Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić je kazao da se još prije pet godina institucija na čijem je čelu počela boriti protiv negiranja genocida – godišnjim izvještavanjem o evidentiranim slučajevima.
“Danas smo ovdje da bismo konačno došli u tačku u kojoj možemo, kada mi iz Memorijalnog podnesemo krivičnu prijavu za negiranje genocida, računati na to da će ta prijava imati veće, najveće moguće izglede da bude prihvaćena“, kazao je on.
Edin Ikanović iz Memorijalnog centra je pojasnio da su kroz svoj rad pratili negiranje genocida u medijima, ali zbog nedostatka resursa to nisu učinili na društvenim mrežama, gdje je također prisutno negiranje, kao i na televizijama.
On je pojasnio da su prije izmjena Krivičnog zakona kojima se kriminalizovalo negiranje genocida rezultati u njihovim izvještajima bili katastrofalni, odnosno bio je puno veći broj nego kada su izmjene Zakona stupile na snagu.
Ikanović je pojasnio da je cilj Memorijalnog centra prvenstveno, kao i sa izvještajima koje objavljuje, da njime ostane zabilježeno ko, kada i na koji način je negirao genocid.
Dodao je da je na početku bio veliki broj slučajeva, ali i aktera koji su negirali genocid.
“Onda smo mogli da vidimo da se broj aktera smanjio, ali ostali su oni najveći negatori protiv kojih nema optužnica“, kazao je on.
Suljagić je izrazio žaljenje što se ova konferencija dešava kada Memorijalni centar iz sigurnosnih razloga ne radi, te da je neprihvatljivo da ne znaju koji zakoni se na njih primjenjuju.
Ambasador Kraljevine Velike Britanije Julian Reilly je kazao da je rad Memorijalnog centra u vrijeme političke krize još važniji.
On je kazao da su – 30 godina nakon genocida posljedice – i dalje tu, te da generacije odrastaju bez poznavanja svojih najmilijih, kao i da brojne porodice još uvijek tragaju za svojim nestalim članovima.
Reilly je ukazao da još uvijek postoje oni koji negiraju genocid, ratne zločine i veličaju osuđene ratne zločince.
“Negiranje genocida i zločina ima strašne posljedice za preživjele i generacije koje dolaze“, naveo je on.
Na današnjoj konferenciji pravni stručnjak Goran Šimić je ukazao da ima oko 800 završenih predmeta za ratne zločine i preko 1200 procesuiranih osoba.
On je kazao da se u BiH ne vidi samo negiranje zločina u Srebrenici, nego opće negiranje svih presuđenih ratnih zločina.
Šimić smatra da iskustva postkonfliktnih društava pokazuju da se ono može jedino izgraditi na istini, odnosno utvrđenim činjenicama.
“Naš krucijalni problem je što mi kao društvo ni 30 godina kasnije nikada nismo sazrijeli na način da te presude možemo prihvatiti, da činjenice klanja, paljenja, sakaćenja, zlostavljanja, ubijanja, iskopavanja leševa možemo uvesti u društveni kontekst, u udžbenike, u društveni prostor“, kazao je, između ostalog, Šimić.
Na današnjoj konferenciji predstavljena je krivičnopravna analiza negiranja genocida, kao i smjernice za prijavljivanje negiranja genocida.
