Svjedok Mustafa Stovrag ispričao je da je bio pripadnik Stanice javne bezbjednosti u Goraždu, te da zna da je Ramiz Duraković bio komadant 43. brigade.
Kazao je da je bio na terenu kao dežurni inspektor i vršio uviđaj kada je došao vozač 43. brigade, kojeg su zvali Legenda, i saopštio mu da mora krenuti s njim jer ima akcija u Čajniču, te da se javi komadantu brigade.
“Ramiz mi je rekao da sam vodič. Ja sam mu rekao da ne znam otići… On kaže da nije to problem”, rekao je.
Ispričao je da su došli do raskrsnice gdje je Duraković rekao da se desno nalazi stretiše, te uputio jednu grupu desno. Svjedok je kazao da je otišao desno s tom grupom, kojom je komandovao Mirsad Bilajac.
“Ako bi naišli na civile, da ih ne zarobljavamo… Da se vojnički ponašamo”, kazao je svjedok šta mu je komadant Duraković rekao.
Ispričao je da je iz druga dva pravca otvorena vatra kada su izašli na vidno mjesto, da je bilo ranjenih, te da su se počeli povlačiti i da se komadant Bilajac putem sistema veze čuo s Durakovićem
“Kaže da je otvorena vatra, da ima ranjenih i da se pomažemo, što je i učinjeno”, kazao je svjedok.
Rekao je da nije vidio nikakve objekte, a poslije je čuo od Čajničana da je bilo zarobljenih.
Advokatu Denisu Ajkiću svjedok je potvrdio da nije bilo susreta sa civilima srpske nacionalnosti, ranjenih i stradalih civila, te da nije vidio da Duraković ima sredstva veze.
Sud BiH je prvostepenom presudom osudio Stovraga na tri godine zatvora zbog zločina protiv ratnih zarobljenika u Goraždu 1993. godine.
Duraković je optužen, u svojstvu komandanta 43. brigade Armije BiH, da nije preduzeo mjere da kazni počinioce nakon što su pripadnici brigade 14. februara 1993. napali položaje VRS-a na lokalitetu Pisanica i selo Šapići, u kojem nije bilo vojnih ciljeva. Prema navodima optužnice, u Šapićima je ubijen jedan i ranjena dva civila srpske nacionalnosti te zapaljene dvije kuće.
U nastavku je unakrsno ispitan Zaim Hubjer, koji je bio komandir Prve čete Drugog bataljona 43. brigade, a čije svjedočenje je počelo na jednom od ranijih ročišta.
Advokatu Ajkiću je svjedok potvrdio da nije učestvovao u izradi vojnih planova za Čajniče, kao ni u planiranju vojne aktivnosti.
Svjedok je naveo da je bila zona borbenih dejstava, te da u koloni nisu mogli vidjeti saborce koji su se izvojili desno i da nisu poznavali pravac kretanja.
“Starješine nisu prepoznavale. Mogu tvrditi da komandant brigade nije poznavao teren”, kazao je svjedok.
Svjedok je kazao da mu nije poznato koje su jedinice djelovale u vrijeme same akcije, te da je svoja saznanja poslije dobio od pripadnika Trećeg bataljona koji su se vratili.
“Po pričama koje su tada kružile, Treći bataljon je naišao na veće količine hrane, sira, kajmaka i jednu napuštenu kuću”, kazao je svjedok i dodao da je uslijedila paljba sa suprotne strane i da je bilo ranjenih.
Potvrdio je da nema saznanja o civilima, stradanjima i ranjenicima, te da cilj vojne akcije nije bio naseljeno mjesto
Suđenje se nastavlja 13. februara.
