U organizaciji Memorijalnog centra Srebrenica i Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), u Potočarima je održan ogledni čas nastavnicima, predstavnicima ministarstava obrazovanja i pedagoških zavoda te studentima, posvećen studiji slučaja genocida počinjenog u Srebrenici.
Govoreći o historijatu izučavanja o sukobima devesetih u BiH, profesorica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Melisa Forić Plasto je podsjetila da se prvi sadržaji u udžbenicima uvode 1993. i 1994. godine, a da se nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma medijska zajednica aktivirala kako bi se sadržaj o posljednjem ratu pregledao te izbacio onaj dio za koji se smatralo da bi mogao biti uvredljiv.
Dodala je da je Parlamentarna skupština Vijeća Evrope 2000. godine zagovarala da se privremeno obustavi podučavanje o periodu od 1992. do 1995. godine, sve dok historičari u BiH ne utvrde zajednički pristup izučavanju ovog perioda u školi.
Pojasnila je da je Kanton Sarajevo 2018. godine u obrazovni sistem prvi uveo izučavanje teme rata u BiH, nakon čega je ona uvedena i u Republiku Srpsku, a potom i u druge kantone u Federaciji.
Analizirajući dostupne udžbenike u BiH, Forić Plasto je kazala da je u njima primjetno različito tumačenje prirode rata od 1992. do 1995. godine, gdje je prisutno selektivno iznošenje činjenica te da je kvalifikacija samoga rata različita u zavisnosti od mjesta gdje se ova tematika izučava.
Tako se u mjestima gdje učenici uče bosanski i hrvatski jezik u udžbenicima navodi da je u BiH počinjena agresija, kazala je ona, dok se u Republici Srpskoj navodi građanski rat.
Dodala je da se u kantonima sa većinskim bošnjačkim stanovništvom u udžbenicima navodi termin genocid, dok se ne navodi u udžbenicima Republike Srpske, niti u kantonima gdje živi većinsko stanovništvo hrvatske nacionalnosti.
“Podsjetila bih na ulogu historije, pogotovo u konfliktnim i postkonfliktnim društvima, da ona može zapravo pomoći boljem razumijevanju, toleranciji i povjerenju među narodima i da može biti sredstvo podrške miru”, navela je Forić Plasto, nakon čega je učesnicima prezentovala kako bi izgledao jedan čas u školi, te predložila izvođenje određenih aktivnosti sa učenicima s ciljem njihovog učenja o genocidu počinjenog u Srebrenici.
Novinar BIRN-a BiH Haris Rovčanin predstavio je Bazu sudski utvrđenih činjenica za regiju Srebrenica u kojoj su činjenice genocida i drugih zločina, prema njegovim riječima, utvrđene u 11 presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).
Dodao je da Baza nije namijenjena samo ministarstvima obrazovanja, profesorima i studentima, nego i svima onima koji su zainteresovani za temu rata u BiH i počinjenog genocida u Srebrenici, a da je cilj bio izraditi alaz za zajedničku borbu protiv negiranja i minimiziranja zločina te presuđenih činjenica.
“Cilj nije bio da se utvrdi ko je osuđen za koju pojedinačnu radnju, nego da se zabilježi ono što su Sudska vijeća utvrdila u više predmeta, bez obzira da li je utvrđena individualna krivična odgovornost ili ne”, kazao je Rovčanin te dodao da je presudama konstatovan ogroman broj zločina na području Srebrenice i šireg regiona.
Melisa Forić Plasto i Haris Rovčanin. Foto: Detektor
Direktor BIRN-a BiH Denis Džidić je podsjetio da je ova agencija osnovana prvenstveno s ciljem da prati sva suđenja za ratne zločine te da ovo predstavlja jedan pionirski proces nastojanja da se znanje, ekspertiza i ono što je utvrđeno sudskim presudama učini dostupnijim za obrazovni proces.
“Mi smo išli u sva ministarstva obrazovanja u proteklih nekoliko mjeseci u nadi da će se ovo negdje prihvatiti kao neka platforma koja bi najviše ovisila od vašeg rada jer vi ste oni koji imaju znanje i mogu ovo učiniti živim”, poručio je Džidić učesnicima među kojima su bili predstavnici ministarstva obrazovanja, pedagoškog zavoda i nastavnika.
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić je kazao da ne postoji ništa što u stvarnosti ima trajni efekat kao znanje, te dodao da je cilj oglednog časa doći do dokumenta ili okvira dokumenta iz kojeg će “učenici u Bihaću i Goraždu učiti isto o Srebrenici”.
Postoji jedan bazičan problem, smatra on, koji se ogleda u činjenici da je dominantan dio onoga što znamo o Srebrenici proizašao iz sudskih procesa, koji nisu fokusirani na širi historijski kontekst i utvrđivanje istine, nego da svjedoci i preživjeli ispričaju samo ono što je relevantno za djela koja se na teret stavljaju licima na optuženičkim klupama.
Ove godine BIRN BiH je strateški partner Memorijalnog centra Srebrenica u obilježavanju 30. godišnjice genocida.
