Miloš Hrnjaz, profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, pojasnio je kako je cilj konferencije da se na njoj predstave rezultati projekta #tranziciONApravda: Seksualno nasilje u oružanim sukobima u Jugoslaviji, na kojem je rađeno posljednjih godinu dana.
Naveo je kako je jedan od osnovnih zaključaka da institucije u velikoj mjeri zaostaju u odnosu na udruženja građana koja se bave ovim pitanjem, te dodao kako jedan od načina da bavljenje ovom temom postane održivo jeste njeno uvođenje u program obrazovnih institucija.
“Izuzetno mali broj obrazovnih institucija se bavi ovim temama. Ovom temom konkretno, dakle seksualnog zločina gotovo da nema u silabusima, odnosno u programima tih obrazovnih institucija ili ih ima vrlo malo na prostoru bivše Jugoslavije. Mi smo na fakultetu pokrenuli, prvi put u Srbiji je napravljen jedan predmet koji se bavi tranzicionom pravdom i ovim pitanjima”, pojasnio je.
Osnovna ideja projekta je da se pitanja seksualnog nasilja uključe u nastavne planove obrazovnih institucija iz regiona te da se rezultati samoga projekta predstave u državama bivše Jugoslavije, pojasnio je.
Hrnjaz je naveo kako su tokom rada na projektu napravili studije potreba i analizu stanja u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji te kreirali tri priručnika – za organizacije civilnog društva i univerzitete te priručnik za organizaciju seminara za studente i aktiviste, uz pomoć kojih je moguće napraviti silabuse i unaprijediti postojeće u vezi sa ovim temama.
Osvrćući se na priručnike, Janja Simentić Popović, koordinatorka Beogradskog međunarodnopravnog kruga, kazala je kako je njihov cilj bio da olakšaju bavljenje ovim temama te je pojasnila da su se oni odlučili za kategorije – civilnog društva, univerziteta te mladih, jer smatraju da je putem ove tri kategorije moguće doći do šireg kruga ljudi.
Pojasnila je kako su imali cilj mladim organizacijama dati neke početke, a da priručnik za mlade sadrži smjernice kako oni sami mogu organizovati treninge. Dodala je da je na priručnicima radilo šest istraživača, koji su imali međusobnu komunikaciju.
Muhamed Mujakić, naučni istraživač pri Pravnom institutu u BiH, rekao je kako je metodološki pristup pri samoj izradi priručnika bio interesantan i izazovan te da priručnik obuhvata i slučajeve Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, kao i samu praksu Suda BiH.
“Ratni zločin je zločin koji ne zastarijeva, znamo kako je to bilo s holokaustom i mi želimo da vjerujemo da će vladavina prava i da će pravda pokucati na vrata svakog ratnog zločinca i svakog onog koji se ogriješio o međunarodno humanitarno pravo, ratno pravo”, naveo je.
Kazao je kako ovaj materijal može biti koristan i samom pravosuđu.
