Nove izmjene i dopune Federalnog Krivičnog zakona donose nove ili povećane kazne za različita krivična djela, te predstavljaju usklađivanje domaće legislative sa Istanbulskom i Lanzarot konvencijom, kao i direktivama Europske unije o zaštiti od nasilja.
Ministar pravde Federacije Vedran Škobić kazao je kako izmjene prepoznaju način izvršenja krivičnog djela putem informacijsko komunikacijskih tehnologija, raščlanjuju pojmove rodno zasnovanog nasilja prema ženama, kao i povećavaju kazne za nasilje u porodici.
“Cilj ovog zakona jeste upravo pooštravanje sankcija kada je u pitanju nasilje u obitelji i zaštita obitelji”, dodao je Škobić.
Za izmjene zakona koje se odnose na teško ubistvo žene Škobić navodi kako je ovo krivično djelo postojalo već u Krivičnom zakonu, ali da se sada izdvaja kako bi se bolje definiralo, ali i kako bi u društvu bila poslana poruka kako je nasilje nad ženama neprihvatljivo i da će biti strogo kažnjeno.
Izmjene zakona u Federaciji inspirisane su onima u Hrvatskoj i tekst je dosta sličan, o čemu je Detektor ranije pisao. U obzir će se uzimati i okolnosti da je djelo počinjeno prema bliskoj osobi.
Zakonom je utvrđeno i kažnjavanje onih koji prekrše zabranu prilaska utvrđenu sigurnosnom mjerom, iznos za zamjenu zatvorske kazne povećan je sa 100 KM na 150 KM po danu zatvorske kazne, a određeno je da zatvorska kazna ne može biti zamijenjena novčanom za krivična djela protiv spolne slobode i morala, krivična djela protiv ustavnog poretka Federacije ili organizirane trgovine ljudima.
Uvedena su i nova krivična djela poput uhođenja i psihičkog nasilja, pooštrene su kazne za tešku tjelesnu povredu, a uvedeno je i kažnjavanje zloupotrebe spolno eksplicitnog sadržaja, posebno onog koje prikazuje djecu ili realno prikazano nepostojeću djecu ili osobe koje izgledaju kao djeca u seksualne svrhe.
Detektor je ranije pisao o prvom hapšenju u BiH zbog distribuiranja sadržaja na kojem je prikazano seksualno zlostavljanje djece napravljeno umjetnom inteligencijom.
Posebno mjesto u raspravi poslanika u Domu naroda zauzeo je amandman koji je Federalna vlada usvojila, a koji se odnosi na definisanje pojma “životni partner” u Krivičnom zakonu, u kojem su predlagači tražili da bude definiran na način da životni partner predstavlja “osobu suprotnog spola koja s drugom osobom živi u zajednici trajnijeg karaktera”. Razlog ovakvog zahtjeva jesu navodi pojedinih poslanika da bi u suprotnom zakon prepoznao istospolne zajednice, koje nisu prepoznate drugim zakonskim rješenjima u BiH.
Poslanica Vildana Bešlija pojasnila je kako definisanje životnog partnera ne predstavlja regulisanje istospolnih partnerstava, već usklađenost sa Istanbulskom konvencijom, dok je Haris Zahiragić naveo da je amandman predložen zbog pokušaja da se u zakonodavstvo perfidno inkorporiraju istospolne zajednice.
“Ne možete putem žena i zaštite žena i trgovinom emocijama sa nama svima i sa nama muškarcima koji razumijemo potrebu da žene budu zaštićene od primitivnih muškaraca legalizirati istospolne životne zajednice”, rekao je Zahiragić.
U Sarajevu je ovog vikenda organizovana šesta Bh. povorka ponosa, na kojoj pripadnici LGBT zajednice traže pravno priznanje istospolnih zajednica, kao i zaštitu od porodičnog nasilja i drugo.
Dugu raspravu izazvali su i amandman grupe poslanica koje su tražile da izmjenama i dopunama Krivičnog zakona bude zabranjen otkup zatvorske kazne za krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, odnosno ratne zločine. Ove poslanice tražile su drugim amandmanom da se prilikom odmjeravanje kazne za ova krivična djela ne mogu uzeti kao olakšavajuće okolnosti kultura, običaji, religija, tradicija i takozvana čast.
Detektor je ranije izvještavao o tome kako su ovi amandmani dospjeli u Dom naroda, nakon što su odbijeni ranije u Predstavničkom domu, iako su pojedini zastupnici, ali i žrtve ratnih zločina upozoravali kako je neprihvatljiv otkup kazni u ovim slučajevima.
Ovi amandmani nisu dobili podršku ni Doma naroda, a ni Vlade Federacije BiH koja ih je odbila prije sjednice.
“Niti Krivičnim zakonom BiH nije isključena mogućnost zamjene kazne zatvora u trajanju do jedne godine sa novčanom kaznom i u tom smislu je kaznena politika FBiH za ovu vrstu krivičnih djela harmonizirana sa kaznenom politikom na nivou BiH”, navodi se u izjašnjenju Vlade Federacije o ovim amandmanima.
Zbog amandmana koji je usvojen, a koji se odnosi na definisanja pojma “životni partner”, zakon iako usvojen neće stupiti na snagu, sve dok ne bude usaglašen i u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta, koji ga je ranije usvojio u tekstu bez amandmana.
Osim izmjena i dopuna Krivičnog zakona, Dom naroda Federalnog parlamenta usvojio je i Nacrt zakona o gasu, te je on upućen u javnu raspravu u trajanju od mjesec dana. Tokom usvajanja poslanici su prihvatili da ovaj nacrt može poslužiti kao temelj za izradu zakona, ali da predlagač prilikom izrade zakona mora imati u vidu primjedbe i sugestije iznesene u raspravama.
Ovaj zakon, ukoliko u konačnici bude usvojen, trebao bi regulisati ključne aktivnosti u gasnom sektoru Federacije, od proizvodnje do distribucije i skladištenja. U opisu zakona navodi se kako on predviđa povećanu transparentnost, bolju regulaciju i posebne mjere zaštite potrošača u slučaju bilo kakvih poremaćaja, što će dodatno uskladiti energetski sektor sa standardima Europske unije.
Ranije je ovaj parlament usvojio Zakon o Južnoj interkonekciji, čime su se stekli uslovi za izgradnju i puštanje u rad plinske veze BiH s terminalom na otoku Krku u Hrvatskoj, što će omogućiti pristup širem tržištu plina. Puštanjem u rad okončat će se višegodišnji monopol koji ruski “Gazprom” preko Istočne interkonekcije trenutno ima u BiH.
Detektor je ranije izvještavao tome kako je Predstavnički dom usvojio odluku kojom se imenuje komisija koja će dati stručnu ocjenu za urbanističku saglasnost gradnje novog gasovoda.
