Republika Srpska ima načina da zaštiti svoje građane kojima se trenutno sudi pred Državnim sudom, kazala je generalna sekretarka predsjednika Republike Srpske Jelena Pajić Baštinac gostujući u jutarnjem programu RTRS-a u četvrtak.
Odgovarajući na pitanje šta će se desiti sa optuženima kojima se trenutno sudi pred Sudom Bosne i Hercegovine nakon što je stupio na snagu zakon koji zabranjuje djelovanje državnih pravosudnih institucija u Republici Srpskoj, Pajić Baštinac je kazala da zakoni nemaju retroaktivnu primjenu, ali da u sudskim procesima koji nisu okončani pred Sudom BiH, “kao vanustavnom institucijom BiH, Republika Srpska će, kao što je i predsjednik jučer rekao, zaštititi svoje građane koji su trenutno u postupku pred takvim institucijama”.
“Mi imamo načine da to uradimo, mi moramo donijeti niz podzakonskih akata kojima ćemo ući u direktnu implementaciju tog zakona. Identična primjena će biti za Tužilaštvo i Sud BiH, s obzirom da oni i djeluju u saradnji i da su to krivični postupci koji se vode pred Sudom BiH protiv građana RS-a, i naravno da će posljedice ovog zakona osjetiti svi građani RS-a koji su u fazi postupka ili nepravosnažnosti”, rekla je Pajić Baštinac.
Advokat s dugogodišnjim iskustvom u predmetima ratnih zločina pred Sudom BiH Miodrag Stojanović kaže kako od četvrtka ujutro ima pozive klijenata s pitanjem šta da rade.
“Ja im kažem: ‘Vi ste usmeno obaviješteni o održavanju pretresa. Vi ako ne odete, rizikujete da u tom slučaju bude izdata naredba da vas privedu. Ako takva naredba bude izdata, ne vidim ko bi to mogao uraditi – niti Sudska policija, niti SIPA, niti MUP RS-a neće to u ovome trenutku izvršiti’”, kaže Stojanović.
On ističe da bi usvajanje zakona moglo donijeti dosta problema jer je sve neizvjesno i problematično.
Stupanjem na snagu zakona kojim se zabranjuje rad Suda i Tužilaštva BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na teritoriji Republike Srpske dovest će u probleme nastavak suđenja za ratne zločine, ali i drugih predmeta u kojima su optuženi građani s područja ovog entiteta, smatraju sagovornici Detektora.
Zakoni usvojeni na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS-a, kojima se zabranjuje djelovanje Državnog suda i tužilaštva, SIPA-e i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV) na teritoriju RS-a, stupili su na snagu u četvrtak, a od petka će biti u punoj primjeni, potvrdila je Pajić Baštinac.
Dodik tokom mitinga podrške nakon prvostepene presude kojom je osuđen na godinu dana zatvora. Foto: EPA-EFE/NIDAL SALJIC
Ona je pojasnila da u Republici Srpskoj više neće važiti zakoni o Sudu BiH, SIPA-i i Tužilaštvu BiH i bit će im zabranjen rad.
“Naše institucije su od usvajanja u Narodnoj skupštini do stupanja na snagu tih zakona, pripremale korake koji su nužni i neophodni, pripremale podzakonske akte koji se također moraju usvojiti i donijeti da bi se taj zakon u potpunosti implementirao na teritoriji RS-a”, kazala je Pajić Baštinac navodeći kako je riječ o jednom zakonu.
Rekla je kako će pripadnicima SIPA-e koji se nalaze na teritoriji RS-a, MUP ponuditi da pređu u ovu instituciju, kao i da su podzakonski akti za takve radnje spremni, kao i koraci koji treba da se provedu.
U slučaju da se ne pojave pred Sudom BiH, za optuženima može biti raspisana potjernica i mogu biti uhapšeni kada prelaze entitetsku liniju ili državnu granicu, pojašnjava Stojanović.
“Oni koji nemaju šta izgubiti – ja sam uvjeren da neće ići. Hajde ti sada reci klijentu kome prijeti 45 godina – zločin protiv čovječnosti, u završnoj fazi dokazi Tužilaštva, on gleda u ovo kao u nebo, sada da mu kažeš: ‘Ne idi ti na Sud BiH.’ Ne pada mi na pamet. Šta da ga uhapse? Hoću da budem suzdržan jer ne mogu da budem pametan”, kaže Stojanović.
Advokatica Tatjana Vasić kaže da ne može da savjetuje klijente da se ne odazivaju na poziv Suda BiH, jer se boji drugih posljedica za njih.
“Šta će kada Sud BiH raspiše potjernicu, a oni krenu u Srbiju ili Hrvatsku i oni ga uhapse na granici i odvedu na Sud BiH. To je potencijalna mogućnost. Čak i kada bi dobili neku apsolutnu zaštitu, mada ne znam kako će se takva neka zaštita garantovati na teritoriji RS-a, to je jedno ozbiljno ograničenje kretanja svakome. Ne znam kako će se sve ovo kretati”, kaže Vasić.
Sudnica Suda Bosne i Hercegovine. Foto: Sud BiH
“Mislim da će neki naredni period pokazati kuda sve ovo ide, a mislim da je jedna ozbiljna neizvjesnost pred svima nama”, kaže Vasić.
Iz Suda BiH nisu odgovorili na zahtjev Detektora za komentar o pozivima da se optuženi ne odazivaju na suđenja. U uopštenom odgovoru za drugu priču iz Suda BiH su naveli Detektoru da se sudski postupak vodi u skladu sa zakonima i da Sud u punom kapacitetu nastavlja s radom u skladu sa svojim nadležnostima.
Državni ministar pravde Davor Bunoza nije želio dati komentar za Detektor. Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Sanin Bogunić nije odgovorio na poruku Detektora sa zahtjevom za komentar.
Na svom profilu na X mreži Milorad Dodik je objavio da je dobio poziv da se u petak odazove u Tužilaštvo na saslušanje kao osumnjičeni za rušenje ustavnog poretka i najavio da se na njega neće odazvati. On je ranije govorio da će Republika Srpska zaštititi sve stanovnike entiteta od “progona” s državnog nivoa.
Usvojeni zakoni stupili su na snagu i primjenjuju se sve do eventualne odluke Ustavnog suda, čije je izjašnjenje zatraženo u četvrtak ujutro.
Harun Išerić, stručnjak za ustavno pravo, očekuje kako će Ustavni sud BiH donijeti privremenu mjeru večeras ili sutra, odnosno da će staviti van snage usvojene zakone, te da neće biti nikakvih izgovora da se ne postupa po Zakonu o krivičnom postupku BiH, odnosno po naredbama Suda i Tužilaštva BiH.
“Zakon o SIPA-i je vrlo jasan. Entitetski MUP-ovi moraju pružiti podršku SIPA-i u izvršavanju nadležnosti kada nešto zatraži. Odluka MUP-a RS-a da ne postupi po naredbi SIPA-e je prkošenje zakonu, odnosno državnoj instituciji i u tom smislu predstavlja kršenje zakona”, pojašnjava Išerić.
Pripadnici MUP-a RS-a polažu zakletvu da će štititi Ustav i obezbjeđivati ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine, pa i Republike Srpske, kaže Išerić. Neizvršavanje svojih obaveza predstavlja kršenje zakletve, odbiju li da postupaju da sarađuju sa SIPA-om, čine krivično djelo, objašnjava on.
“Jasno je da državno pravo, pravo centralne vlasti derogira to entitetsko pravo. Kada se donesu privremene mjere, više debate o tome koji se zakon primjenjuje nema. Stvari su proste. Ti se zakoni neće primjenjivati i ne mogu se na njih pozivati ni notari ni banke”, ističe Išerić.