Četvrtak, 10 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Drugi dan međunarodne konferencije “Obrazovanje i istraživanje genocida”, koja je organizovana u Memorijalnom centru u Potočarima, počeo je panelom “Borba za pravdu: Pravo na sjećanje”, na kojem su o svom putu nakon rata govorile majke Srebrenice iz četiri udruženja.

Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret “Majke enklava Srebrenica i Žepa”, rekla je da je prošlo 30 godina kako nose bol u svojim srcima i duši, ali da moraju nastaviti s borbom jer znaju da su njihova djeca nevino ubijena u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija (UN) dok je svijet to samo posmatrao. Danas svijet nijemo posmatra, kako je navela, majke Ukrajine i Palestine kako plaču za svojom djecom.

“Nisu nam ubijali samo djecu, već i uspomene. Mi smo djecu odgojile bez mržnje i osvete. To je pobjeda majki Srebrenice”, kazala je.

Subašić se osvrnula i na trnovit put nastajanja mezarja i insistiranja majki da to bude upravo u Potočarima. Smatra to svetim mjestom majki, jer se tu nalaze nišani i mezari njihovih najmilijih.

Fadila Efendić, predsjednica Udruženja “Majke Srebrenice”, kazala je da su tokom genocida ubijeni njen sin jedinac i suprug, ali da ona nakon rata nije mogla stajati po strani.

“Plače mi se, ali moram da dokazujem istinu i pravdu, da svijet zna šta se desilo”, rekla je Efendić.

Međunarodna konferencija u Potočarima. Foto: Detektor

Put majki je dug, trnovit i još uvijek traje, pojasnila je i predsjednica Udruženja “Žene Podrinja – Bratunac” Šuhra Sinanović, koja je u mezarju u Potočarima ukopala 20 članova porodice. Posmrtne ostatke svog supruga nikada nije pronašla. Navela je da su se u njihov rad uključile i mlade generacije.

“Uvijek kažemo da se nikada nikome ne ponovi, a nova ratišta se otvaraju na drugim stranama”, dodala je Sinanović.

Izrazila je zabrinutost jer, 30 godina nakon počinjenja genocida, na polju obrazovanja ništa nije urađeno.

Nura Begović, predsjednica Udruženja “Žene Srebrenice”, pojasnila je da su pravosudne institucije u BiH susretljive u procesu dostizanja pravde, koji je, prema njenim riječima, jako spor. Dodala je da je donesen zakon za nestale osobe, kao i zakon koji se odnosi na negiranje genocida, ali koji se ne poštuju.

“Nema tu popusta. Ne smiju da se dese manipulacije, a to se dešava kroz politiku, treba zadovoljiti pravdu… Nama naše niko ništa ne može vratiti. Kad se neko kazni što je počinio, neće sigurno to više uraditi”, kazala je.

Efendić je rekla da majke trebaju podršku, vjetar u leđa i zaštitu, kao i povratnici.

“S dosta problema se suočavaju povratnici, ko želi da zna, on zna. Nije baš lako, nije jednostavno. Kao i svaki građanin, željela bih da svi imamo ista prava, a ne da se dijelimo ko je povratnik, a ko mještanin”, kazaala je te dodala kako je njena želja da stanovništvo živi u normalnom ambijentu, što je izazovno s postojećim podjelama.

Subašić je tokom panela pozvala na zajedničku borbu za istinu.

“Pozvala bih vas sve da se zajedno borimo protiv mržnje, laži i negiranja genocida”, kazala je Subašić.

Najčitanije
Saznajte više
Ličina i ostali: Prostor za vojnike u Vatrogasnom domu
Na suđenju za zločine u Bosanskom Novom, svjedok Odbrane izjavio je da je u Vatrogasnom domu boravio izvjesni Nazif, kojem je pomagao i koji je izlazio u grad.
Važnost institucionalnog kapaciteta za usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici
Za usvajanje rezolucije o srebreničkom genocidu u Ujedinjenim nacijama (UN) bilo je ključno postojanje institucionalnog kapaciteta, organizacije, projekta te snaga ideje, rečeno je drugog dana međunarodne konferencije “Obrazovanje i istraživanje genocida”.