Srbije iz oktobra 2024. godine.
Prema navodima medijima bliskih vlasti u Srbiji, tom prilikom su pronađeni dronovi, VR naočale, Star Link oprema i zapaljive tečnosti.
Detektor je analizom dostupnih videa i fotografija moldavske policije geolocirao lokaciju i potvrdio da se radi o livadi udaljenoj desetak minuta od naseljenog dijela sela Radenka.
Šesti čovjek
Četiri mjeseca nakon hapšenja grupe koja se vraćala s obuke, prema saznanjima CU SENS-a, policija u Moldaviji je uhapsila u Kišinjevu Anatoliija Prizenca kao osumnjičenog da je Maxima Rosca regrutovao za kampove i da je organizovao treninge u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Prema navodima iz policije, Prizenco je organizovao paintball turnire i tokom njih identifikovao osobe koje su kasnije poslane na trening na Balkan. On je u međuvremenu postao jedan od optuženih.
Prizencov advokat je odbio razgovarati s novinarima CU SENS-a.
Tužilac Vitalie Chisca za Prizenca je rekao da je imao važnu ulogu u organizovanju treninga u BiH i Srbiji, te da je identifikovao i regrutovao nove članove unutar grupa, koji su potom putovali van Moldavije.
Prizenco je od ranije poznat kao organizator akcije oslikavanja Davidove zvijezde u Parizu u zamjenu za finansijsku naknadu, iza čega su stajale ruske vlasti. On je pod sankcijama EU od decembra 2024. zbog svoje uloge u toj akciji.
S njim je, prema natpisima medija koji su prenijeli policijske informacije, u akciji učestvovao i Bugarin Mircho Angelov, koga je Rosca u razgovoru s novinarima identifikovao kao osobu koja mu je donosila hranu u kampu.
Anatolii Prizenco je uhapšen u februaru 2025. zbog regrutovanja učesnika kampova. Foto: CU SENS
Za razliku od Angelova, Prizenco je priznao učešće u incidentu u Francuskoj.
Angelov je jedina osoba sa spiska moldavske službe koja je iz Bugarske. U Bugarskoj bio vođa neonacističke grupe navijača, a i sam nosi neonacističke tetovaže.
Detektor nije mogao kontaktirati Angelova za komentar.
Spisak moldavske tajne službe
Angelov se s još 12 imena našao na spisku moldavske tajne službe objavljenom u oktobru 2024., a koji sadrži imena ljudi koji se dovode u vezu s treninzima u BiH i Srbiji.
Na njemu je i Potepkin Mikhail koji se navodi kao koordinator obuka. Meta je evropskih, američkih i britanskih sankcija zbog povezanosti sa zloglasnom ruskom vojnom formacijom Wagner, koja učestvuje u ratu u Ukrajini i kompanijama koje su prijetile miru u Sudanu.
Novinari Detektora su kontaktirali Potepkina na njegovom VKontakte profilu. Na pitanje da li je on osoba koja se povezuje s optužbama za kampove u BiH i Srbiji, te s međunarodnim sankcijama, odgovorio je potvrdno.
Nakon nekoliko dana je prestao odgovarati na zahtjeve za razgovor.
Glavni grad Moldavije Kišinjev. Foto: Detektor
Konstantin Goloskokov je osoba s moldavskog spiska koja se dovodi u vezu s obukama u BiH i Srbiji. On je za Financial Times 2009. godine potvrdio da je učestvovao u cyber napadu koji je 2007. godine bio usmjeren na Estoniju. Njegovi kontakti nisu javno dostupni.
Dok su Potepkin i Goloskokov u saopćenju moldavske obavještajne službe označeni kao koordinatori, ostali su označeni kao instruktori. Detalji o njihovoj ulozi nisu objašnjeni.
Među njima je Andrei Beker, koji je ušao u Bosnu i Hercegovinu 23. augusta 2024. godine i istog dana osnovao IT firmu “AE 777”, koja je još uvijek aktivna.
Detektor je napravio uvid u sudske dokumente ove kompanije, ali oni ne otkrivaju stvarne namjere Bekera.
Na spisku je i Aleksandr Volkhonski, kojeg istraživački Centar Dossier dovodi u vezu sa Wagnerovim firmama u Centralnoafričkoj Republici i ubistvima ruskih novinara koji su istraživali njihove aktivnosti 2018. godine.
Podijeljena zemlja
Slično kao u Moldaviji, proruski zvaničnici u Bosni i Hercegovini opravdavaju invaziju na Ukrajinu, protive se sankcijama Moskvi, članstvu u NATO-u, te se djelimično ili u potpunosti protive članstvu u Evropskoj uniji.
Na posljednjem referendumu u Moldaviji, 49 posto građana nije glasalo za opciju da se u ustav zemlje ugradi težnja ka priključenju Evropskoj uniji.
Za proruske aktivnosti se često koriste građani iz ugroženih slojeva društva, rekao je za Detektor analitičar i novinar Mihai Isac.
“Ti ljudi su dobro plaćeni, praktično na mjesečnoj bazi“, tvrdi Isac.
On je dodao da je pojedine grupe lako manipulisati zbog efikasne ruske propagande koja za sve vrlo uspješno krivi NATO, pa je tako i sentiment za velikosrpsku politiku na Balkanu lako uočljiv.
Također, Isac se pozvao na svoje neimenovane izvore i rekao da su državljani Moldavije i ranijih godina odlazili na treninge na Balkan.
Upitan da prokomentariše slučaj treninga u BiH i Srbiji, proruski potpredsjednik Parlamenta Republike Moldavije, Vlad Batrincea, negirao je njihovo postojanje. Isto kao što su to radili visokopozicionirani dužnosnici iz Republike Srpske, poput bivšeg državnog ministra sigurnosti Nenada Nešića.
“Ljudi na vlasti nikada nisu predstavili neki dokaz, audio-vizuelni ili dokumentovani, kako bismo rekli: ‘Aha, imamo situaciju’. To je sve povezano s političkim porukama, nema jasno vidljivog materijala. Na sreću, u Republici Moldaviji nismo vidjeli nikakve pokušaje destabilizacije“, rekao je Batrincea.
S tim se nije složio njegov kolega poslanik i predsjednik Parlamentarnog komiteta za sigurnost Lilian Carp, koji je za Detektor rekao da postoje jaki dokazi u slučaju centara za trening u BiH i Srbiji.
“Naše vlasti znaju tačno gdje su se treninzi odvijali, u kojim kampovima i kako su ljudi stigli na te lokacije. Kako su instruktori iz grupe ‘Wagner’ stigli, o čemu su pričali i kakav tip treninga je održan“, rekao je Carp.
On je Detektoru kazao da je značajan udio dokaza prikupljen zahvaljujući infiltraciji moldavskih agenata u grupe osoba koje su podučavane uglavnom u Ruskoj Federaciji, ali i na Balkanu.
“Upravo zato smo dokumentovali apsolutno sve što su radili. (…) U Bosni su trenirali na dronovima i učili kako organizovati masovne nemire, te kako isprovocirati policiju kako bi izazvali nasilnu reakciju“, objasnio je Carp za Detektor.
Područje Glamočana nadomak Banje Luke gdje istražioci tvrde da se nalazio kamp. Foto: Detektor
Tužioci i sigurnosni stručnjaci u Moldaviji te poznavatelji političkih prilika u tom dijelu Evrope ubijeđeni su – operaciju je vodio Ilan Shor, proruski bjegunac koji trenutno živi u Rusiji.
Jedna od uhapšenih, Costenco, ranije je povezivana upravo s partijom “Sor“, koju je Ustavni sud Moldavije proglasio nezakonitom 2022. godine.
Učestvovala je u više antivladinih protesta.
Vlasti u Bosni i Hercegovini ranije nisu sarađivale s moldavskim tužilaštvom u slučaju trening centara.
“Do sada nismo imali nikakav kontakt ni direktno ni putem drugih sredstava koja slijede. Postavili smo sebi cilj da u određenoj fazi krivične istrage dobijemo što više informacija, kako bismo mogli zatražiti što više informacija od organa za provođenje zakona u Bosni i Hercegovini”, rekao je Vitalie Chişcă, moldavski tužilac koji vodi slučaj.
Ruska Ambasada u BiH je u svom komentaru na Facebooku u julu 2025. ocjenila da su izjave političara u BiH o kampovima “sramotne” i poručila da je, kako su napisali, za krivljenje Moskve za sve kriva zapadna propaganda.
Detektor sada može potvrditi da su u međuvremenu državni tužioci formirali predmet u BiH.
Istraživanju su doprinijeli Malvina Cojocari iz CU SENS-a i Gordana Andrić iz BIRN-a Srbija. CU SENS je nezavisni istraživački medij iz Moldavije.