Tužilaštvo se žalilo na oslobađajuću presudu Milošu Lukiću, optuženom u svojstvu vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika RS, a njegova Odbrana je zatražila potvrđivanje prvostepene presude.
Tužilaštvo smatra da se kaznom od godine zatvora i zabranom obavljanja dužnosti predsjednika RS u periodu od šest godina ne može postići specijalna i generalna prevencija.
“Visina kazne prvooptuženom nije na pravilan način odmjerena”, kazala je tužiteljica Gordana Bosiljčić, dodajući da su porodične prilike i ranija neosuđivanost Dodika pogrešno uzete u obzir kao naročito olakšavajuće okolnosti.
Ona smatra da takva kazna neće djelovati preventivno na eventualne buduće počinioce, te je predložila da se izrekne duža zatvorska kazna i mjera sigurnosti.
Tužiteljica Nives Kanevčev ocijenila je da je prvostepenom presudom pogrešno zaključeno da Lukić nije imao svojstvo vršioca dužnosti direktora u vrijeme kada su sporni ukazi objavljeni. Ona smatra da je sud pogrešno cijeno propise o registraciji, kao i televizijski snimak od 9. jula 2023. na kojem se vidi da dolazi na posao kao direktor.
“Jasno objašnjava zbog čega je pristupio u prostorije Službenog glasnika i dalje postupke”, navela je tužiteljica, dodajući da su izvedeni pogrešni zaključci da Lukić nije potpisao interni obrazac koji službi za objavu odluka u Službenog glasniku.
Tužiteljica je zatražila da se ukine oslobađajući dio presude i održi pretres pred Apelacionim vijećem ili da se prvostepena presuda preinači u osuđujuću.
Dodikova Odbrana u žalbi je navela da 7. jula 2023. kada su potpisani sporni ukazi na snazi nije bilo krivično djelo “neizvršavanje odluka visokog predstavnika”, koje je 2. jula nametnuo Christian Schmidt.
“Tužilaštvo nikad nije uložilo dokaz kad je taj propis objavljen na službenoj stranici”, rekao je branilac Goran Bubić.
On je kazao da je Dodik potpisao ukaze u skladu sa ustavnom procedurom, napominjući da je Ustav RS usaglašen sa Ustavom BiH.
“Mi sad imamo jedno ustavno postupanje kome se protivi nametnuta volja”, ocijenio je branilac.
Odbrana je u žalbi ostala kod osporavanja legitimnost Schmidta kao visokog predstavnika i njegovih ovlaštenja, te pozivanja na akte objavljene na stranici OHR-a kojih nema u sudskom spisu.
“Zakonom je propisano da sud zasniva presudu na osnovu zakona iznesenim na glavnom pretresu. Ne možemo poslije suđenja ići na kojekakve stranice”, kazao je Bubić.
Dodao je da radnjama optuženog nisu nastale štetne posljedice.
Odbrana Lukića nije se složila sa tvrdnjama Tužilaštva, navodeći da upis u sudski registar nije deklarativnog karaktera, a da obrazac na koji se poziva nije obrazac već omot spisa.
“Moj branjenik ga nije potpisao… Ne može Tužilaštvo dokazivati da li je neko nešto potpisao nekim video snimkom”, ocijenio je branilac Slavko Jandrić.
Dodao je da je taj snimak nezakonit jer je pribavljen nakon istrage, a da djelo za koje je optužen nije krivično djelo, jer nije prošlo zakonsku proceduru.
“Ne može odluka pojedinca biti jača od Ustava”, kazao je Jandrić.
Presuda Dodiku i Lukiću izrečena je 26. februara. Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Dodik i Lukić nisu se pojavili na ročištu, što nisu ni obavezni po zakonu. Za Dodikom je raspisana potjernica zbog neodazivanja na poziv Tužilaštva BiH u istrazi u kojoj je osumnjičen za napad na ustavni poredak.
Prije iznošenja žalbi, predsjedavajuća Apelacionog vijeća Vesna Jesenković kazala je da je na opštoj sjednici odbijen zahtjev Odbrane za izuzeće dva člana Vijeća, zbog čega je početak ročišta bio pomjeren tri sata.
Apelaciono vijeće naknadno će donijeti odluku o žalbama.
