Zahtjev za ocjenu ustavnosti i privremenim mjerama podnijeli su u četvrtak član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, predsjedavajući Predstavničkog doma BiH Denis Zvizdić i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH Kemal Ademović.
Ustavni sud razmatrao je zahtjev Kemala Ademovića za donošenje privremene mjere i van snage stavio Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija do donošenja konačne odluke.
U ovoj odluci stoji da Ademović smatra da je donošenje privremene mjere neophodno kako bi se spriječile štetne posljedice za BiH koje bi proizašle iz primjene osporavanog zakona.
“Smatra da bi osporeni zakon omogućio diskriminaciju udruženja, što bi u konačnici moglo rezultirati zabranom rada pojedinih udruženja ili značajnom finansijskom i drugom štetom za njihov rad i djelovanje. Nadalje, navodi da bi to doprinijelo neusklađenosti domaćeg pravnog sistema s pravnim sistemom Evropske unije i evropskom pravnom stečevinom, što bi moglo značajno utjecati na evropski put Bosne i Hercegovine”, navodi se u odluci Suda.
Ademović kao podnosilac zahtjeva smatra da bi primjena osporavanog zakona narušila prava i slobode zajamčene Ustavom BiH i međunarodnim konvencijama, piše u odluci, kao i da je u njegovom zahtjevu istaknuto da bi primjena osporavanog zakona mogla prouzrokovati nesagledivu štetu ugledu, slobodnom i demokratskom društvu te napretku BiH na evropskom putu.
U odluci o privremenoj mjeri Ustavni sud primijetio je da regulisanje područja djelovanja neprofitnih organizacija, uključujući njihovo finansiranje i obaveze izvještavanja, predstavlja značajnu oblast jer direktno zadire u osnovna prava i slobode, kao što su sloboda udruživanja, izražavanja i zaštita privatnosti.
“Ove oblasti čine ključan segment demokratskog društva, gdje nevladine organizacije i fondacije imaju ulogu u očuvanju pluralizma, participacije građana i kontrole vlasti. Upravo zbog toga regulacija mora biti usklađena s najvišim pravnim standardima i ne smije proizvoljno ograničavati prava i slobode zajamčene Ustavom BiH i međunarodnim konvencijama”, navodi se.
Ustavni sud dalje je zapazio da se na osnovu uvida u predmet regulisanja Zakona o udruženjima i fondacijama RS-a i osporenog Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija može ustanoviti da je NSRS osporenim zakonom nastojala na poseban način regulisati djelovanje i rad neprofitnih organizacija osnovanih u RS-u koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti.
U odluci se, između ostalog, navodi i kako Ustavni sud smatra da se tim zakonom uspostavlja razlika u postupanju koja može dovesti do diskriminacije.
Ustavni sud zapazio je da Zakon uspostavlja diferenciran tretman neprofitnih organizacija na osnovu izvora njihovog finansiranja, što može dovesti do diskriminacije i nesrazmjernog ograničenja osnovnih prava i sloboda, naročito slobode udruživanja i izražavanja.
“S obzirom na te okolnosti, te da je rad organizacija civilnog društva ključan za demokratsko društvo, a da je zakon već u fazi nacrta bio predmet ozbiljnih kritika međunarodnih institucija, uključujući OSCE i Venecijansku komisiju, postoji osnovana pravna sumnja u njegovu usklađenost s Ustavom BiH i međunarodnim standardima ljudskih prava”, navodi se u odluci.
Regionalni ured SIPA-e u Banjoj Luci. Foto: Detektor
Na današnjoj vanrednoj sjednici razmatran je i zahtjev Denisa Bećirovića za donošenje privremene mjere, a Ustavni sud je privremeno van snage stavio Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, Odluke o mjerama i zadacima proisteklim iz neustavnih odluka i postupaka vanustavnih institucija BiH i Zaključke klubova narodnih poslanika SNSD, NPS-DNS, DEMOS-SPS, SP i US u vezi sa Informacijom o rušenju Ustava BiH, mjerama i zadacima u cilju zaštite Ustava BiH.
Privremeno se, prema odluci Suda, zabranjuje svim zakonodavnim, izvršnim i sudskim institucijama u RS-u, kao i svim službenim ili odgovornim licima u tim institucijama RS-a ili jedinicama lokalne samouprave ili bilo kojem organu jedinice lokalne samouprave, kao i službenim ili odgovornim licima iz RS-a koja obavljaju dužnost u institucijama BiH, da preduzimaju bilo kakve radnje na osnovu navedenih zakona, odluka i zaključaka.
U svom zahtjevu, kako stoji u odluci, Bećirović navodi da osporeni pravni akti nemaju ustavnu osnovu i ističe da se radi o ustavnopravnoj i zakonskoj materiji koja je regulisana pravnim aktima BiH koji su prošli ocjenu i dobili potvrdu ustavnosti i zakonitosti.
“Navodi da je motiv donošenja osporenih pravnih akata krivični postupak koji je vođen pred Sudom BiH protiv predsjednika RS-a Milorada Dodika i direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloša Lukića”, stoji u odluci.
Prema odluci, Bećirović je u svom zahtjevu istakao da navedeni zakonodavni okvir spada u isključivu nadležnost BiH, te da je stoga jedina institucija ovlaštena da mijenja i dopunjuje navedene zakone Parlamentarna skupština BiH. Naveo je i da entitet RS uopće nema nadležnost da odlučuje o bilo čemu u vezi s tim četirima institucijama.
U odnosu na Zakon o dopuni Krivičnog zakonika, Bećirović je naveo da je on donesen s ciljem provođenja kampanje Dodika, te da je cilj te kampanje bilo vršenje nedemokratskog pritiska na sve građane RS-a, a posebno na zaposlenike VSTV-a, Suda BiH, Tužilaštva BiH i SIPA-e.
Obrazlažući zahtjev za donošenje privremene mjere, Bećirović je, između ostalog, naveo da je donošenje te mjere u konkretnom slučaju nužno radi zaštite ustavnog poretka i političke stabilnosti BiH, kao i da je cilj donošenja osporenih pravnih akata “ako ne teritorijalno, onda pravno otcjepljenje RS-a, što de facto i de jure vodi ka svojevrsnom državnom udaru na ustavnopravni poredak”.
Ustavni sud u svojoj odluci smatra da je Bećirović iznio niz argumenata koji idu u prilog osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere u konkretnom slučaju.
Sud je zapazio kako je Bećirović ukazao na ozbiljnu i argumentovanu sumnju da bi primjena osporenih pravnih akata mogla ugroziti ustavnopravni poredak i političku stabilnost BiH.
“Ustavni sud naglašava da bi provođenje zakona najprije dovelo u pitanje stabilnost institucija BiH u smislu da zaposlenici iz RS-a potencijalno napuste radna mjesta zbog prijetnji krivičnim sankcijama. Zatim, to bi istovremeno dovelo do značajnih problema u kasnijem ostvarivanju radnopravnog statusa zaposlenika u tim institucijama ukoliko bi svi navedeni akti bili proglašeni neustavnim”, navodi Sud.
Provođenje Zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH kojim se propisuje neprimjenjivanje i neizvršavanje zakona i zabrana djelovanja institucija BiH, odnosno Suda BiH, Tužilaštva BiH, VSTV-a BiH i SIPA-e na teritoriji RS-a, prema Ustavnom sudu, dovelo bi u pitanje načelo pravilnog administriranja pravde.
“Na taj način se potencijalno stvara pravni okvir kojim će osumnjičenici i optuženici za brojna krivična djela, iz cijele BiH, koja su u nadležnosti Suda BiH i Tužilaštva BiH, moći izbjeći krivični progon tako što će jednostavno otići u RS”, pojašnjeno je u odluci.
Ustavni sud dalje navodi da propisivanjem da su “nadležne institucije i organi Republike Srpske obavezni […] preduzeti sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti radi obezbjeđenja sprovođenja ovog zakona” dolazi se u izglednu opasnost da će ovlaštena službena lica koja provode odluke državnih institucija biti spriječena u vršenju svojih nadležnosti, što može dovesti do sukoba između tih tijela te do potencijalne eskalacije koja bi bila prijetnja miru u BiH.
“Ustavni sud zbog toga smatra da postoji hitnost u donošenju privremene mjere kako bi se spriječile daljnje štetne posljedice i očuvala pravna sigurnost, te kako bi se zaštitilo funkcioniranje institucija BiH do donošenja konačne odluke o meritumu zahtjeva”, obrazložio je Sud svoju odluku.
Sjednica VSTV-a. Foto: Detektor
Ustavni sud je do donošenja konačne odluke privremeno stavio van snage Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Republike Srpske kao i sve akte koji su doneseni na osnovu ovog zakona jer stvara ozbiljnu prijetnju već uspostavljenom pravosudnom sistemu.
U odluci se navodi da ovaj zakon reguliše pitanja i nadležnosti koja su već regulisana Zakonom o VSTV-u BiH, te da je prihvaćen zahtjev Denisa Zvizdića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, za donošenje privremene mjere.
Zabranjuje se svim uposlenima i odgovornim u institucijama Republike Srpske i uposlenima u državnim institucijama koji dolaze iz RS-a da preduzimaju bilo kakve radnje na osnovu ovog zakona.
Zvizdić je u svom zahtjevu kazao da ovaj zakon nije u skladu sa Ustavom BiH, ističući da entiteti ne mogu preuzimati državne nadležnosti niti ih vraćati nakon što su već prenesene na nivo Bosne i Hercegovine. Podsjetio je da je formiranje VSTV-a BiH bio zahtjev Evropske unije.
“Podnosilac zahtjeva smatra da bi stupanje na snagu osporenog zakona predstavljalo ogroman korak unazad u kontekstu evropskih integracija Bosne i Hercegovine te općenito u pogledu vladavine prava i pravne sigurnosti na teritoriju Bosne i Hercegovine”, navodi se u Zvizdićevom zahtjevu.
Ustavni sud je ukazao da propisi koji se odnose na oblast upravljanja pravosuđem predstavljaju jednu od najvažnijih oblasti reguliranja u svakoj državi jer osiguravaju nezavisnost i nepristranost pravosudnog sistema, te ostvaruju ključnu ulogu u održavanju vladavine prava, zaštiti ljudskih prava i sloboda te u očuvanju povjerenja građana u institucije pravde.
“S obzirom na to, stabilan pravosudni okvir temelji se na poštovanju demokratskih načela i pravne sigurnosti, a njegovo narušavanje može imati dalekosežne negativne posljedice na druge oblasti društvenog života”, saopštio je Ustavni sud.
Ustavni sud je ovu odluku, koja stupa na snagu odmah i proizvodi pravno djelovanje od dana stupanja na snagu citiranog zakona, donio hitno jer “primjena takvih odredbi može dovesti do stvaranja paralelnih pravosudnih institucija i situacije u kojoj bi nosioci pravosudnih funkcija mogli biti suočeni sa stabilnošću svoje funkcije, a stranke u postupku s neizvjesnom zakonitošću postupanja redovnih sudova”.
Sve tri odluke moraju se objaviti u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”, “Službenom glasniku Republike Srpske” i “Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine”. Podnošenje ovih zahtjeva stiglo je nakon što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potpisao ukaz kojim se proglašava važećim Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, koji se odnosi na zabranu djelovanja Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Državnog suda i tužilaštva, te Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.
Ovaj zakon dio je paketa četiri zakona koje su prošlog četvrtka usvojili poslanici Narodne skupštine Republike Srpske. Tog dana usvojen je Prijedlog zakona o VSTV-u Republike Srpske, kao i izmjene Krivičnog zakonika i Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija u RS-u, takozvani zakon o stranim agentima.
Usvajanje zakona, ali i brojne druge zapaljive poruke kojima se poziva vraćanje na “izvorni Dayton”, jačanje institucija Republike Srpske i mirno razdruživanje bosanskohercegovačkih entiteta, stigli su nakon što je predsjednik tog entiteta Milorad Dodik prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije zbog neizvršenja odluka visokog predstavnika.