Srijeda, 25 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Zahtjev za reviziju je upućen nakon što je Interpol prvobitni zahtjev Suda BiH za raspisivanje crvene potjernice za Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske, i Nenadom Stevandićem, predsjednikom Narodne skupštine RS-a, odbio početkom aprila 2025. godine.

Naredba za raspisivanje međunarodne potjernice je izdata 27. marta, kada je Dodik boravio u Izraelu.

Dodik, Stevandić i Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske, osumnjičeni su za izvršenje krivičnog djela “napad na ustavni poredak”, a nakon što su odbili da se odazovu pozivu na saslušanje, Državno tužilaštvo je zatražilo njihovo privođenje, a Sud im je odredio pritvor, a potom je raspisana potjernica.

Sud BiH je 26. februara prvostepenom presudom osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.

Istom presudom krivnje je oslobođen Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora “Službenog glasnika RS-a”.

Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjaluci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika. Na ovu presudu i Tužilaštvo i Odbrana su uputili žalbe.

 

Najčitanije
Saznajte više
Oslobođeni za zločine u Vlasenici traži više od 270.000 maraka naknade
Milenko Gojgolović, koji je pravosnažno oslobođen optužbe za zločine u Vlasenici, je u preciziranom tužbenom zahtjevu zatražio da mu Bosna i Hercegovina na ime materijalne i nematerijalne štete, uz zakonske zatezene kamate, isplati ukupno više od 270.000 maraka.
Otvorenost budžeta u BiH na niskom nivou uprkos snažnoj reviziji
Bosna i Hercegovina bilježi nizak rezultat u budžetskoj transparentnosti, koji je ispod regionalnog prosjeka, pokazuje Istraživanje otvorenosti budžeta (OBS).
Bosna i Hercegovina i dalje bez ključnih medijskih zakona