Riječ je o zakonu koji je prije sedam dana najavio ministar unutrašnjih poslova Siniša Karan, kojim se predviđa osnivanje pomoćnog sastava policije, a već je izazvao brojne reakcije domaće i međunarodne javnosti.
Potez vlasti Republike Srpske su već kritikovali delegacija Evropske unije, OHR, kao i nekolicine diplomatskih predstavništava.
Prema riječima ministra unutrašnjih poslova Siniše Karana, pomoćni sastav policije se uvodi da bi se povećala bezbjednost građana, s obzirom na trenutni manjak pripadnika policije.
“U idealnim uslovima završićemo sa 800 nedostajućih službenika. To je ogroman problem. Dolazi do zasićenja i umora pripadnika policije. Povećali smo plate da ih zadržimo, ali ipak odlazi veliki broj policajaca”, rekao je tom prilikom Karan.
Zakon u skupštinu ulazi po hitnom postupku, iako je Vlada izmjene Zakona najavila prije sedam dana, uz obećanje da će dati poslanicima dovoljno vremena da se pripreme za sjednicu, ali do danas je javnost bila uskraćena za detalje pomenutog zakona.
Za danas zakazana sjednica Zakonodavnog odbora NSRS-a nije održana zbog nedostatka kvoruma.
Kako su za Detektor potvrdili pojedini članovi ovog skupštinskog tijela, nova sjednica Odbora biće održana ujutro, a nakon toga Kolegijum Narodne skupštine, gdje će biti definitivno odlučeno da li će pomenute izmjene Zakona da se definitivno nađu pred poslanicima.
Slično je i sa zakonom o zaštiti ustavnog uređenja Republike Srpske.
Kako se navodi u izmjenama Zakona o policiji, izbor pripadnika pomoćnog sastava policije obavlja se putem javnog konkursa, a uslove za postupak prijavljivanja, selekciju i izbor kandidata koji učestvuju u javnom konkursu za pripadnika pomoćnog sastava policije propisaće Vlada podzakonskim aktom.
“O angažovanju pomoćnog sastava policije odlučuje ministar, na prijedlog direktora policije“, navodi se u predloženim izmjenama, kao i da će pripadnik rezervnog sastava policije davati upozorenja i izdavati naređenja, legitimisati, provjeravati i utvrđivanje identiteta lica i identifikaciju predmeta, pozivati lica, obavljati razgovora i uzimati izjave, lišiti slobode lica, privremeno ograničavati slobodu kretanja.
“Prava i obaveze pripadnika pomoćnog sastava policije, način angažovanja, organizacija i rad pomoćnog sastava, obuka, način držanja i nošenja oružja i pripadajuće opreme, kao i izgled, oblik i sadržaj službene legitimacije propisuje Vlada podzakonskim aktom“, navedeno je pomenutim članom 21.
Kako su naveli u Vladi RS-a, kao zvaničnom predlagaču Zakona, jedan od razloga za uvođenje pomoćnog sastava policije su vanredne situacije izazvane elementarnim nepogodama i krizama izazvanim epidemijama, kao i problem priliva ilegalnih migranata, a koji, pored humanitarne krize, izaziva i krizu bezbjednosnog karaktera.
“Ministarstvo može doći u situaciju da iz redovnog sastava policije ne može izdvojiti na duži period dovoljan broj svojih pripadnika u te svrhe, odnosno za obavljanje zadataka sprečavanja i otklanjanja bezbjednosnih incidenata i očuvanja same bezbjednosti u vezi sa migrantskom krizom, koja je u kontinuitetu prisutna već nekoliko godina, jer bi se na taj način mogla ugroziti unutrašnja bezbjednost u Republici Srpskoj“, navodi predlagač Zakona.
Napominju i da ovakvo zakonsko rješenje za navedene situacije poznaju i zakonodavstva država Evropske unije i država u regionu, a zakonska rješenja su ista ili slična u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji.
“Radi izvršenja poslova i zadataka, Ministarstvo može upotrijebiti opremu za ometanje signala za komunikaciju i sisteme za prepoznavanje objekata“, navedeno je također u Zakonu.
Ovaj član predviđa uklanjanje bespilotnih letjelica, odnosno dronova, gdje se predlagač ponovo poziva na bezbjednosni rizik.
“Imajući u vidu tehnološka dostignuća u ovoj oblasti i potrebu da se na adekvatan način odgovori na sve bezbjednosne izazove, definisana je mogućnost preduzimanja policijskih mjera i radnji u smislu upotrebe sistema i opreme u navedenu svrhu“, navodi se u obrazloženju Zakona.
