Srijeda, 8 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Protiv Odobašića je dobojsko Okružno javno tužilaštvo podiglo optužnicu u novembru 2022. godine, a kako se nije pojavljivao na zakazivanim ročištima za izjašnjenje o krivnji, Okružni sud u Doboju je za njim raspisao potjernicu po kojoj je ranije i uhapšen u Švedskoj, ali je njegovo izručenje u konačnici odbijeno.

Vrhovni sud Švedske smatra da je optuženi, poznat i pod nadimkom Kvaka, previše bolestan da bi mogao biti izručen prema švedskom zakonu.

“Njegovo izručenje bi bilo nečovječno”, navodi se u odluci Vrhovnog suda, koja je konačna i na nju nije dozvoljena mogućnost žalbe, a u koju je Detektor imao uvid.

Vrhovni sud Švedske nije razmatrao pitanje krivice Odobašića. Međutim, iako je Sud utvrdio da je previše bolestan za izručenje, a time i za suđenje, također je priznao da Bosna i Hercegovina ima značajan interes za njegovo izručenje zbog ozbiljnih optužbi protiv njega.

U odluci Suda je također navedeno da postoje osnovi za sumnju da su optužbe protiv Odobašića utemeljene.

“Postoje sumnje da je počinio zločine za koje je optužen u Bosni i Hercegovini. Međutim, procijenili smo da humani razlozi nadilaze aspekt pravde”, rekao je sudija Vrhovnog suda Petter Asp.

Sličnog mišljenja o humanim razlozima i poštivanju konvencija je i Per Hedvall, koji je tokom razmatranja Vrhovnog suda obavljao funkciju zamjenika pravnog savjetnika.

“Kada imamo sporazume o izručenju s drugim državama, poput Evropske konvencije o izručenju, trebali bismo pretpostaviti da je država koja traži izručenje donijela ispravnu i dovoljnu procjenu u svojoj odluci o pritvoru”, pojašnjava Hedvall.

Vrhovni sud u odluci smatra da je Odobašić ovisan o pomoći svojih najbližih za uzimanje lijekova i obavljanje svakodnevnih životnih aktivnosti.

Kako se Odobašić nije pojavljivao na zakazivanim ročištima za izjašnjenje o krivnji, Okružni sud u Doboju mu je, po prijedlogu Tužilaštva, odredio pritvor i raspisao potjernicu po kojoj ga je švedska policija uhapsila u januaru prošle godine u njegovom domu u gradu  Trollhättanu.

Nakon hapšenja, Odobašić je proveo nekoliko mjeseci u pritvoru te je pušten na slobodu u junu 2024., ali mu je izrečena mjera zabrane putovanja.

Istog mjeseca, ljekarski nalaz je potvrdio njegovo narušeno zdravstveno stanje, što je bilo ključno u odluci Vrhovnog suda da ga ne izruči.

Njegov branilac Jadranko Hadžisejdić je u dobojskom sudu izjavio da je optuženi bolestan i da koristi invalidska kolica, a pozivi za izjašnjenje o krivici Odobašiću su upućivani i direktno u Švedsku putem Ministarstva pravde BiH.

Odobašić negira optužbe

Zgrada Opštine u Brodu. Enes Mehmedagić/TTELA

Prema evidenciji stanovništva, Odobašić je nastanjen u Švedskoj od 1994. godine.

Kada ga je švedski list TTELA kontaktirao u novembru prošle godine, on je negirao sve optužbe.

“Tačno je da me je Bosna i Hercegovina pozivala nekoliko puta, ali Švedska ne želi da me izruči. Da su htjeli, već bi to učinili”, kazao je Odobašić.

Naveo je da protiv njega nema dovoljno dokaza i da jedan od oštećenih samo traži finansijsku odštetu.

“Sve što govore i što su govorili jesu laži i izmišljotine”, ustvrdio je Odobašić.

U gradu Trollhättanu, koji ima oko 50.000 stanovnika, živi velika grupa ljudi koji su pobjegli od ratova na Balkanu tokom 1990-ih godina. Dedo Odobašić vodi miran život u blizini svoje bivše supruge, troje djece i unučadi.

On je 2021. osuđen za krivično djelo u vezi s narkoticima nakon što je uhvaćen s tabletama metadona bez recepta. Naknadna istraga pokazala je da nikada nije radio u Švedskoj te da tvrdi da je u invalidskim kolicima nakon što je ranjen iz vatrenog oružja tokom rata.

Optužnica Okružnog javnog tužilaštva u Doboju tereti Odobašića da je od kraja marta do juna 1992. narušavao tjelesni integritet i mučio civilna lica srpske nacionalnosti koja nisu bila vojno angažovana, niti su učestvovala u vojnim operacijama.

Tereti se da je 30. marta 1992. u prostorijama zgrade Skupštine opštine Bosanski Brod zadao više udaraca u glavu drveno-metalnim predmetom oštećenom G. S., nakon što su ga prethodno pretukli i mučili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane.

Prema istoj optužnici, u mjesecu junu 1992., nakon što je dovedena u zgradu Stanice javne bezbjednosti Bosanski Brod i smještena u ćeliju broj 5, mučio je oštećenu Š. M., kojoj je bombu stavio u usta i uvrtao je, a nakon toga uzeo i cijev pištolja gurao joj u usta i izbio joj sedam zuba, da bi joj potom zabio nož u tjeme glave, usljed čega je krvarila.

S jednim od oštećenih u ovom predmetu, G. S., ranije su razgovarali novinari švedskog lista TTELA, kojima je ispričao da je prije rata bio prijatelj sa optuženim, da su išli zajedno na fudbal i da poznaje članove njegove porodice, kao i da se tada nadao njegovom izručenju.

“Ako ga Švedska ne izruči, to je njihova greška. On je počinio mnogo zla tokom rata. Ne samo meni već i mnogim drugima”, izjavio je oštećeni ranije.

On dalje priča kako su ga u zgradi Opštine mučili, skinuli do gola, gasili cigarete po njemu i polomili mu rebra.

“Petorica su me mučila u sobi 301 u zgradi Opštine. Dedo Odobašić je bio jedan od njih. Kada su ga pustili u sobu, uzeo je metalni i drveni ražanj, i počeo me udarati po glavi”, prisjetio se.

Mogućnost procesuiranja u Švedskoj

Brod. Foto: Enes Mehmedagić/TTELA

Tužiteljica dobojskog Okružnog javnog tužilaštva Mersiha Mehmedagić kazala je da je ova pravosudna institucija spremna na saradnju s policijom i tužiocima ako Švedska podigne optužnicu protiv Odobašića.

Švedska može podići optužnicu protiv Odobašića za zločine počinjene u Bosanskom Brodu, prema principu univerzalne jurisdikcije. Međutim, u praksi su takve optužnice rijetke.

Švedski sud je 2011. osudio Ahmeta Makitana na pet godina zatvora za teško kršenje međunarodnog prava, zbog zločona nad zatočenicima srpske nacionalnosti 1992. u logoru “Dretelj” kod Čapljine.

Makitana je švedsko tužilaštvo optužilo da je, kao pripadnik Hrvatskih obrambenih snaga i stražar u logoru “Dretelj”, od maja do augusta 1992. godine učestvovao u zlostavljanju 21 civila srpske nacionalnosti.

Iste godine Švedska je izručila Zemira Kovačevića, koji je kasnije u Sudu BiH osuđen na deset godina zatvora za zločine počinjene na području Bosanskog Broda.

Kovačević je proglašen krivim za ubistva, maltretiranje i pljačku srpskih civila u martu i aprilu 1992. u selu Sijekovac kod Bosanskog Broda, dok je oslobođen optužbi da je u julu i augustu vodio civile na prinudne radove.

Ovaj članak je rezultat saradnje između švedskog lokalnog lista TTELA i Detektora.

Najčitanije
Saznajte više
Čelnici policije RS-a u Rusiji sa sankcioniranim zvaničnikom specijaliziranim za suzbijanje opozicije i novinara
Dvojica čelnika entitetske policije sastala su se u Moskvi sa zvaničnikom sankcioniranim zbog proizvoljnih pritvaranja novinara i opozicije u Rusiji. Stručnjaci u ovim vezama, u presudnom trenutku za entitetske vlasti, vide najavu pojačane represije u Republici Srpskoj.
Šta trebate znati o antikoruptivnim zakonima najavljenim do kraja godine
U Bosni i Hercegovini su od 2024. godine propali pokušaji da se usvoje neki od najvažnijih antikoruptivnih zakona važnih za evropski put. Borjana Krišto uvjerena je da će ih usvojiti do kraja godine, nakon što je konačno usvojen plan rasta poslije gotovo dvije godine blokada. Platforma Odgovorno.st analizira šta je potrebno da domaće vlasti konačno naprave istinski pomak u borbi protiv korupcije.
Zašto žene češće vode antirodne pokrete u BiH?
Šta trebate znati o izborima u Moldaviji i zašto da vas zanimaju
Policajci u Federaciji na novim uniformama više nemaju ime i prezime