Srijeda, 30 aprila 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Ovi zakoni – koji ograničavaju djelovanje državnog pravosuđa, osnivaju Visoko sudsko i tužilačko vijeće Republike Srpske (VSTV RS), kriminalizuju neposlušnost državnih službenika u institucijama BiH prema instrukcijama entitetskih vlasti i otvaraju vrata progona aktivista i radnika u nevladinom sektoru – direktna su prijetnja za proces evropskih integracija BiH.

Usvajanje ovih zakona protivno je obavezama BiH u procesu evropskih integracija i predstavlja vrhunac nesklada između političkog djelovanja vlasti RS-a i njene deklarativne podrške evropskim integracijama. Podsjećamo da su među uslovima za početak pregovora bili zakoni čiji je cilj reformisanje i jačanje nezavisnosti pravosuđa, te garancija pravne sigurnosti u BiH. Umjesto toga, usvojeni zakoni u NSRS-u dodatno politizuju i urušavaju pravosudni sistem.

Slično tome, Zakon o zabrani djelovanja SIPA-e, Suda i Tužilaštva BiH na teritoriji RS-a direktno podriva saradnju između pravosudnih institucija i tijela za provedbu zakona na državnom i entitetskom nivou, čime se blokiraju napori za usklađivanje zakonodavstva i praksi u BiH sa EU standardima.

Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, usvojen 27. februara, daje široke mogućnosti za kaznene mjere protiv državnih službenika/ca u institucijama BiH, koji svoj posao vrše prema zakonima na državnom nivou, a ne prema instrukcijama entitetskih vlasti. Ovakav neprihvatljiv pritisak na nosioce pravosudnih funkcija i državne službenike/ce ne samo da ugrožava pravni sistem, kao i ljudska i radna prava osoba zaposlenih u državnim institucijama, već i narušava teško stečeno povjerenje u institucije, sigurnost uposlenika/ca, onemogućava djelovanje opozicije te šteti osjećaju kolektivne sigurnosti. Ova situacija prijeti dugoročnom destabilizacijom pravnog sistema u BiH.

Uz sve ovo, zapaljiva retorika koja se koristi u političkom diskursu u RS-u stavlja mete na čela neistomišljenika, uključujući novinare/ke i aktiviste/ice civilnog društva. Ova retorika može imati dalekosežne negativne posljedice po društvo jer povećava napetosti i dovodi do daljnje polarizacije, ugrožavajući temeljne ljudske slobode i prava. Dodatno, usvajanje tzv. Zakona o stranim agentima koji targetira organizacije finansirane iz stranih izvora – uključujući i izvore koji godinama finansiraju i institucije RS-a – u potpunosti je suprotno preporukama Evropske komisije za stvaranje okruženja pogodnog za nesmetano djelovanje civilnog društva.

Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH poziva nadležne institucije u Republici Srpskoj, odnosno u Bosni i Hercegovini, da spriječe stupanje na snagu pomenutih zakona. Ove odluke moraju biti prepoznate kao prepreka za daljnje napore BiH da se priključi Evropskoj uniji. Također, pozivamo političke predstavnike da preuzmu odgovornost i fokusiraju se na usvajanje reformskih zakona koji će doprinositi jačanju demokratije i vladavine prava, te zaštiti osnovnih ljudskih prava i sloboda.

Inicijativa će nastaviti pratiti razvoj događanja, dokumentovati i analizirati potencijalne štetne posljedice donesenih odluka, naročito ako usvojeni zakoni stupe na snagu. Istovremeno, insistirat ćemo na vraćanju fokusa na rješenja koja će omogućiti stvaranje demokratskog i funkcionalnog sistema u BiH – kao preduslov za punopravno članstvo u EU.

    Najčitanije
    Saznajte više
    Centar za sigurni internet. Foto: Detektor
    Dan sigurnijeg interneta: Online prostor još uvijek bez sistemskog rješenja
    Centar za sigurni internet prepoznao je važnost digitalnog opismenjavanja djece, te kroz svoje radionice organizuje i takmičenja na Dan sigurnog interneta kako bi se skrenula pažnja na sve veće izazove i opasnosti s kojima se djeca i mladi susreću u online prostoru.
    Vojin Pavlović: Krajem maja izricanje presude za izazivanje mržnje
    Odbrana Vojina Pavlovića zatražila je u završnoj riječi da se optuženi oslobodi krivice za izazivanje mržnje, nakon čega je izricanje presude najavljeno 22. maja.
    Ured disciplinskog tužioca zatražio sankcionisanje sutkinje iz Mostara