Nepuna dva mjeseca od izricanja presude koja je izazvala političku krizu u BiH, Sud BiH potvrdio je da je zaprimio žalbe obje strane u postupku, iako je Dodik ranije govorio da se neće žaliti instituciji koju ne priznaje.
Dodikov advokat Goran Bubić ni Tužilaštvo BiH nisu odgovorili na upite novinara Detektora o detaljima iz žalbenih zahtjeva, koje nisu javno saopštavali.
Može se pretpostaviti da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine uložilo žalbu na dio oslobađajuće presude koja se odnosi na vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika RS-a” Miloša Lukića, te da su dostavili su odgovor na žalbu Dodikove Odbrane ili se žalili na visinu prvostepeno izrečene sankcije. Pravnica Sabina Mehić ranije je za Detektor pri analizi presude navela će Odbrana optuženog Dodika vrlo vjerovatno insistirati u žalbi na okolnostima potpisivanja ukaza.
“Imajući u vidu iskaze svjedoka Odbrane koji su svjedočili na glavnom pretresu na način da su oni optuženom Dodiku savjetovali da potpiše ukaze i da je istome prijetila kazna zatvora ukoliko to ne učini, pretpostaviti je da će Odbrana na tome insistirati u žalbi”, napisala je Mehić između ostalog.
Presuda Dodiku i Lukiću izrečena je 26. februara. Dodik je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika. Proglašen je krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika. Lukić je ovom presudom oslobođen.
Evo šta trebate znati o ročištu za iznošenje žalbi i ostalim mogućim koracima tokom postupka.
Kako izgleda ročište za iznošenje žalbi?
Sjednica vijeća počet će izlaganjem žalbe Tužilaštva BiH, a potom odgovore na tu žalbu i svoje žalbene navode iznosi Odbrana. Tužilaštvo će također odgovoriti na žalbe Odbrane Dodika.
“Stranke i branilac mogu predložiti da se pročitaju pojedini spisi i mogu, po dopuštenju predsjednika Vijeća, dati potrebna objašnjenja za svoje stavove iz žalbe, odnosno odgovora na žalbu ne ponavljajući ono što je sadržano u objašnjenjima”, navodi se u Zakonu o krivičnom postupku.
Zakon propisuje da nedolazak stranaka i branioca, koji su uredno obaviješteni, ne sprečava održavanje sjednice Vijeća.
“Optuženi može, ali i ne mora, biti prisutan na sjednici. Može biti prisutan samo advokat, ali ni njegovo prisustvo nije obavezno. Bez obzira na prisustvo stranaka, Vijeće će svakako drugostepenu presudu donijeti na osnovu žalbi stranaka”, pojašnjava Sabina Mehić, dodajući da je riječ o redovnoj sjednici koja se, po zakonu, održava nakon podnesenih žalbi stranaka.
“Na toj sjednici stranke će iznijeti razloge za žalbu koje su isticali u pisanim žalbama koje su uložili na presudu. Na toj sjednici se neće objaviti odluka Apelacionog vijeća, nego će Vijeće povući da odlučuje”, dodaje.
Vijeće Apelacionog odjeljenja ispituje presudu u onom dijelu u kojem se ona pobija žalbom, odnosno onaj dio u presudi Dodiku na koji se njegova Odbrana žalila, i dio presude na koji se Tužilaštvo žalilo.
“Vijeće Apelacionog odjeljenja može u sjednici Vijeća odbaciti žalbu kao neblagovremenu ili kao nedopuštenu, ili odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu ili preinačiti prvostepenu presudu, ili ukinuti presudu i održati pretres”, propisuje Zakon.
Šta Vijeće može uraditi?
Sudnica Suda Bosne i Hercegovine. Foto: Sud BiH
Mehić pojašnjava da će se nakon vijećanja donijeti drugostepena presuda koja će stranama u postupku biti dostavljena putem pošte.
“Nema zvanične objave/izricanja presude kao što je to nakon prvostepenog postupka. Pisani otpravak presude se u praksi dostavlja u roku od mjesec dana od završene sjednice Apelacionog vijeća, što svakako može biti i kraće i duže, sve u zavisnosti od složenosti predmeta, zauzetosti sudija i slično”, kazala je Mehić.
Vijeće Apelacionog odjeljenja može presudom odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija žalbom.
“Drugostepena presuda može biti takva da se uvaže žalbe i da se vrati na ponovno odlučivanje, što znači da će se postupak ponoviti pred Apelacionim odjeljenjem Suda BiH, ali se ne radi o klasičnom ponavljanju postupka, nego posebnoj vrsti postupka koja traje znatno kraće od prvostepenog postupka”, kaže Mehić.
Pojašnjava da žalbe mogu biti i odbijene kao neosnovane i drugostepenom presudom se samo potvrđuje prvostepena presuda, a može se i preinačiti tako da Apelaciono vijeće zauzme stav da činjenice u predmetu tvore neki drugačiji zaključak u odnosu na onaj koji je donijelo Prvostepeno vijeće.
Prema Zakonu, Vijeće će, uvažavajući žalbu, presudom preinačiti prvostepenu presudu ako smatra da su odlučne činjenice u prvostepenoj presudi pravilno utvrđene i da se, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje, po pravilnoj primjeni Zakona, treba donijeti drugačija presuda.
Žalbe Trećestepenom vijeću i Ustavnom sudu
Milorad Dodik ispred Suda BiH. Foto: Detektor
Vijeće Apelacionog odjeljenja će, prema Zakonu, uvažavajući žalbu, rješenjem ukinuti prvostepenu presudu i odrediti održavanje pretresa ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba krivičnog postupka, ako je potrebno izvesti nove dokaze ili ponoviti već u prvostepenom postupku izvedene dokaze usljed kojih je činjenično stanje pogrešno ili nepotpuno utvrđeno.
Prvostepena presuda može biti i djelimično ukinuta ako se pojedini dijelovi presude mogu izdvojiti bez štete za pravilno presuđenje i u odnosu na taj dio održati pretres pred Drugostepenim vijećem.
Ako Apelaciono vijeće ustanovi da je potrebno ponovo izvesti već izvedene dokaze u prvostepenom postupku, iskazi saslušanih svjedoka i vještaka i pismeni nalaz i mišljenje bit će prihvaćeni kao dokazi, i mogu biti pročitani ili reprodukovani ukoliko su ti svjedoci i vještaci prilikom svjedočenja bili unakrsno ispitani od suprotne stranke ili branioca, ili nisu bili unakrsno ispitani od suprotne stranke ili branioca, iako im je to bilo omogućeno.
“Ukoliko se potvrdi prvostepena presuda, radi se o pravosnažnoj presudi na koju je još moguće uložiti apelaciju Ustavnom sudu BiH”, kaže Mehić u razgovoru za Detektor.
Ustavnom sudu BiH moguće se žaliti na kršenje prava na pravično suđenje.
Ukoliko Vijeće preinači prvostepenu presudu kojom je Lukić oslobođen optužbe i izrekne presudu kojom se oglašava krivim, njemu je dozvoljena žalba Trećestepenom vijeću Suda BiH.
Pred ovim vijećem ne može se održati pretres, ali može biti zakazana javna sjednica Vijeća o žalbama.
Nakon okončanja postupka, ukoliko je riječ o oslobađajućoj presudi, moguće je tužiti BiH na upravnom postupku zbog nanošenja duševne boli i patnje uzrokovane postupkom, gubitka materijalne koristi tokom suđenja, ili iz drugi razloga u slučaju boravka u pritvoru ili mjera zabrane.
