Šefica Programa za Zapadni Balkan Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) Samira Krehić je podsjetila da je u BiH pronađeno i identifikovano preko 75 posto nestalih osoba te da se potraga nastavlja za još oko 7.600 osoba.
Govoreći o rezultatima projekta “Praktična pomoć BiH u rješavanju pitanja osoba nestalih tokom sukoba 90-ih godina i koraci ka održivom domaćem procesu”, Krehić je rekla da broj prikupljenih referentnih uzoraka od članova porodica nestalih u periodu od 2020. do januara 2025. godine iznosi 655.
Dodala je da je broj procesuiranih posmrtnih ostataka koji su ekshumirani iz masovnih i pojedinačnih grobnica 1.125, dok je broj izdanih DNK izvještaja 810.
“Traganje za nestalim osobama predstavlja temeljno civilizacijsko pitanje, to je zaista investicija u budućnost novih generacija koje ne trebaju da žive pod teretom prošlosti i u sjeni narativa zasnovanih na mitovima umjesto na naučno utvrđenim činjenicama”, kazala je.
Kako je pojasnila, jedan od ciljeva ICMP-a u budućem periodu je jačanje domaćih institucija na način da preuzmu veći dio posla i veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih.
“Mi smo jako svjesni činjenice da zbog porasta konflikata širom svijeta međunarodna pomoć kroz koju ICMP pruža svoj angažman, i uz pomoć koje smo mi u stanju da pružimo pomoć BiH, preusmjerava se na neka druga područja i ona je sve manja”, rekla je i dodala da je cilj ICMP-a da vlade i njihove institucije preuzmu ovaj proces u potpunosti.
Nikola Perišić, predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe (INO) BiH, kazao je da su ključni izazovi nedostatak materijalnih i ljudskih resursa, na čemu će INO raditi u narednom periodu i osnažiti kapacitete u tom pogledu.
“Ono što znam sigurno jeste da je proces traženja nestalih lica prije svega humano pitanje, a vrlo često i stresno i bolno za sve nas koji učestvujemo, naročito za porodice koje još uvijek traže svoje najmilije. Usudio bih se reći da su oni svojim djelovanjem u ovom čitavom periodu traženja nestalih lica učinili međusobno razumijevanje, toleranciju i pomirenje u BiH”, kazao je.
Tužiteljica Tužilaštva BiH Zorica Đurđević je rekla da postoje veliki izazovi, među kojima je dolazak do tačnih informacija gdje se nalaze ukopana tijela.
“Svaka ekshumacija mora da se uradi kako treba i kako zakon nalaže. Ekshumaciju određuje sud, tužilaštvo provodi, daje neke operativne naredbe i kada se završi ekshumacija, mi moramo da obavijestimo sud o čemu se radi”, pojasnila je te dodala da tužilaštvo nakon zaprimanja informacija vrši provjere podataka preko policijskih agencija.
Đurđević je kazala da je veliki izazov i dolazak do samih svjedoka te njihovo ispitivanje u sudnici, jer tužilac sa svjedokom ponovno prolazi kroz traumu iz ratnog perioda.
Kada Hotić, zamjenica predsjednice Udruženja Pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa”, navela je kako je ova organizacija poslala jasan dokaz o postojanju jedne grobnice nakon zaprimanja informacija od svjedoka, ali da ona osam godina stoji netaknuta.
“Shvatite, dokle god postoji jedno tijelo, jednoj osobi kojoj nije vraćeno, jednoj majci, jednoj supruzi, jednom djetetu, nije završen posao”, navela je Hotić na panelu “Traganje za nestalima u BiH: od dosadašnjih napora ka budućim rješenjima” u okviru projekta koji se provodi uz podršku Evropske unije i Kraljevine Švedske.
Radiša Samardžija, direktor Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja BiH, rekao je kako je tokom 15 godina rada ovog tijela uspostavljeno osam laboratorija, među kojima i laboratorija za biološka vještačenja i DNK analizu. Dodao je da je ova agencija prva u BiH akreditovana u skladu s međunarodnim standardima.
“Svaki nalaz, svako mišljenje koje dâ naš vještak moglo bi vrijediti u svim zemljama Evropske unije koje imaju uspostavljene forenzike”, kazao je.
