Srijeda, 11 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Mirko Komljenović, jedan od aktivista koji je učestvovao u performansu, kaže da su sudsko odlučivanje tražili čim su dobili prekršajne prijave, jer smatraju da nisu prekršili ni jedan zakon.

“Policija koristi svaku priliku da uguši i najmanji bunt i da suzbije slobodu govora i slobodu misli i to ćemo pokazati, nadam se, na sudu”, rekao je Komljenović za Detektor.

U maju 2024. godine aktivisti su ispred Narodne skupštine Republike Srpske održali performans pod nazivom “sahrana demokratije u Republici Srpskoj”. Povod za umjetničku instalaciju u vidu mrtvačkog sanduka ispred entitetskog parlamenta bio je, ranije usvojeni, Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija u Republici Srpskoj, takozvani zakon o stranim agentima, koji su ošto kritikovale domaće i međunarodne organizacije zbog toga jer je namijenjen većoj kontroli medija i nevladinih organizacija.

Pod neprofitnim organizacijama, prema tom zakonu, podrazumijevaju se udruženja i fondacije, kao i strane i domaće međunarodne organizacije koje se u potpunosti ili djelimično finansiraju sredstvima stranih država.

Ustavni sud prihvatio je zahtjev za donošenje privremene mjere te van snage stavio Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.

Sahrana demokratije. Foto: Gerila

Advokatica iz Banjaluke Jovana Kisin Zagajac rekla je da u Banjaluci ponovo imamo ročišta zbog zakonitih akcija aktivista.

“Ljudi se ponovo gone i prekršajno kažnjavaju zbog jednog umjetničkog performansa pod nazivom ‘sahrana demokratije’ kojim je par aktivista poslalo poruku vlastima da donošenjem represivnih zakona se ustvari gasi demokratija u Republici Srpskoj i upravo zbog takvog društvenog angažmana ljudi su danas pred sudom i moraju se braniti”, rekla je Kisin Zagajac.

I ostali aktivisti koji su učestvovali u performansu tražili su sudsko odlučivanje.

Ranije su u velikom broju slučajeva sudsko odlučivanje, zbog prekršajnih prijava koje su dobijali, tražili aktivisti neformalne grupe građana “Pravda za Davida”. Sud je u svim slučajevima odlučio da nije bilo razloga za pisanje prekršajnih prijava i sve su poništene na sudu.

Najčitanije
Saznajte više
Ponovo odbijen zahtjev Miće Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu
Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Graciela Gatti Santana ponovo je odbila zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Miće Stanišića, osuđenog na 22 godine zatvora za zločine u Bosni i Hercegovini, navodeći da nije prihvatio izričitu odgovornost niti je dokazao svoju rehabilitaciju.
Odloženo ročište po tužbi oslobođenog za zločine kod Zvornika
Pripremno ročište po tužbi Gorana Maksimovića, pravosnažno oslobođenog za zločin kod Zvornika, protiv Bosne i Hercegovine odloženo je zbog nedostatka dokumentacije.
Evropske integracije u BiH ne postoje, prijeti i gubitak novca iz Plana rasta