Jedan od njih je Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) Republike Srpske kojim se propisuje osnivanje VSTV-a RS-a, a stupanje na snagu ovog zakona imalo bi za posljedicu povlačenje nadležnosti u oblasti pravosuđa sa državnog nivoa na nivo entiteta.
U materijalima za sjednicu je i Odluka o prijevremenom stupanju na snagu Zakona o VSTS-u RS-a, u kojoj se navodi da ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku RS-a”. Nadležnosti VSTV-a RS-a koje su propisane u Prijedlogu zakona gotovo su identične onima koje ima VSTV BiH.
Predloženim zakonom osniva se VSTV RS-a i uređuje njegov rad, organizacija, nadležnosti, ovlaštenja, uslovi i mandat za vršenje sudijske i tužilačke funkcije, imenovanje i premještaj sudija i javnih tužilaca, ocjenjivanje sudija i javnih tužilaca, te njihova disciplinska odgovornost.
VSTV je, prema Prijedlogu zakona, samostalan i nezavisan organ u RS-u, a sjedište je u Banjoj Luci.
Predsjednik RS-a Milorad Dodik najavio je usvajanje četiri zakona u NSRS-u nakon što je prvostepenom presudom Suda BiH osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS-a zbog neizvršenja odluka visokog predstavnika.
“Donosimo zakon o zabrani rada Tužilaštva i Suda BiH na području RS-a, formirat ćemo vlastiti VSTV i odbaciti odluke nametnute od strane državnih institucija”, rekao je Dodik, dodajući da se “RS vraća na Ustav BiH”.
Na osnovu Sporazuma o prenošenju određenih odgovornosti entiteta kroz utemeljenje VSTV-a BiH, Parlamentarna skupština BiH donijela je 2004. godine Zakon o VSTV-u, a Ustavni sud BiH je u odluci od 30. januara 2009. potvrdio da je Zakon usaglašen s Ustavom BiH.
Dodik je u decembru 2021. godine, dok je bio na funkciji člana Predsjedništva BiH, najavio formiranje VSTV-a RS-a. Dva mjeseca kasnije, donesen je Nacrt zakona o VSTV-u RS-a, koji je usvojen na sjednici NSRS-a 10. februara 2022. godine.
Tužilaštvo BiH je tada, zbog sumnje u izvršenje krivičnog djela “rušenje ustavnog poretka”, pokrenulo istragu zbog sumnje u počinjenje krivičnog djela “napad na ustavni poredak”, ali javnost nikad nije obaviještena o njenim rezultatima.
Detektor nije mogao dobiti komentar predsjednika VSTV-a BiH Sanina Bogunića, a iz ove pravosudne institucije je na naš upit odgovoreno da Vijeće nije razmatralo navedeno pitanje, zbog čega nisu u mogućnosti odgovoriti.
Zatražili smo i komentar Ureda visokog predstavnika (OHR), ali do objave ovog teksta nismo dobili odgovor. U Sarajevu se trenutno održava sastanak visokog predstavnika Christiana Schmidta sa ambasadorima u BiH.
Schmidt je ranije van snage stavljao neustavne zaključke i zakone usvojene u NSRS-u, kao što je Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na području RS-a usvojen prošle godine u NSRS-u.
Zabrana rada institucija BiH na teritoriji entiteta RS
Dodik na mitingu podrške. Foto: Detektor
Narodna skupština će po hitnom postupku razmatrati Prijedlog zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH kojim se propisuje “neprimjenjivanje i neizvršavanje zakona i zabrana djelovanja vanustavnih institucija BiH na teritoriji Republike Srpske”, odnosno Suda i Tužilaštva BiH, VSTV-a BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).
“Lica koja su dužna da postupaju po odredbama ovog zakona izuzimaju se od krivične odgovornosti propisane krivičnim zakonodavstvom BiH i krivičnim zakonodavstvom Republike Srpske za krivična djela u vezi sa izvršenjem ovog zakona, a nadležne institucije i organi Republike Srpske obezbijediće im i pružiti svu neophodnu zaštitu u vezi sa primjenom ovog zakona”, navodi se u prijedlogu.
I ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku RS-a”.
U razlozima za donošenje ovog zakona navodi se da je, Odlukom od 1. jula 2023. godine, Christian Schmidt nametnuo Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH kojim su propisana krivična djela – neizvršavanje odluka visokog predstavnika, Ustavnog suda BiH, Suda BiH, Doma za ljudska prava ili Evropskog suda za ljudska prava.
“Na ovaj način, Christian Schmidt je, kao i ranijim odlukama, u kontinuitetu, grubo narušio ustavni poredak BiH i RS-a”, piše u obrazloženju.
U Prijedlogu zakona koji treba potpisati predsjednik NSRS-a Nenad Stevandić navedeno je da Schmidt nije “ni legalno i legitimno postavljeni visoki predstavnik”, “nije ovlašćen da donosi odluke kojima uzurpira i zadire u zakonodavnu vlast u BiH ili RS-u”, već se “može posmatrati samo kao neizabrani stranac”.
“Tužilaštvo BiH i Sud BiH su na osnovu odluke neizabranog stranog državljanina, a ne na osnovu zakona koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH sproveli postupak protiv predsjednika RS-a i v. d. direktora JU Službeni glasnik RS, i to samo i isključivo iz razloga što su poštovali i sprovodili Ustav i zakone RS-a”, navedeno je u obrazloženju.
Sprovođenjem ovog krivičnog postupka te donošenjem presude kojom se predsjednik RS-a oglašava krivim jer je izvršavao svoje ustavne dužnosti, Sud BiH je direktno doprinio urušavanju ustavnog poretka BiH, stoji u razlozima za donošenje zakona.
Izmjene Krivičnog zakonika RS-a
Dodik na sjednici NSRS-a. Foto: Detektor
Kako je najavljeno iz NSRS-a, uz zakone koje je juče najavio Milorad Dodik, poslanici će danas raspravljati o prijedlozima Zakona o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske i Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, po hitnom postupku.
U Krivični zakonik RS-a dodaje se novi član: “Službeno ili odgovorno lice u instituciji Republike Srpske ili jedinici lokalne samouprave… kao i službeno ili odgovorno lice iz Republike Srpske koje obavlja dužnost u institucijama BIH, koje ne primijeni, ne sprovede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku institucija ili organa RS ili koje spriječi, odnosno na drugi način omete primjenu, sprovođenje ili izvršenje takve odluke, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”.
Kako se navodi, za osobu koja počini pomenuto krivično djelo biće izrečena i mjera bezbjednosti zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti, a zakon će stupiti na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku RS-a”.
Ova izmjena je u skladu sa ostalim zakonima koje Narodna skupština hoće danas da usvoji, a koji se tiču zabrane rada Tužilaštva BiH, Suda BiH i SIPA-e na području RS-a.
Hitna procedura za Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija
Vlada Republike Srpske je na jednoj od prethodnih sjednica utvrdila Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija i tada je objavljeno da će on ići po redovnoj proceduri, međutim na sinoćnjoj sjednici Vlade odlučeno je i da ovaj zakon ide po hitnoj proceduri.
U obrazloženju koje je Vlada RS-a poslala uz tekst zakona, navodi se da rad neprofitnih organizacija u Republici Srpskoj, a koje su osnovane u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti, njihovo političko djelovanje i političke aktivnosti kao agenata stranog uticaja, do danas nije uređeno zakonom.
Iz Vlade je navedeno i da Ustav Republike Srpske propisuje da zakoni i drugi opšti akti stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja, a da mogu stupiti na snagu i ranije iz naročito opravdanih razloga.
“U postupku donošenja Zakona o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, utvrđeno je da postoje naročito opravdani razlozi da navedeni zakon stupi na snagu narednog dana od dana objavljivanja”, navodi se i u Odluci o prijevremenom stupanju na snagu zakona, a koju bi trebalo da potpiše predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.
Sam Stevandić jutros je izjavio da je današnja posebna sjednica parlamenta RS-a posvećena očuvanju ustavnog statusa, a samim tim i mira. Prema njegovim riječima, ovo je doprinos Skupštine da se vrati ustavni karakter BiH i nadležnosti enetiteta, međutim nije komentarisao hitnost postupka u dva pomenuta zakona.
Materijali, odnosno prijedlozi zakona koji će se naći pred poslanicima, postali su javni tek nekoliko časova pred početak zasjedanja.
Poslanici opozicionih partija opominju da je prekršena procedura, to jeste Poslovnik NSRS-a sa ovakvim načinom dostavljanja materijala.
“Mi imamo jednu sjednicu za koju se praktično nije ni znalo do prije nekih 12 časova da će se uopšte održati. Materijali su nam stigli tri sata pred zvanični početak sjednice i nevjerovatno je da u čitavom ovom ludilu učestvuju i sa novim prijedlogom zakona o nevladinom sektoru i pričom o stranim agentima”, kaže za Detektor poslanik Liste za pravdu i red Đorđe Vučinić.
Prema njegovim riječima, ovo je nastavak progona slobodnih medija i novinara od strane predsjednika RS-a Milorada Dodika, te načina kako se ophodi prema njima, gdje ih proziva kao strane plaćenike koji uzimaju novac da bi napadali Republiku Srpsku.
“Ovo je i klasično kršenje Poslovnika i naravno da ćemo reagovati na to, ali mislim da to neće mnogo toga promijeniti jer se u ovoj državi krše i mnogo ozbiljniji pravni akti, kao što su zakoni i Ustav. Kršenje Poslovnika je mala stvar u odnosu na to i nevjerovatno je da ćemo možda doći u situaciju da će se već sutra pisati prijave i kazne protiv osoba i medija koji govore i pišu o korupciji i kriminalu u Republici Srpskoj, ako ispod teksta ne napišu da je to djelo stranih agenata”, dodao je Vučinić.
I Mirna Savić Banjac, poslanica Partije demokratskog progresa, kaže da bi bilo izenađenje da se nešto radi po pravnom postupku i proceduri.
“Svjedoci smo koliko je bilo posebnih sjednica u ovom mandatu. Smatramo da su ovo vrlo ozbiljni zakoni na dnevnom redu i nije bilo potrebe i zaista je neozbiljno da o ovako krupnim stvarima razgovaramo od danas do sutra i da se nađu na dnevnom redu”, izjavila je Savić Banjac za Detektor.
Ona je takođe potvrdila da je materijal dobila nekoliko časova pred početak sjednice.
